Tag: kriza

Milanović: Hrvatska je izašla iz krize

Zoran Milanović komentirao je objavu rasta bruto domaćeg proizvoda za 1,2 posto te istaknuo da je Hrvatska izašla iz krize te da će stope gospodarskog rasta u nadolazećim tromjesečjima vjerojatno biti još i više. Kaže da je Vlada u ovoj godini izuzetno uspješna u korištenju europskih fondova. "BDP ubrzano raste! Zahvaljujući reformamma, jačanju potrošnje i izvora, BDP je u 3 kvartalu porastao za 1,2 posto", pisalo je na Vladinom Twitteru. "VladaRH radi se o drugom kvartalu , a ne o trećem", reagirali su Državnog zavoda za statistiku. Iscrpnije...

Varoufakis traži paneuropsku mrežu protiv mjera štednje

Bivši grčki ministar financija Yanis Varoufakis poziva na formiranje paneuropske mreže za borbu protiv mjera štednje koja će izrasti u političku stranku. U intervjuu za ABC radio istaknuo je da neće trošiti energiju na dolazeće izbore u Grčkoj, već će krenuti u političku akciju na europskoj razini. Iscrpnije...

Od "corbynomike" do ekonomije u Hrvatskoj

"Iza kandidata za predsjednika britanske Laburistčke stranke Jeremyja Corbyna, podiglo se najviše prašine. Razlog su njegove ekonomske ideje , inspirirane doktrinom Johna Maynarda Keynesa: Corbyn se protivi mjerama fiskalne štednje, želeći da javni sektor iznjedri investicijski program koji će transformirati britansku ekonomiju. Pritom uspijeva ne samo inspirirati potencijalne pobornike, već i izazvati polemike i kritike onih koji misle da su njegove ideje veoma radikalne, čak ekstremne", piše H-alter i ispituje primjenjivost tih ideja i u Hrvatskoj. Iscrpnije...

Iako to ne priznaju, topi se i bogatstvo Norveške

Nezaposlenost je u Norveškoj počela rasti nakon najvećeg pada cijena nafte od krize 2008. godine, a vlast odbija situaciju nazvati kriznom, iako usporavanje ekonomije prijeti gašenjem više radnih mjesta nego što ih je bilo izgubljeno u vrijeme financijskih potresa. Smanjene su investicije, a pala je i vrijendnost krune. Dio ekonomista smatra da je krenula duga recesija u energetskoj industriji, koja čini 15% norveške ekonomije, a daje više od polovine izvoza i 80% državnih prihoda. Iscrpnije...

UDBA, uhljebi i 'pravi' kapitalizam

"Je li pravi kapitalizam državna zaštita TDR-a od konkurencije ili Adrisova kupovina državnog Croatia osiguranja novcima zarađenim, između ostalog, i kroz državnu zaštitu tržišnog udjela prijašnjih godina? Važno je utvrditi da nijedna od ovdje nabrojanih aktivnosti ne predstavlja odmak od kapitalizma, već se radi o normalnim reakcijama na kapitalističku dinamiku koje su i dio. Upravo se u tim mutnim predodžbama o pravom i nepravom kapitalizmu nalazi i dobar dio resursa za ideološku aktivaciju UDBA-e i uhljeba", piše Bilten o tim fenomenima. Iscrpnije...

Dežulović: Republika Makondo i strategija žirafe

Vojna parada u bankrotiranoj zemlji, naime, nema nikakvu, hm, ekonomsku logiku. Nekoliko milijuna eura za njenu organizaciju Hrvatska nema, kao što nema više ni Srba: etnički čista država za Hrvatsku je vojsku strani ekosustav, isto što i, na primjer, europska tvornica olovaka za afričku žirafu. Hrvatska - shvatili ste konačno - ne smije i neće propasti, a da Zoran Milanović ne može reći kako je pokušao sve Iscrpnije...

Doba velikih nadanja i niskih očekivanja

Pitanje je mogu li se, u zemljama zahvaćenim krizom, građanke i građani odnosno privreda u cjelini nositi s tolikom razinom neizvjesnosti koju stalne najave o reformama nose sa sobom. Kriza povećava neizvjesnost, pa se ljudi i poduzetnici ponašaju defanzivno. Socijalna i ekonomska kriza drma i cijelu EU, uz sve političke trzavice i potrese, bez da je izlaz na vidiku. Uz ovo doba velikih nadanja idu i niska očekivanja, dokle god razina političke vizije ne doseže dalje od sutra. Iscrpnije...

'Europa se hitno mora izvući iz pucanja u vlastitu nogu'

"Politika je 'izmislila' euro, politika je 'uvukla' Grke u euro, politika i korupcija omogućili su im toliko zaduživanje i samo proeuropska politika, na temelju ravnopravne i solidarne Europe svih država članica te preciznog poštovanja prava i temeljnih dokumenata Unije, može izvući Europu iz ovog pucanja u vlastitu nogu. U protivnom, očekuje nas manje ili više kontrolirani kaos. Što će opet ovisiti o kvalitetnom leadershipu kojim Europa, uvjerili smo se ovog proljeća i ljeta, ne obiluje. Ni na nacionalnim ni na metadržavnim razinama u Bruxellesu", piše Ratko Knežević, investicijski bankar iz Londona. Iscrpnije...

Argentinska predsjednica: I nas je tako uništio MMF

"To što se događa grčkom narodu je istovjetno onome što smo mi Argentinci proživjeli 2001. godine: dramu strašne neoliberalne politike sustavnog prilagođavanja, koja proizvodi bijedu, glad i visoku nezaposlenost", izjavila je predsjednica Argentine Christina Fernandez de Kirchner, izrazivši time podršku vladi Aleksisa Ciprasa. Kirchner smatra da je MMF pod utjecajem velikih investicijskih fondova koje naziva "lešinarima" te da "u stvarnosti oni određuju uvjete koje zemlje moraju ispunjavati". Posljedice bankrota Argentina osjeća i danas, s time da im je velika većina kreditora dugove - otpisala. Iscrpnije...

Međimurska antibakterijska tkanina osvaja europsko tržište

Usprkos dugotrajnoj krizi u Hrvatskoj, međimursko gospodarstvo i ove godine bilježi pozitivne poslovne rezultate: povećan je izvoz, porasle su investicije, a očekuje se i najveći ukupni prihod međimurskoga gospodarstva u posljednjih šest godina. Iako je kriza prepolovila tekstilnu industriju, čakovečki Čateks ove godine očekuje prihod od 80 milijuna kuna, 20% više nego lani, a tomu doprinosi i proizvodnja specijalne antibakterijske tkanine za medicinski program koju izvoze u Europu. Iscrpnije...

Što se dogodilo sa Slavenskim selom u Clevelandu?

Slavensko selo naselje je nadomak Clevelanda u Ohiu koje je za mnoge simbol početka Velike recesije, epicentar američke hipotekarne krize, odnosno mjesto na kojem je pukao kućanski kreditni balon i gdje je počelo pečaćenje kuća zbog nevraćena duga njezinih stanovnika. No ono što se dogodilo u Slavenskom selu simptomatično je za brojne druge američke gradove - naselja su godinama sustavno osiromašivana u začaranom krugu zatvaranja tvornica, iseljavanja, visoke stope kriminala i općenito loših životnih uvjeta, analizira Guardian. Iscrpnije...

Hrvati više nisu tako pesimistični

Hrvati više nisu među najpesimističnijim potrošačima na svijetu - na ljestvici povjerenja potrošača koju provodi agencija Nielsen hrvatski su se potrošači u prvom tromjesečju ove godine popeli na 27. od 32 mjesta na ljestvici europskih zemalja. Indeks povjerenja mjeri se prema tri kriterija - ocjeni stanja osobnih financija, pogodnosti trenutka za trošenje te prilikama zapošljavanja. "Iako smo i dalje nisko čak i u odnosu na europski, u globalnim okvirima pesimistički prosjek 77, ipak se udaljavamo od krajnjeg pesimizma koje je vladalo proteklih godina" pojašnjavaju u Nielsenu. Iscrpnije...

Stiglitz: Onak tko brine o Hrvatskoj trebao bi biti skeptičan prema Sinnu

"Onaj tko je zabrinut za hrvatsku ekonomiju, trebao bi biti skeptičan prema savjetima Sinna", napao je nobelovac Joseph Stiglitz politiku koju zagovara europski ekonomski guru Hans-Werner Sinn, a koji HDZ-u pomaže napisati ekonomski program za novi mandat. Ugledni ekonomist smatra da je Njemačka pogriješila i da politika štednje nije pravi model ni za jednu državu jer čak ni Njemačka nije uspjela povećati produktivnost, već svoj napredak temelji na snižavnju plaća. Stiglitz je uvjeren i da je skrivila ekonomsku katastrofu u Španjolskoj i Grčkoj. Iscrpnije...

Lalovac: Skače mi temperament kad slušam bankare da je sve krasno

"Uzrok krize nije niti sveučilišni profesor ni hrvatski liječnik ni hrvatski vojnik ni umirovljenik, a nije ni da nemamo uspješne poduzetnike, već je problem u privatnom dugu koji se ne može restrukturirati", obrušio se na banke kao krivce za krizu Boris Lalovac. "Skače mi temperament kad slušam bankare da je sve krasno. Uz kamatu od 7% mora se biti 10 puta produktivniji od konkurencije, a to je nemoguće. Dok su poduzetnici izgubili 100 milijardi kuna, banke su vlasnicima isplatile 10 milijardi kuna", poručio je Lalovac, a za Jutarnji najavio vladine promjene koje bi trebale zaštititi građane. Iscrpnije...

Analitičari: Sramota, sami ne možemo upravljati svojom državom

"Očito je kako se ove godine neće napraviti nikakvi reformski potezi", procijenio je ekonomski analitičar Željko Lovrinčević. "Nikoga ne zanima budućnost, svi misle na kratkotrajnu politikantsku dobit. Sramota je da dan danas ne možemo upravljati svojom državom.Bit ćemo prva zemlja koja će, nakon procedure prekomjernog deficita doći pod proceduru prekomjernih makroekonomskih neravnoteža - drugi će nam propisati što moramo raditi - tako se ne ponašaju ni djeca u osnovnoj školi", zaključio je Lovrinčević. Iscrpnije...

Grčko gospodarstvo nema više gotovine, traže hitnu isplatu pomoći

Grčka je zatražila od vjerovnika brzu isplatu novca u zamjenu za nedavni pomak u pregovorima, istaknuvši da "grčko gospodarstvo više nema gotova novca". "Nama je najvažnije da se što prije oslobodi gotovina", istaknuo je glasnogovornik premijera Aleksisa Ciprasa Gabriel Sakellaridis, spomenuvši da bi bilo najbolje da to bude "danas". Atena mora vjerovnicima u svibnju vratiti oko milijardu eura, počevši od srijede. Iscrpnije...

Njemačka: Zadovoljstvo može biti i otrov

"Njemačka vlada treba prestati dijeliti poklone vrijedne milijarde. Treba prestati i dijeliti savjete svojim europskim partnerima (da, i Ateni!). Trebala bi se upustiti i u reforme, jer današnji uspjesi nisu nikakvi rezultati rada ove vlade, nego prošle i pretprošle. Da, može se govoriti o poletu u Njemačkoj, ako se pogleda samo ovaj trenutak. Ali baš to mnogima na žalost ometa pogled na realnost. A ako odjednom krene u suprotnom smjeru, u svakom slučaju se može reći da je Njemačka loše pripremljena" na neminovan krah gospodarstva, piše Deutsche Welle. Iscrpnije...

Ako u svibnju ne izađe iz recesije, Italija "postaje" nova Grčka

Italija, treće najveće gospodarstvo eurozone, jedva je narasla od ulaska u monetarnu uniju, a ukoliko 13. svibnja ne izađe iz recesije, Europa će se suočiti s još većim izazovom od Grčke, piše Wall Street Journal. Talijansko gospodarstvo usporava već desetljećima: 1980-ih prosječan godišnji rast realnog BDP-a bio je 2,1%, pokazuju podaci MMF-a. Potom je 1990-ih skliznulo na 1,4%, pa 0,6% u prvom desetljeću ovog stoljeća te se u prosjeku drži na -0,5% od 2010. Proizvodnja je pala za oko 9% od 2008., kada je bila na vrhuncu. Iscrpnije...

"Šator u Savskoj – najbolji vjetar u jedra SDP-a"

"Vrijeme prolazi – stvari se ne kreću naprijed. Broj ljudi bez posla i egzistencije raste, firme se gase, reformi nema, ministri imaju problema i više od HDZ-ovih, i onda se pojavljuje – šator. No, kako toj ekipi stvari ne idu kako su planirali, počine radikalizacija. Ovaj vikend smo vidjeli – prijetnje tužbama portalima i novinama, podlo podmetanje novinarkama, stvara se atmosfera straha. O ekonomiji i propustima Vlade – više nitko ne piše. Da su američki promidžbeni stručnjaci išli pomoći SDP-u i Zoranu Milanoviću maksimalno koliko su mogli – nisu mogli smisliti nešto bolje od šatora", piše Index. Iscrpnije...

Hajka na ECB: Čemu se protivi Blockupy?

Povodom otvorenja novog 185-metarskog sjedišta Europske središnje banke u Frankfurtu pokret Blockupy, koji okuplja preko 90 antikapitalističkih organizacija iz cijele Europe, uključujući grčku Syrizu i njemačku stranku Die Linke, organizirao je prosvjed koji se pretvorio u nerede. Blockupy se bori protiv recesijskih mjera koje je nametnuo ECB nauštrb srednje klase i siromašnih, koji su na sebe morali preuzeti teret recesije, dok su se bogati izvukli neokrznuti. Iscrpnije...