Tag: krediti

Stopa rasta kredita lani je povećana 6,1%, čemu je najviše pridonijelo ubrzanje kredita poduzećima iako su najvišu stopu (18,6%) zabilježili krediti državnim jedinicama. U kreditiranju tvrtki rastom od 15,3% prednjačile su one iz javnog sektora. Iako u ukupnoj strukturi kredita vode građevinari, najveći dio prirasta zajmova bio je usmjeren prerađivačkoj industriji. Iscrpnije...

"U drugoj polovici prošle godine kamate u Hrvatskoj prestale su padati. Na zaustavljanje trenda utjecala je druga eskalacija fiskalne krize u EU", istaknuo je direktor HUB-a Zoran Bohaček. Kamatne stope na stambene kredite u Hrvatskoj, s prosjekom 5,37 posto, unutar su prosjeka eurozone. Poduzetnički krediti su, s druge strane i dalje puno skuplji od europskih. Iscrpnije...

Rezultati istraživanja pokazuju da osobni bankari klijente nisu dovoljno informirali i upoznali sa stvarnom rizičnošću valutne klauzule u CHF, a osim toga čak 31% ispitanika nije imalo izbor valute zbog kreditne sposobnosti samo u francima, kaže Petra Rodik iz udruge Franak. Očekuje da će te argumente sud uzeti u obzir prilikom presude u slučaju kolektivne tužbe. Iscrpnije...

Loše stanje gospodarstva utjecalo je i na potražnju za kreditima, pokazuje analiza RBA. Ukupni krediti na kraju ožujka iznosili su 290,7 milijardi kuna. Rast od 4,2%, u odnosu na isto razdoblje lani, je najniži u posljednjih 20 mjeseci. Najviše su porasli krediti državi, a značajno su manji krediti poduzećima i stanovništvu. Iscrpnije...

Predsjednik grčke socijaldemokratske stranke Evangelos Venizelos optužio je Njemačku da je u posljednje 2 godine na pomoći Grčkoj zaradila 400 milijuna eura. Glavni ekonomist Commerzbanke Jörg Krämer opovrgava te tvrdnje navodeći kako naplaćene kamate ne pokrivaju rizik kredita jer je stvarna cijena grčkih dugova mnogo veća nego se predstavlja. Iscrpnije...

125.000 hrvatskih građana ima kredite s valutnom klauzulom u švicarskim francima, od kojih su mnogi dovedeni do ruba bankrota, a žale se kako se banke ne žele ništa dogovarati, dok država ne reagira. Navode primjer Srbije gdje je prošle godine donesen zakon u korist građana kojim je određeno da promjenjiva kamatna stopa mora biti vezana uz referentne promjenjive vrijednosti i uz fiksnu maržu. Spominju i presudu u korist jednoga građanina koji je bio u sporu s bankom zbog netransparentne promjene kamatne stope za njegov kredit. Iscrpnije...

Kineski premijer Wen Jiabao danas je na ekonomskom forumu u Varšavi najavio otvaranje posebne, deset milijardi dolara vrijedne, kreditne linije za zemlje središnje i istočne Europe. Prema njegovim riječima, povoljnim kreditima će podržavati zajedničke projekte u infrastrukturi, visokim i novim tehnologijama i 'zelenom' gospodarstvu. "Kina će surađivati sa zemljama regije kako bi obostrano otvorili svoja tržišta i povećali robnu razmjenu na 100 milijardi dolara do 2015. godine", istaknuo je kineski premijer. Iscrpnije...

Niska potražnja za kreditima, nedovoljno kvalitetna jamstva, te suzdržanost u kreditiranju malih i srednjih poduzetnika neki su od problema banaka, zaključak je okruglog stola u HGK. Istaknuta je potreba veće podjele rizika između banaka i države. Banke kao problem navode činjenicu da je tek 20% kompanija kreditno sposobno, odnosno u stanju vraćati dug. Iscrpnije...

Samo u dvije banke od njih osam koje su obišli u četiri grada, tajni su potrošači dobili odgovore na sva pitanja koja su postavili u vezi dobivanja kredita, istaknuto je na današnjem okruglom stolu "Moj novac, moja prava" u organizaciji udruge za zaštitu potrošača. Istaknuto je kako je nužno raditi na povećanju financijske pismenosti potrošača, ali je potrebno i da banke i ostale financijske institucije pruže potpunu informaciju o svojim proizvodima i uslugama. Iscrpnije...

Ukupna imovina hrvatskih banaka na kraju veljače dosegnula je 407,76 milijardi kuna, što je 17 milijardi kuna više nego lani. Krediti su povećani za 14 milijardi kuna i iznosili su 284,47 milijardi kuna, a uglavnom je riječ o stambenim kreditima. Krediti za kupnju automobila pali su 25% na 4,36 milijardi kuna, a krediti po kreditnim karticama 4,7% na 3,89 milijardi kuna. Iscrpnije...

Islamske banke su sve uspješnije na svjetskoj financijskoj sceni, djelomično i zbog najave famoznih 'halal kredita' bez kamata. S najavom dolaska na hrvatsko tržište mnogi Hrvati se nadaju da će dobiti alternativu za posuđivanje, no neće dobiti ništa novo. Umjesto kamata koristi se termin profitna marža čiji je iznos jednak kamati. Iscrpnije...

Udruzi Franak svakodnevno se javljaju klijenti koji su iznenađeni ponudama bankarskih kredita, koje dolaze u obliku dopisa na kućne adrese nekih klijenata banaka. Kako su priopćili iz udruge Franak, na upite iznenađenih klijenata službenici banke odgovaraju da ih "crne liste" i HROK ne zanimaju, i da su krediti već odobreni. Navodno treba samo doći sa osobnom iskaznicom u poslovnicu i novac je za 24 sata na računu. Time se, upozoravaju u 'Franku' klijenti guraju u još veću zaduženost bez ikakvog kriterija. Iscrpnije...

Istraživanje udruge Franak pokazuje da 35% ispitanika plaća između 50 i 75% mjesečnih primanja na kredite, a 32% plaća i više od toga. 34% navodi kako im se barem jednom dogodilo da su rate bile više od plaće. Najčešće je to slučaj s klijentima Hypo banke. Iscrpnije...

Od ukupno 291,7 milijardi kuna kredita u Hrvatskoj koncem prošle godine na "loše" kredite otpadalo je 12,42%, ili 36,2 milijarde kuna, što je oko 1,2% više u odnosu na godinu dana ranije. Krajem 2008. taj udio bio je 4,94%, a godinu poslije 7,8%. Državne jedinice najurednije plaćaju svoje kredite, jer je tu udio loših kredita 0,3%, a najviše problema imaju tvrtke kod kojih je upitna naplata svake pete kune kredita, od ukupno 122,9 milijardi kuna kredita. Ukupni pak krediti stanovništvu krajem prošle godine iznosili su 128,1 milijardu kuna, od čega je "loših" kredita nešto više od 11 milijardi kuna (8,61%). Iscrpnije...

"Osnovno, pitam sve građane Hrvatske – misle li da preveliku potrošnju u mirovinskom, zdravstvenom, socijalnom sustavu, trebamo financirati s kreditima iznad 8 posto, zaduživati buduće generacije?", rekao je ministar financija Slavko Linić. "I ovako s privatizacijom mi imamo deficit od blizu deset milijardi kuna i svatko misli da će nam svijet vječno davati novce. Možda, ali uz kamatu od 20 posto, samo ne znam tko će moći plaćati takvu kamatu." Iscrpnije...

Ukupni krediti banaka na kraju 2011. iznosili su 289,3 milijarde kuna, što je povećanje od 16,5 milijardi kuna ili 6,1% prema prethodnoj godini. Rastu je pridonio uglavnom rast kredita poduzeća i državi, dok su krediti stanovništvu ostvarili pad (kad se u obzir uzmu tečajna kretanja). Iscrpnije...

Međunarodni monetarni fond objavio je da namjerava prikupiti do 500 milijardi dolara za potrebe izdavanja novih kredita kojim bi se ublažila sve teža financijska kriza. Navedeni iznos uključuje oko 200 milijardi dolara koje su nedavno obećale uplatiti europske zemlje. Iscrpnije...

Viceguverner Hrvatske narodne banke Davor Holjevac za Dnevnik Nove TV ocijenio je izvjesnim da će kamate rasti ako se banke ne odreknu dijela marže, te da će zbog krize porasti cijena zaduživanja u Hrvatskoj. Bankari podsjećaju da je kamatna stopa tržišna kategorija te da u dugoročnom razdoblju na njezino kretanje može utjecati i način rješavanje krize u Eurozoni. Iscrpnije...

Hrvatska je jedna od najeuriziranijih zemalja u regiji, a kriza to dodatno potiče. Kao rješenje protiv eurizacije, Tomislav Galac iz HNB-a predlaže poskupljenje kamata na kredite u eurima. Korisnike bi se tako potaknulo na zaduživanje u kunama. Iscrpnije...

Situacija u Grčkoj i neizvjesnost na tržištu utjecat će i na otplatu domaćeg inozemnog duga. Bruto inozemni dug krajem srpnja iznosio je 46,9 milijardi eura. Prema projekciji otplate do kraja 2011. treba otplatiti 1,6 milijardi eura. Zbog grčke krize podignuta je premija rizika pa je trošak kamata na dug porastao za oko 15%. Iscrpnije...