Tag: kriza

Doba velikih nadanja i niskih očekivanja

Pitanje je mogu li se, u zemljama zahvaćenim krizom, građanke i građani odnosno privreda u cjelini nositi s tolikom razinom neizvjesnosti koju stalne najave o reformama nose sa sobom. Kriza povećava neizvjesnost, pa se ljudi i poduzetnici ponašaju defanzivno. Socijalna i ekonomska kriza drma i cijelu EU, uz sve političke trzavice i potrese, bez da je izlaz na vidiku. Uz ovo doba velikih nadanja idu i niska očekivanja, dokle god razina političke vizije ne doseže dalje od sutra. Iscrpnije...

'Europa se hitno mora izvući iz pucanja u vlastitu nogu'

"Politika je 'izmislila' euro, politika je 'uvukla' Grke u euro, politika i korupcija omogućili su im toliko zaduživanje i samo proeuropska politika, na temelju ravnopravne i solidarne Europe svih država članica te preciznog poštovanja prava i temeljnih dokumenata Unije, može izvući Europu iz ovog pucanja u vlastitu nogu. U protivnom, očekuje nas manje ili više kontrolirani kaos. Što će opet ovisiti o kvalitetnom leadershipu kojim Europa, uvjerili smo se ovog proljeća i ljeta, ne obiluje. Ni na nacionalnim ni na metadržavnim razinama u Bruxellesu", piše Ratko Knežević, investicijski bankar iz Londona. Iscrpnije...

Argentinska predsjednica: I nas je tako uništio MMF

"To što se događa grčkom narodu je istovjetno onome što smo mi Argentinci proživjeli 2001. godine: dramu strašne neoliberalne politike sustavnog prilagođavanja, koja proizvodi bijedu, glad i visoku nezaposlenost", izjavila je predsjednica Argentine Christina Fernandez de Kirchner, izrazivši time podršku vladi Aleksisa Ciprasa. Kirchner smatra da je MMF pod utjecajem velikih investicijskih fondova koje naziva "lešinarima" te da "u stvarnosti oni određuju uvjete koje zemlje moraju ispunjavati". Posljedice bankrota Argentina osjeća i danas, s time da im je velika većina kreditora dugove - otpisala. Iscrpnije...

Međimurska antibakterijska tkanina osvaja europsko tržište

Usprkos dugotrajnoj krizi u Hrvatskoj, međimursko gospodarstvo i ove godine bilježi pozitivne poslovne rezultate: povećan je izvoz, porasle su investicije, a očekuje se i najveći ukupni prihod međimurskoga gospodarstva u posljednjih šest godina. Iako je kriza prepolovila tekstilnu industriju, čakovečki Čateks ove godine očekuje prihod od 80 milijuna kuna, 20% više nego lani, a tomu doprinosi i proizvodnja specijalne antibakterijske tkanine za medicinski program koju izvoze u Europu. Iscrpnije...

Što se dogodilo sa Slavenskim selom u Clevelandu?

Slavensko selo naselje je nadomak Clevelanda u Ohiu koje je za mnoge simbol početka Velike recesije, epicentar američke hipotekarne krize, odnosno mjesto na kojem je pukao kućanski kreditni balon i gdje je počelo pečaćenje kuća zbog nevraćena duga njezinih stanovnika. No ono što se dogodilo u Slavenskom selu simptomatično je za brojne druge američke gradove - naselja su godinama sustavno osiromašivana u začaranom krugu zatvaranja tvornica, iseljavanja, visoke stope kriminala i općenito loših životnih uvjeta, analizira Guardian. Iscrpnije...

Hrvati više nisu tako pesimistični

Hrvati više nisu među najpesimističnijim potrošačima na svijetu - na ljestvici povjerenja potrošača koju provodi agencija Nielsen hrvatski su se potrošači u prvom tromjesečju ove godine popeli na 27. od 32 mjesta na ljestvici europskih zemalja. Indeks povjerenja mjeri se prema tri kriterija - ocjeni stanja osobnih financija, pogodnosti trenutka za trošenje te prilikama zapošljavanja. "Iako smo i dalje nisko čak i u odnosu na europski, u globalnim okvirima pesimistički prosjek 77, ipak se udaljavamo od krajnjeg pesimizma koje je vladalo proteklih godina" pojašnjavaju u Nielsenu. Iscrpnije...

Stiglitz: Onak tko brine o Hrvatskoj trebao bi biti skeptičan prema Sinnu

"Onaj tko je zabrinut za hrvatsku ekonomiju, trebao bi biti skeptičan prema savjetima Sinna", napao je nobelovac Joseph Stiglitz politiku koju zagovara europski ekonomski guru Hans-Werner Sinn, a koji HDZ-u pomaže napisati ekonomski program za novi mandat. Ugledni ekonomist smatra da je Njemačka pogriješila i da politika štednje nije pravi model ni za jednu državu jer čak ni Njemačka nije uspjela povećati produktivnost, već svoj napredak temelji na snižavnju plaća. Stiglitz je uvjeren i da je skrivila ekonomsku katastrofu u Španjolskoj i Grčkoj. Iscrpnije...

Lalovac: Skače mi temperament kad slušam bankare da je sve krasno

"Uzrok krize nije niti sveučilišni profesor ni hrvatski liječnik ni hrvatski vojnik ni umirovljenik, a nije ni da nemamo uspješne poduzetnike, već je problem u privatnom dugu koji se ne može restrukturirati", obrušio se na banke kao krivce za krizu Boris Lalovac. "Skače mi temperament kad slušam bankare da je sve krasno. Uz kamatu od 7% mora se biti 10 puta produktivniji od konkurencije, a to je nemoguće. Dok su poduzetnici izgubili 100 milijardi kuna, banke su vlasnicima isplatile 10 milijardi kuna", poručio je Lalovac, a za Jutarnji najavio vladine promjene koje bi trebale zaštititi građane. Iscrpnije...

Analitičari: Sramota, sami ne možemo upravljati svojom državom

"Očito je kako se ove godine neće napraviti nikakvi reformski potezi", procijenio je ekonomski analitičar Željko Lovrinčević. "Nikoga ne zanima budućnost, svi misle na kratkotrajnu politikantsku dobit. Sramota je da dan danas ne možemo upravljati svojom državom.Bit ćemo prva zemlja koja će, nakon procedure prekomjernog deficita doći pod proceduru prekomjernih makroekonomskih neravnoteža - drugi će nam propisati što moramo raditi - tako se ne ponašaju ni djeca u osnovnoj školi", zaključio je Lovrinčević. Iscrpnije...

Grčko gospodarstvo nema više gotovine, traže hitnu isplatu pomoći

Grčka je zatražila od vjerovnika brzu isplatu novca u zamjenu za nedavni pomak u pregovorima, istaknuvši da "grčko gospodarstvo više nema gotova novca". "Nama je najvažnije da se što prije oslobodi gotovina", istaknuo je glasnogovornik premijera Aleksisa Ciprasa Gabriel Sakellaridis, spomenuvši da bi bilo najbolje da to bude "danas". Atena mora vjerovnicima u svibnju vratiti oko milijardu eura, počevši od srijede. Iscrpnije...

Njemačka: Zadovoljstvo može biti i otrov

"Njemačka vlada treba prestati dijeliti poklone vrijedne milijarde. Treba prestati i dijeliti savjete svojim europskim partnerima (da, i Ateni!). Trebala bi se upustiti i u reforme, jer današnji uspjesi nisu nikakvi rezultati rada ove vlade, nego prošle i pretprošle. Da, može se govoriti o poletu u Njemačkoj, ako se pogleda samo ovaj trenutak. Ali baš to mnogima na žalost ometa pogled na realnost. A ako odjednom krene u suprotnom smjeru, u svakom slučaju se može reći da je Njemačka loše pripremljena" na neminovan krah gospodarstva, piše Deutsche Welle. Iscrpnije...

Ako u svibnju ne izađe iz recesije, Italija "postaje" nova Grčka

Italija, treće najveće gospodarstvo eurozone, jedva je narasla od ulaska u monetarnu uniju, a ukoliko 13. svibnja ne izađe iz recesije, Europa će se suočiti s još većim izazovom od Grčke, piše Wall Street Journal. Talijansko gospodarstvo usporava već desetljećima: 1980-ih prosječan godišnji rast realnog BDP-a bio je 2,1%, pokazuju podaci MMF-a. Potom je 1990-ih skliznulo na 1,4%, pa 0,6% u prvom desetljeću ovog stoljeća te se u prosjeku drži na -0,5% od 2010. Proizvodnja je pala za oko 9% od 2008., kada je bila na vrhuncu. Iscrpnije...

"Šator u Savskoj – najbolji vjetar u jedra SDP-a"

"Vrijeme prolazi – stvari se ne kreću naprijed. Broj ljudi bez posla i egzistencije raste, firme se gase, reformi nema, ministri imaju problema i više od HDZ-ovih, i onda se pojavljuje – šator. No, kako toj ekipi stvari ne idu kako su planirali, počine radikalizacija. Ovaj vikend smo vidjeli – prijetnje tužbama portalima i novinama, podlo podmetanje novinarkama, stvara se atmosfera straha. O ekonomiji i propustima Vlade – više nitko ne piše. Da su američki promidžbeni stručnjaci išli pomoći SDP-u i Zoranu Milanoviću maksimalno koliko su mogli – nisu mogli smisliti nešto bolje od šatora", piše Index. Iscrpnije...

Hajka na ECB: Čemu se protivi Blockupy?

Povodom otvorenja novog 185-metarskog sjedišta Europske središnje banke u Frankfurtu pokret Blockupy, koji okuplja preko 90 antikapitalističkih organizacija iz cijele Europe, uključujući grčku Syrizu i njemačku stranku Die Linke, organizirao je prosvjed koji se pretvorio u nerede. Blockupy se bori protiv recesijskih mjera koje je nametnuo ECB nauštrb srednje klase i siromašnih, koji su na sebe morali preuzeti teret recesije, dok su se bogati izvukli neokrznuti. Iscrpnije...

Imaju najveći gospodarski rast u Europi, a bili su poput Grčke

Nakon razdoblja recesije iz 2009. i međunarodnih 85 milijardi dolara, EU predviđa da će Irska 2015. biti zemlja s najvećim rastom, čime će nastaviti pozitivan trend od prošle godine, u kojoj je imala najveći rast BDP-a u EU-u, 4,1%. I dok su Grčka, Portugal i Španjolska zapeli na mjerama vlastite potrošnje, Irska se bila okrenula povećanju i poboljšanju izvoza, posebno dijaspori u SAD-u, a spasile su je i strane tvrtke sa sjedištem u Irskoj - Google, Facebook, Microsoft i IBM. Nezaposlenost je i dalje visoka (10%), dug golem, no keltski tigar vidi svjetlo na kraju tunela. Iscrpnije...

Lalovac najavio smanjenje plaća u zdravstvu

Iako to nije izravno potvrdio, ministar financija Boris Lalovac dao je naslutiti da nas očekuju dublji rezovi, koji bi mogli uključivati i rezanje plaća te usluga u zdravstvu. Odluka je politička, rekao je Lalovac, i mora je donijeti Vlada na čelu s premijerom. "Aktivno radimo na programu reformi - bit će rezova u području zdravstva, plaća i subvencija. Bruxelles nam je dao rok do svibnja. Uskoro bi javnost bi trebala doznati kakve nas mjere čekaju", izjavio je Lalovac. Iscrpnije...

Hrvatska među 15 najbjednijih svjetskih ekonomija

Hrvatska ekonomija opet se smjestila u neslavnoj skupini najbjednijih svjetskih država - tamo nas je prema indeksu bijede smjestio Bloomberg - na osmo mjesto odozdo, iza Venezuele, Argentine, Južnoafričke Republike, Ukrajine, Grčke, Španjojske i Rusije. S dna ljestvice od prethodnih "stanara" izvukla se jedino Irska. Iscrpnije...

Rezove za izlazak iz krize spremno podnijeti čak 70% građana

Tri četvrtine građana spremno je podnijeti rezove nužne za izlazak iz krize, pokazalo je istraživanje agencije Masmi Adriatica provedeno na 517 osoba. Ako bi rezovi zahvatili i primanja, potporu bi im dala polovina građana (52,4%), a da treba smanjiti državni aparat i broj zaposlenih u javnih službama smatra njih čak 94,6%. Otpuštanja u javnom sektoru, čak i ako bi zbog toga oni ili članovi njihovih obitelji ostali bez posla, podupire velikodušnih 65,4%. Iscrpnije...

Grčka obećala reforme, Europska komisija zadovoljna

Europska komisija prihvatila je grčke prijedloge o reformama i na temelju toga produžila joj financijsku pomoć na četiri mjeseca: "Službe Komisije pomno su razmotrile reformske prijedloge grčke vlade. Popis prijedloga dovoljno je sveobuhvatan da bi bio važeće polazište za uspješan zaključak", napisali su potpredsjednik Europske komisije Valdis Dombrovskis i povjerenik za gospodarska pitanja Pierre Moscovici u pismu predsjedniku euroskupine Jeroenu Dijsselbloemu. Iscrpnije...

Eurozona - razlozi za optimizam

Velika ekonomija koja stoji lošije nego prije sedam godina, visoka i tvrdokorna nezaposlenost, napetost oko Grčke, pad potrošnje - da, ali je li eurozona doista toliko ugrožena? Ova bi godina zloguke proroke mogla iznenaditi zbog triju razloga - pada cijena nafte, pada eura (povoljniji izvoz) i niži bankovni rizici mogli bi 2015. pretvoriti u pozitivnu godinu, piše BBC. Iscrpnije...