Tag: kriza

Njemačka: Zadovoljstvo može biti i otrov

"Njemačka vlada treba prestati dijeliti poklone vrijedne milijarde. Treba prestati i dijeliti savjete svojim europskim partnerima (da, i Ateni!). Trebala bi se upustiti i u reforme, jer današnji uspjesi nisu nikakvi rezultati rada ove vlade, nego prošle i pretprošle. Da, može se govoriti o poletu u Njemačkoj, ako se pogleda samo ovaj trenutak. Ali baš to mnogima na žalost ometa pogled na realnost. A ako odjednom krene u suprotnom smjeru, u svakom slučaju se može reći da je Njemačka loše pripremljena" na neminovan krah gospodarstva, piše Deutsche Welle. Iscrpnije...

Ako u svibnju ne izađe iz recesije, Italija "postaje" nova Grčka

Italija, treće najveće gospodarstvo eurozone, jedva je narasla od ulaska u monetarnu uniju, a ukoliko 13. svibnja ne izađe iz recesije, Europa će se suočiti s još većim izazovom od Grčke, piše Wall Street Journal. Talijansko gospodarstvo usporava već desetljećima: 1980-ih prosječan godišnji rast realnog BDP-a bio je 2,1%, pokazuju podaci MMF-a. Potom je 1990-ih skliznulo na 1,4%, pa 0,6% u prvom desetljeću ovog stoljeća te se u prosjeku drži na -0,5% od 2010. Proizvodnja je pala za oko 9% od 2008., kada je bila na vrhuncu. Iscrpnije...

"Šator u Savskoj – najbolji vjetar u jedra SDP-a"

"Vrijeme prolazi – stvari se ne kreću naprijed. Broj ljudi bez posla i egzistencije raste, firme se gase, reformi nema, ministri imaju problema i više od HDZ-ovih, i onda se pojavljuje – šator. No, kako toj ekipi stvari ne idu kako su planirali, počine radikalizacija. Ovaj vikend smo vidjeli – prijetnje tužbama portalima i novinama, podlo podmetanje novinarkama, stvara se atmosfera straha. O ekonomiji i propustima Vlade – više nitko ne piše. Da su američki promidžbeni stručnjaci išli pomoći SDP-u i Zoranu Milanoviću maksimalno koliko su mogli – nisu mogli smisliti nešto bolje od šatora", piše Index. Iscrpnije...

Hajka na ECB: Čemu se protivi Blockupy?

Povodom otvorenja novog 185-metarskog sjedišta Europske središnje banke u Frankfurtu pokret Blockupy, koji okuplja preko 90 antikapitalističkih organizacija iz cijele Europe, uključujući grčku Syrizu i njemačku stranku Die Linke, organizirao je prosvjed koji se pretvorio u nerede. Blockupy se bori protiv recesijskih mjera koje je nametnuo ECB nauštrb srednje klase i siromašnih, koji su na sebe morali preuzeti teret recesije, dok su se bogati izvukli neokrznuti. Iscrpnije...

Imaju najveći gospodarski rast u Europi, a bili su poput Grčke

Nakon razdoblja recesije iz 2009. i međunarodnih 85 milijardi dolara, EU predviđa da će Irska 2015. biti zemlja s najvećim rastom, čime će nastaviti pozitivan trend od prošle godine, u kojoj je imala najveći rast BDP-a u EU-u, 4,1%. I dok su Grčka, Portugal i Španjolska zapeli na mjerama vlastite potrošnje, Irska se bila okrenula povećanju i poboljšanju izvoza, posebno dijaspori u SAD-u, a spasile su je i strane tvrtke sa sjedištem u Irskoj - Google, Facebook, Microsoft i IBM. Nezaposlenost je i dalje visoka (10%), dug golem, no keltski tigar vidi svjetlo na kraju tunela. Iscrpnije...

Lalovac najavio smanjenje plaća u zdravstvu

Iako to nije izravno potvrdio, ministar financija Boris Lalovac dao je naslutiti da nas očekuju dublji rezovi, koji bi mogli uključivati i rezanje plaća te usluga u zdravstvu. Odluka je politička, rekao je Lalovac, i mora je donijeti Vlada na čelu s premijerom. "Aktivno radimo na programu reformi - bit će rezova u području zdravstva, plaća i subvencija. Bruxelles nam je dao rok do svibnja. Uskoro bi javnost bi trebala doznati kakve nas mjere čekaju", izjavio je Lalovac. Iscrpnije...

Hrvatska među 15 najbjednijih svjetskih ekonomija

Hrvatska ekonomija opet se smjestila u neslavnoj skupini najbjednijih svjetskih država - tamo nas je prema indeksu bijede smjestio Bloomberg - na osmo mjesto odozdo, iza Venezuele, Argentine, Južnoafričke Republike, Ukrajine, Grčke, Španjojske i Rusije. S dna ljestvice od prethodnih "stanara" izvukla se jedino Irska. Iscrpnije...

Rezove za izlazak iz krize spremno podnijeti čak 70% građana

Tri četvrtine građana spremno je podnijeti rezove nužne za izlazak iz krize, pokazalo je istraživanje agencije Masmi Adriatica provedeno na 517 osoba. Ako bi rezovi zahvatili i primanja, potporu bi im dala polovina građana (52,4%), a da treba smanjiti državni aparat i broj zaposlenih u javnih službama smatra njih čak 94,6%. Otpuštanja u javnom sektoru, čak i ako bi zbog toga oni ili članovi njihovih obitelji ostali bez posla, podupire velikodušnih 65,4%. Iscrpnije...

Grčka obećala reforme, Europska komisija zadovoljna

Europska komisija prihvatila je grčke prijedloge o reformama i na temelju toga produžila joj financijsku pomoć na četiri mjeseca: "Službe Komisije pomno su razmotrile reformske prijedloge grčke vlade. Popis prijedloga dovoljno je sveobuhvatan da bi bio važeće polazište za uspješan zaključak", napisali su potpredsjednik Europske komisije Valdis Dombrovskis i povjerenik za gospodarska pitanja Pierre Moscovici u pismu predsjedniku euroskupine Jeroenu Dijsselbloemu. Iscrpnije...

Eurozona - razlozi za optimizam

Velika ekonomija koja stoji lošije nego prije sedam godina, visoka i tvrdokorna nezaposlenost, napetost oko Grčke, pad potrošnje - da, ali je li eurozona doista toliko ugrožena? Ova bi godina zloguke proroke mogla iznenaditi zbog triju razloga - pada cijena nafte, pada eura (povoljniji izvoz) i niži bankovni rizici mogli bi 2015. pretvoriti u pozitivnu godinu, piše BBC. Iscrpnije...

Ruse će od krize spasiti cikla i pamučne gaćice

Zastupnik u sibirskome Sverdlovsku Ilja Gaffner iznio je ljudima koji su se žalili na neimaštinu neke vrlo inovativne ideje o tome kako se nositi s krizom: "Ako nemate dovoljno novca, sjetite se da smo mi Rusi, da smo preživjeli i studen i glad te da moramo misliti na zdravlje i manje jesti". Ruskinjama je pak poručio da će "izgledati ljupkije u običnim pamučnim gaćicama proizvedenima u Moskvi nego u čipki proizvedenoj u Francuskoj" te im predložio da usne umjesto ružem šminkaju kuhanom ciklom. Iscrpnije...

Uz više novca za vojsku iz krize bismo izašli brže

Glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg pozvao je ponovno članice saveza da povećaju izdvajanja za obranu, i to na preporučenih dva posto BDP-a. Hrvatska bi tako svoj vojni proračun trebala povećati sa sadašnje 4,2 milijarde na 6,6 milijardi kuna. S obzirom na ekonomsku krizu, postavlja se pitanje koliko je to u hrvatskom slučaju ostvarivo. "Previše trošimo na socijalne i kvazisocijalne transfere, a to nije imalo nikakvog učinka na ekonomski rast. Stoga je bolje smanjiti te socijalne transfere i povećati ulaganja u obranu koja će imati te učinke", smatra ekonomski analitičar Damir Novotny. Iscrpnije...

Velimir Šonje: Hrvatskoj za 2-3 godine prijeti grčki scenarij

Hrvatska je u prošloj godini u ekonomskom smislu proglašena najlošijom zemljom u Uniji, a s obzirom na to da smo u izbornoj godini, nije isključeno da neslavnu titulu obranimo i ove godine. Dosad smo uglavnom slušali da je domaća recesija samo preslika globalne ekonomske krize. No, ni ta teza više ne stoji: "Ako govorimo o perspektivi od tri do četiri godine i ako političke elite, uključujući i ORaH, Sinčića, itd. nastave s populizmom, onda nas za dvije do tri godine može čekati grčki scenarij", objašnjava makroekonomist Velimir Šonje. Iscrpnije...

Europa zamrznula 1,8 milijardi eura pomoći Grčkoj: Ubrzajte reforme, ojačajte napore

Europski povjerenik za gospodarska pitanja Pierre Moscovici pozvao je Grčku da uloži veće napore u reforme, koje provodi od 2010., kako bi što je moguće prije zaključila reviziju svojega gospodarstva i omogućila definitivan odlazak Trojke (Europska središnja banka, Komisija i MMF) u veljači. Međunarodna zajednica pomogla je Grčkoj s ukupno 240 milijardi eura, ali grčki dug ove godine doseći će rekordnih 177% BDP-a, a nazire se i rizik izlaska iz eurozone, sve ususret grčkim parlamentarnim izborima. Iscrpnije...

Jurčić: Hrvatska nema niti jedan objektivan razlog da bude u krizi

"Svijet nije u krizi, nego su neke zemlje u krizi, a Hrvatska nema nijedan objektivan razlog da bude u krizi. Mi smo u krizi kao rezultat pogrešnih mjera prethodne, ali nažalost i sadašnje vlade. Sadašnja je proizvodila krizu posljednje tri godine mjerama rezanja, dizanja poreza, a osobito dizanjem cijene energenata. Novi će proračun prouzročiti daljnji pad gospodarske aktivnosti. Ne možemo primjenjivati mjere zemalja koje imaju punu zaposlenost i maksimalnu efikasnost", ponudio je svoje viđenje Ljubo Jurčić na predavanju studentima FOI-ja u Varaždinu. Iscrpnije...

Brak će opstati unatoč krizi i liberalizaciji

"Danas su bračni partneri mnogo manje spremni na kompromise i mnogo više teže lagodnom životu, pa im češće više toga smeta i češće su skloni razvodu. Ekonomski problemi i kriza samo su jedan od razloga razvoda. Ipak, brak nije prevladana institucija bez obzira na liberalizaciju društva i krizu. Ljudi kao društvena bića imaju potrebu živjeti u zajednicama, a brak nudi ipak nekakvu sigurnost", komentira današnje stanje braka znanstvena savjetnica Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar Andreja Brajša-Žganec za Večernji. Iscrpnije...

Hrvatska šest godina u krizi, bit će i sedmu

Od početka 2009. godine hrvatski je BDP pao 13 posto, dok se industrijska prozvodnja srozala gotovo za petinu. Investicije su se strmoglavile za više od 40 posto, a potrošnja građana u prodavaonicama manja je oko 20 posto. Javni dug, međutim, tijekom krize se udvostručio, pa danas prelazi 82 posto BDP-a. Svaki drugi mladi čovjek je nezaposlen, a posao je sve teže naći, piše Novi list te kao krivce navodi Vladu i HNB. Iscrpnije...

Europska komisija: Evo što Hrvatska hitno mora napraviti

"Hrvatska je u recesiji od 2009., a prognoza za rast BDP-a 2015. jest da će biti tik iznad nule. Pad u realnom BDP-u uzrokovan je oštrim sažimanjem domaće potražnje i investicija. Od vrhunca koji je iznosio 27 posto BDP-a 2008., investicije su 2014. pale na 20 %. U usporedbi s drugim sličnim ekonomijama, pad totalnih investicija u Hrvatskoj je bio značajno brži i ozbiljniji" piše u izvješću Europske komisije , a njezine preporuke za popravak stanja donosi Index. Iscrpnije...

Kriza pogađa i banke, zatvaraju se poslovnice i dijele otkazi

Gospodarska kriza pogađa i banke, koje sve više dijele otkaze i zatvaraju poslovnice pod krinkom termina 'sistematizacija' ili 'optimiziranje poslovanja'. Na kraju 2013. u bankama su bile zaposlene 20.982 osobe, 3% ili 657 zaposlenika manje nego na kraju 2012. Također, banke su imale i 3% manji broj poslovnica, što je četvrta godina zaredom da se zatvaraju poslovnice. Iscrpnije...

EU: Izlazak iz teške krize bio je samo iluzija

Premijeri zemalja članica u zajedničkoj su izjavi objavili kako su “ekonomski podaci potvrdili da je oporavak, posebice u eurozoni, slab, inflacija izuzetno niska, a nezaposlenost neprihvatljivo visoka”. To je političko priznanje na najvišoj europskoj razini problema na koji ekonomski analitičari upozoravaju već neko vrijeme: Europi prijeti novo potonuće u recesiju, a uvjerenje da je kriza u eurozoni završila bilo je iluzija. Iscrpnije...