Tag: kriza

Europski povjerenik za trgovinu Karel De Gucht priznao je da Europska komisija i Europska središnja banka (ECB) rade na 'scenariju za izvanredne situacije' u slučaju da Grčka ne uspije opstati u eurozoni. Europski povjerenik odbio je pritom ići u detalje, dodajući tek da on još uvijek očekuje da Grčka ostane u eurozoni. Neizvršavanje obveza Grčke prema vjerovnicima, EU i MMF-u, bilo bi "katastrofalno, upozorio je premijer na odlasku Lucas Papademos. MMF je upozorio da će prekinuti kontakte s Grčkom do parlamentarnih izbora i da neće surađivati s novom privremenom vladom koja je u četvrtak imenovana u Ateni kako bi obavljala tekuće poslove. Iscrpnije...

U Grčkoj će ponovno biti održani izbori nakon što je propao pokušaj predsjednika Papouliasa da uvjeri političare da pristanu na formiranje vlade tehnokrata kako bi se izbjegla politička kriza i bankrot zemlje. Novi izbori bi se trebali održati polovicom lipnja, a istraživanja pokazuju da bi mogla pobijediti ljevičarska koalicija Syriza. Iscrpnije...

U najnovijoj procjeni Europska komisija prognozira da će hrvatski BDP ove godine pasti za 1,2%, što je još veći prognozirani pad od procjene HNB-a (1%). S druge strane, ministar financija Slavko Linić tvrdi da će BDP rasti 0,8%. Europska komisija prognozira da će ove godine u Hrvatskoj privatna potrošnja pasti za 0,6%, javna potrošnja za 0,5%, izvoz 1,4%, a zaposlenost 1,3%. Rasti će jedino nezaposlenost - s 13,2 na 13,4%. Oporavak Hrvatske je, prognozira EK, odgođen do 2013. Iscrpnije...

Britanski kladioničari prekinuli su klađenje o izlasku Grčke iz eurozone, ne želeći preuzeti rizik. Kladionica Landbrokes nije zainteresiran za primanje novih uloga jer smatra da je događaj gotovo siguran. Konkurentska kladionica William Hill je odlučila "povući se" iz ovakva klađenja "sve dok se stanje malo ne smiri". Iscrpnije...

Mnogi dijele poslijeratni kapitalizam na dva razdoblja, ono od kraja 40-ih do 70-ih, te razdoblje 'neoliberalizma pod američkom hegemonijom', čiji je kraj najavljen sadašnjom "financijskom" ili "dužničkom" krizom koja je izbila 2008. godine. Prijelomna točka između ta dva razdoblja bila je kolovoz 1971., kada je američki predsjednik Nixon suspendirao konvertibilnost dolara u zlatu (35$ za uncu), što je bio temelj poslijeratnog monetarnog sustava iz Bretton Woodsa. Nakon toga započela je manija zaduživanja, o čemu govori knjiga Philipa Coggana Paper Promises: Money, Debt and the New World Order. Iscrpnije...

Richard Yamarone, ekonomist Bloomberg Briefs, primjetio je značajnu razliku između recesija nakon 2. svjetskog rata i zadnje dvije recesije u SAD-u. Naime, u prosjeku je trebalo 20 mjeseci da se vrate sva radna mjesta izgubljena u recesiji, ali to se u slučaju recesije 90/91 i 2001. nije dogodilo! Štoviše, od zadnje velike recesije u SAD-u prošlo je više od 50 mjeseci, ali radna mjesta nisu se vratila u okvire prije krize, jer SAD više nije proizvodni div. Najviše su pogođene male tvrtke, koje čine 99,7% poslodavaca, a dogodio se i kolaps osobnih primanja, pa nije moguće poticati potrošnju. Iscrpnije...

Ekonomska politika europskih lidera je, da se ne lažemo, ludost, napisao je u svojoj kolumni za New York Times Nobelovac Paul Krugman, koji tvrdi da su europski lideri odlučni u namjeru da svoje ekonomije - i svoja društva - odvedu u ponor. On već godinama tvrdi da mjere štednje ne mogu okončati krizu, već je mogu samo produbiti, a nameću se iz "glavnog grada eurozone" - Berlina. Po Krugmanu, Europska središnja banka morala bi pristati na veću inflaciju, mjere štednje moraju se svesti na minimum, a bogate države poput Njemačke morale bi i povećati svoju potrošnju. Iscrpnije...

"Kolaps globalnog sustava počinje oko 2015. godine sa strmoglavim padom industrijske proizvodnje po glavi stanovnika, praćen padom proizvodnje hrane i smanjenjem dobara i usluga. Kao posljedica nestašice hrane i ograničenja zdravstvene zaštite, od 2020. godine povećava se smrtnost stanovništva. Kada oko 2030. godine stopa smrtnosti nadvlada stopu rađanja, dolazi do smanjenja svjetske populacije", upozorava australski fizičar Graham Turner. Iscrpnije...

Na svjetskim su burzama cijene dionica prošloga tjedna pale jer se ulagači plaše usporavanja rasta najvećih svjetskih gospodarstava, a ponovno ih zabrinjava i europska dužnička kriza. Gospodarstvo eurozone klizi u recesiju, a pitanje je kada bi mogao uslijediti oporavak - mnoge članice su zbog prezaduženosti prisiljene na uvođenje oštrih mjera štednje, što ne pogoduje oporavku gospodarstva. Iscrpnije...

"Europske mjere štednje neće zaustaviti krizu, već će samo dovesti do većih građanskih nemira ili će natjerati da prezadužene zemlje poput Grčke napuste zajedničku valutu", smatra bivši ekonomist Svjetske banke i nobelovac Joseph Stiglitz. "Nejednakost je bila na vrhuncu i prije Velike Depresije i prije Velike Recesije, što nije slučajnost. Kada imamo puno nejednakosti, potražnja pada", objašnjava Stiglitz, jedan od najglasnijih kritičara europskih mjera štednje, koje vode jedino padu BDP-a. Iscrpnije...

Promatrajući cjenovni udar koji nam se događa ovih dana, ekonomski analitičar Damir Novotny smatra da nam može biti još gore. On tvrdi da se nikako ne može u kratkom roku zaustaviti rast cijena jer Vlada to nema kako učiniti. "Može se nešto malo učiniti, a to je prekinuti monopol. Naime, Hrvati imaju 30 do 40% skuplje telefonske račune, hranu i stanovanje općenito", kaže Novotny. Ljubo Jurčić izlaz vidi u povećanju domaće proizvodnje i dohotka građanima, odnosno povećanju njihove zarade. Po tome će se vidjeti koliko je sposobna i kvalitetna ova Vlada, smatra Jurčić. Iscrpnije...

Stopa gospodarskog pada u ovoj godini bit će oko 2%, prema Hrvoju Stojiću, direktoru ekonomskih istraživanja Hypo banke. Hrvatska je ponovo ušla u recesiju u prvom kvartalu, a pad industrijske proizvodnje u siječnju je 5%, uz prateći pad investicija. Kako je istaknuo Stojić, osim nestabilnog okruženja, očekuje nas rast nezaposlenosti sa 13,9% u 2011. na 16,4% u 2012. Prema tim prognozama, registrirana nezaposlenost mogla bi premašiti 24%. Potrebno je barem godinu do dvije da bi rezultati strukturnih reformi bili vidljivi, rekao je. Iscrpnije...

Čak 54 posto građana misli kako Vladine mjere neće pridonijeti izlasku Hrvatske iz krize, dok je suprotnog uvjerenja njih samo 27 posto, pokazalo je istraživanje Nove TV. Gotovo trećina građana misli kako je Vlada proračunom mogla učiniti više. Iscrpnije...

Lažne priče o Europljanima iskrivljuju ekonomski diskurs, upozorio je američki ekonomist Paul Krugman. Desničari šire mitove da je Europa u nevolji zbog prevelike srbi o socijalno ugroženima. No, u tu se sliku nikako ne uklapa Švedska, ali ni ostale države koje značajno izdvajaju za socijalu nisu među zemljama u nevolji. Što se tiče fiskalne neodgovornosti koja se vezuje uz Grčku, ni Njemačka nije bez grijeha. Krugman ističe da je problem monetarne prirode, zbog uvođenja eura bez pratećih institucija. Kad bi zemlje na euro-periferiji još uvijek imale svoje valute, iskoristile bi devalvaciju da brzo povrate konkurentnost, piše Krugman. Budući da ih više nemaju, pogođenim zemljama sada preostaju jedino loši izbori: patiti od deflacije ili napustiti euro, što je politički zadnje rješenje (a čini se da mu se Grčka približava). Iscrpnije...

Kasno sinoć u Bruxellesu ministri financija eurozone dogovorili su se oko druge tranše pomoći Grčkoj u vrijednosti 130 milijardi eura. Ta sredstva potrebna su Grčkoj da izbjegne bankrot sljedećeg mjeseca, kada joj dolaze na naplatu dospjeli dugovi. Zauzvrat, Grčka će reducirati svoje dugove na maksimalno 121% BDP-a do 2020., što znači dodatno rezanje javne potrošnje. Trenutno, grčki dugovi dosežu više od 160% BDP-a. Nakon ovog dogovora skočio je tečaj eura s 1,318 na 3,326 dolara. Iscrpnije...

Tezu da je nedostatak radnih navika krivac za krizu plasiraju lobiji kojima je u interesu obespraviti radnike kako bi Hrvatska bila privlačna stranim investitorima pri čemu ekonomska jednadžba ne haje da bi bismo tada bili zemlja nesretnih ljudi, piše Novi list. Sve učestalije ponavljanje teze o lijenim radnicima izaziva željeni efekt, pa nije rijetkost da pod utjecajem medijske propagande i sami radnici danas tvrde – radnici u Hrvatskoj su lijeni. Iscrpnije...

Novi predsjednik Europskog parlamenta socijaldemokrat Martin Schulz, obraćajući se danas okupljenima na Europskom vijeću, oštro je napao dosadašnji pristup zemalja članica u rješavanju financijske i gospodarske krize, kazavši da promjena ugovora nije nužna i da se EU treba baviti rješavanjem svakodnevnih problema europskih građana, a ne maglovitim pitanjima institucija i ugovora. "Osigurati da se ne ponovi kriza nije dovoljno, iako je nužno, ali samo za sebe i uz mjere štednje u mnogim državama članicama, neće donijeti prijeko potreban gospodarski rast", rekao je Schulz. Iscrpnije...

Medjunarodni monetarni fond (MMF) priopćio je da planira prikupiti dodatnih 500 milijardi dolara za pozajmice zemljama eurozone koje se suočavaju s financijskom  krizom. Prema procjenama MMF-a, zemljama širom svijeta bit će potrebno oko 1.000 milijardi dolara kredita u narednim godinama. Iscrpnije...

Banke su objavile da obustavljaju pregovore s Atenom o načinima reprogramiranja grčkog javnog duga i natuknule su da bi mogle promijeniti odluku o otpisu njegova velikog dijela. Grčki tisak piše da su pregovori zapeli ponajprije zbog kamatnih stopa (5%) po kojim bi banke kupile nove obveznice, jer grčka strana pristaje samo na 4%. "Lešinarski fondovi" koji su jeftino kupili grčke obveznice provode taktiku blokiranja dogovora kako bi izvukli najveću korist za svoje pozajmice. Iscrpnije...

Globalno gospodarstvo uspjelo bi izdržati prekid gospodarskih aktivnosti u slučaju prirodne katastrofe ili napada militanata samo tjedan dana, stoji u izvješću Chatham Housea, Kraljevskog instituta za međunarodne odnose iz Londona. Do trideset posto BDP-a razvijenih zemalja bilo bi izravno ugroženo krizom, pogotovo u turističkom te sektoru proizvodnje. Iscrpnije...