Tag: kriza

Sve političke opcije u RH odriču se 'mjera štednje'

Šest vodećih hrvatskih stranaka i izbornih koalicija odriču se mjera štednje koje nameće "trojka" Europske komisije, Europske središnje banke i MMF-a: SDP zagovara fiskalnu politiku usmjerenu rastu, HDZ pak smatra da Vlada štedi upravo na investicijama koji su pokretači tog rasta, laburisti ističu da se rezovi ne bi trebali provoditi tako da pogađaju najslabije, Nacionalni forum predlaže nove poreze i rad na nezaposlenosti, ORaH smatra da veći dio tereta trebaju preuzeti bogati slojevi, a Savez za Hrvatsku želi građane rasteretiti od poreza. Iscrpnije...

Diljem svijeta nemiri počinju rastom cijena hrane

Od 2008. do 2014. u svijetu su eruptirali mnogi ustanci - od Tunisa i Egipta do Sirije i Jemena; od Grčke, Španjolske, Turske i Brazila do Tajlanda, BiH, Venezuele i Ukrajine. No svjetski mediji u izvještajima ne iznose cjelovitu priču, već ih prikazuju bez glave i repa, kao spektakle koji nastaju i nestaju ni iz čega. Iako se čine izoliranim provalama nezadovoljstva i usprkos svim društveno-političkim razlikama, društveni nemiri zapravo slijede prepoznatljiv obrazac - nastaju kad stanovništvo pogodi sveto trojstvo suše, malih prinosa i vrtoglavog rasta cijena hrane. Iscrpnije...

'Čak i samoupravljanje bilo je efikasnije od ovakvog kapitalizma'

"Hrvatska će četvrt stoljeća kapitalizma obilježiti još jednom godinom recesije. Strašno je da je danas sasvim legitimno propitivati je li, bar kad je o Hrvatskoj riječ, kapitalizam doista efikasniji od socijalizma. U socijalizmu smo imali novca, ali za njega se nisu mogli kupiti željeni proizvodi. U kapitalizmu željenih proizvoda ima koliko hoćemo, ali nemamo novca da ih kupimo. U socijalizmu je partijska knjižica služila za napredovanje u karijeri, a danas u višestranačju služi za zapošljavanje", uspoređuje Lider. Iscrpnije...

'Malo Hrvata shvaća da je privlačenje ulagača natjecanje u ljepoti'

10 mjeseci nakon ostvarenja EU sna, gospodarstvo Hrvatske i dalje opada, što zemljama regije pokazuje da ih ulazak u Uniju neće ekonomski spasiti, piše Reuters. Uz Grčku i Cipar, Hrvatska ima najlošiju gospodarsku izvedbu, a nema znakova da će lokalne tvrtke ili strani investitori uspjeti ostvariti održivo poslovanje izvan turizma. "Malo Hrvata shvaća da privlačenje ulagača nije ništa doli natjecanje u ljepoti. Zato su i propali pokušaji privatizacije" državnih tvrtki kao što su Croatia Airlines, HŽ ili Petrokemija, smatra jedan zapadnjački poslovni veteran, a diplomati ističu da ne ubiremo plodove članstva u EU-u. Iscrpnije...

Četiri godine štednje u 40 fotografija

U svibnju će biti četiri godine otkad su Europska komisija, Europska središnja banka i Međunarodni monetarni fond preuzeli kontrolu nad grčkom ekonomijom, što nije obljetnica koju će mnogi slaviti. Ipak, radi se o vrlo važnom događaju pa je fotograf Dimitris Michalakis sastavio kolekciju od 40 fotografija koje pokazuju utjecaj mjera štednje na grčko društvo i daju presjek doba obilježenog naslovnicama o dugu i ekonomskoj krizi. Iscrpnije...

"Od početka godine više gladne i zapuštene djece"

Od početka godine povećan je broj djece koja dolazi pothranjena, gladna i vidno zapuštena. Riječ je uglavnom o maloj djeci do sedam godina starosti, ali i među starijima smo primijetili iste slučajeve - rekla je ravnateljica Dječjeg doma Zagreb Jasna Ćurković Kelava. Kaže i kako su dječji domovi prekapacitirani te dodaje: "Zabrinuti smo jer se na djeci jako vide posljedice krize". Iscrpnije...

Kriza u Europi: Više beskućnika, manje djece, više ljudi traži pomoć

Beskućništvo je od 2009. naraslo za 25 posto, broj poroda pao je za 10 posto, a perinatalni mortalitet uvećan je za 21 posto u razdoblju 2008.-2011., stoji u izvještaju Caritasa Europa. Izvještaj spominje "kućanstva koja nisu mogla priuštiti grijanje tijekom zime i neka bez struje", "besprimjernu nepristupačnost socijalnih usluga, uključujući zdravstvene usluge", "ozbiljne psihološke probleme"... Stoji ondje i da je u Italiji broj tražitelja pomoći skočio za 25 posto u razdoblju 2011.-2012. Iscrpnije...

Nobelovac upozorava na rastući burzovni balon

Dobitnik Nobela za ekonomiju Robert Shiller upozorava da bi svijet mogao zadesiti još jedan financijski balon kakav je uzrokovao svjetsku financijsku krizu 2008. zbog prenapuhanih cijena nekretnina u SAD-u. "Još nije vrijeme za uzbunu, no u mnogim zemljama promet dionica na visokoj je razini i cijene su vrtoglavo porasle na nekim tržištima nekretnina, a to bi moglo loše završiti", tvrdi Shiller. "Najviše se brinem zbog booma na američkom burzi, a drastične su i cijene nekretnina u Rio de Janeiru i Sao Paulu", dodaje. Iscrpnije...

Čeka nas najgora godina od početka krize: BDP pada, broj nezaposlenih raste

Za Hrvatsku će 2014. biti najteža godina od početka krize, tvrde analitičari PBZ-a. Prema njihovim procjenama u prošloj je godini BDP pao za 0,9%, a u ovoj očekuju daljnji pad potrošnje, broja kredita i nastavak potrošačkog pesimizma. "Prije godinu dana vjerovali smo kako će 2013. biti za poslovanje banaka najteža godina od početka krize, no kako je oporavak realnog sektora izostao, sada očekujemo da će najveći izazov predstavljati upravo 2014.", ističe Ana Lokin iz PBZ-a. Istovremeno se i broj zaposlenih smanjio za 2,4%, što je najveći pad od početka recesije. Iscrpnije...

Kako se politička elita kocka s krizom

"Politička elita ne gleda na krizu kao društveni problem koga treba rješavati nego na nezgodu koja umanjuje njenu moć. Pritom su nezaposleni, loše plaćeni radnici, bankrotirani poduzetnici i sve ljudske i egzistencijalne tragedije koje je kriza prouzročila, tek neugodna kolateralna posljedica, nevolja s kojom elita pokušava izići na kraj manipulacijama", komentira Vuk Perišić. Iscrpnije...

Hrvatska je uz Grčku najveći 'europski bolesnik'

"Izmjena Zakona o radu (ZOR), prijetnja sindikalnih čelnika “grčkim scenarijem” i snižavanje kreditnog rejtinga agencije Standard & Poor’s, pri čemu se Hrvatskoj zamjera nedovoljan angažman baš na liberalizaciji Zakona o radu, tek su ovotjedni hrvatski neuspjesi. U globaliziranom svijetu Hrvatska je u Europi uz Grčku trenutno možda najveći “europski bolesnik” kojoj prijeti “grčki scenarij”. Konačno, jedna od ocjena koju su analitičari agencije S&P pripisali politici koju provodi aktualna Vlada jest “samodopadnost”. Međutim, čini se da taj atribut treba pripisati cijeloj naciji, svima nama", piše Slobodna Dalmacija. Iscrpnije...

Opet otkazan Zagreb Auto Show

Zbog recesije i novog pada prodaje u odnosu na prošlu godinu ponovno je otkazan Zagreb Auto Show, sajam koji je trebao predstaviti najnovije automobile domaćih zastupnika. Posljednji puta Auto Show održan je 2008. godine, a budući da se održavao svake druge godine, ovo je ukupno treće otkazivanje zaredom. Velik pad prodaje automobila tako se odrazio i na popratne djelatnosti u ovoj industriji, čime je kriza u industriji dodatno produbljena. Iscrpnije...

Predrag Matvejević: Riječ o "krizi"

"Kriza u svijetu postaje često alibi – izgovor je za kritičnu situaciju koju je uvjetovalo, ne samo u zemljama Istočne Europe i bivše Jugoslavije, loše vođenje gospodarske politike i politike uopće, skandalozna korupcija, pljačka društvenih i nacionalnih dobara, kriminalna privatizacija i sl. (Rusi su skovali naziv 'prihvatizacija' – to bi se moglo prevesti na hrvatski zabavnom i bezobraznom uzrečicom 'ko je jamio, jamio'). Oni koji su vodili kolo i doveli nas u položaj u kojem jesmo, hoće li, kad jednoga dana bude prevladana kriza, biti opet kolovođe?", piše Predrag Matvejević. Iscrpnije...

Najvažniji brojevi 2013.

Nekoliko stručnjaka odabralo je najvažnije brojeve 2013. i objasnilo zašto: David Spiegelhalter odabrao je 7.3 - srednji broj razine sreće Britanaca na skali od 0 do 10. Za Lindu Yueh to je broj 95 jer simbolizira ekonomski oporavak, odnosno 5 najgorih kriznih godina u ovome stoljeću, ali i udio u cjelokupnom "kolaču" američkog bogatstva u posjedu 1% najbogatijih. Pisac Simon Singh odabrao je 22 - broj okretanja potrebnih da se 19 palačinki posloži prema veličini (ujedno i jedini znanstveni rad Billa Gatesa). Izabrani su još brojevi 73, 51, 33.86 Iscrpnije...

Federacija BiH nema za plaće!

Ministar financija Federacije BiH Ante Krajina rekao je da je neizvjesno hoće li vlasti ovoga entiteta moći do kraja godine isplatiti plaće. Najavio je rezove u svim stavkama entitetskog proračuna jer je izostala isplata tranše MMF-a i sredstava od novca na računu državne kompanije Elektroprijenosa. Vlast je uspješno servisirala dug prema međunarodnim financijskim institucijama, te da nije sigurno hoće li svim korisnicima proračuna biti isplaćene plaće za studeni do kraja godine. Iscrpnije...

Kriza može stvoriti 'izgubljenu generaciju'

Benoit Coeure, jedan od čelnika Europske središnje banke, upozorava da su mladi najveće žrtve ekonomske krize te da bez akcije eurozone za poticanje gospodarskog rasta, ali i solidarnosti kao imperativa zemalja pogođenih krizom, postoji opasnost od stvaranja "izgubljene generacije", kao 1914-1918. "Stopa nezaposlenosti je u eurozoni porasla 5% u odnosu na 2007. Mladi su njezina najveća žrtva jer je oko 3,5 milijuna osoba bez posla, što je skoro četvrtina populacije tog doba", naveo je Coeure. Iscrpnije...

290 tisuća građana u blokadi, 9 tisuća više nego prije mjesec dana

Potkraj listopada zbog neizvršenih osnova za plaćanje u blokadi je bilo 59.858 poslovnih subjekata s ukupnim dugovanjima od gotovo 34,2 milijarde kuna, a u blokadi je bilo i 290.447 građana čija dugovanja premašuju 22,6 milijardi kuna, što je 3% građana više nego mjesec prije. Iscrpnije...

Kako Španjolska i Portugal prodaju nekretnine bogatim Kinezima i Arapima

Španjolska i Portugal nude svim kupcima nekretnina, u iznosu od najmanje 500.000 eura, da dobiju 'zlatnu vizu' s kojom se mogu slobodno kretati unutar 26 zemalja EU. Te dvije zemlje imaju čak tri milijuna praznih nekretnina. Tako bogati Rusi, Kinezi i Arapi koji na Iberijskom poluotoku kupe nekretninu dobiju dozvolu za slobodno kretanje unutar Schengena. U Portugalu kažu da su u godinu dana izdali 318 'zlatnih viza', koje su donijele ukupno 200 milijuna eura investicija, a očekuju da će do prosinca ta brojka otići i na 300 milijuna eura. Iscrpnije...

Ljubo Jurčić: Kad si u rupi, nemoj dalje kopati

Iako se u doba krize smanjenje potrošnje čini kao zdravorazumski odgovor, upravo nas on vodi u još dublju krizu, piše Kruno Jurčić uz kratak pregled razvoja ekonomskih strategija: "Pametne zemlje, kad su prepoznale razvoj posljednje krize i pad potrošnje građana i pad poreznih prihoda, nisu napravile grešku i smanjile državnu potrošnju. Poduzeli su suprotan korak, povećali su javnu potrošnju i smanjili porezno opterećenje građanima i poduzetnicima kako bi zaustavili pad domaće proizvodnje i zaposlenosti", piše Jurčić. Iscrpnije...

Nova teorija: Nismo odrasli sve do 25. godine

Znanstvenici su doveli u pitanje tradicionalno mišljenje da adolescencija završava u 18. godini života tvrdnjom da mozak potpuno sazrijeva tek oko 25. godine, a tada dolazi i emocionalna zrelost. No drugi se ne slažu s ovom teorijom i smatraju da je društvo uzrokovalo infantilizaciju mladih, koji još u kasnim 20-ima žive s roditeljima i ovise o njima. Istina je i da mladi ne napuštaju roditeljski dom jer nemaju posla zbog krize, no to nije opravdanje za sve, kažu protivnici nove teorije. Iscrpnije...