Tag: kuna

U prošloj godini Hrvatska je, uz Sloveniju, imala najniži gospodarski rast (0,2 posto) među 11 odabranih zemalja srednje i istočne Europe (Bugarska, Češka, Estonija, Hrvatska, Letonija, Litva, Mađarska, Poljska, Rumunjska, Slovačka, Slovenija), za razliku od ostalih zemalja, razina robnog izvoza u Hrvatskoj je još uvijek niža nego 2008. godine, Hrvatska je i među rijetkim zemljama gdje je nacionalna valuta oslabila, a opale su i investicije. Iscrpnije...

Izaslanstvo MMF-a posjetilo je Vladu, Ministarstvo financija i Hrvatsku narodnu banku, ali nijedna od tih institucija nije komentirala razgovore. Guverner HNB-a Rohatinski u interviewu za magazin Banka ocijenio je da će 2012. godina biti najteža od svih dosadašnjih kriznih godina te je napomenuo da ne očekuje rast BDP-a. Posljednji izvještaj MMF-a prozvao je HNB da nepotrebno troši devizne rezerve na obranu tečaja. Iscrpnije...

Vrijednost kune trenutno je na najnižim razinama u posljednjih sedam godina (za jedan euro dobije se 7,5478 kuna) pa rastu i kreditne obveze građana koji su se zaduživali s valutnom klauzulom u euru. To znači da je rata prosječnog kredita sad viša za 200-tinjak kuna. Guverner Rohatinski kaže da će braniti kunu. Iscrpnije...

Hrvatska je spremna za slučaj nove financijske krize u svijetu, poručuje zamjenik guvernera Boris Vujčić. Dodaje da je HNB izgradio jake rezerve te da može intervenirati kad god to bude potrebno, kako bi održao stabilan tečaj eura u odnosu na kunu. Iscrpnije...

Neimenovana banka kupila je 700 milijuna eura kako bi omastila brk na euru koji je prešao granicu 7,50 kuna, no guverner Željko Rohatinski im je pomrsio planove. Povisio je stopu obvezne pričuve banaka sa 13 na 14 posto te iz njihovog sustava izvukao 3,1 milijarda kuna. HNB je deset godina ranije također osujetio špekulativni napad na kunu. Iscrpnije...

Kuna je na danas utvrđenoj tečajnoj listi Hrvatske narodne banke (HNB) u odnosu na prethodnu tečajnicu oslabila prema euru, a ojačala prema američkom dolaru i švicarskom franku. Kuna je prema euru oslabila za 0,01 posto, pa srednji tečaj eura na danas utvrđenoj tečajnoj listi HNB-a iznosi 7,46 kuna. Na višoj razini od te srednji je tečaj eura na tečajnoj listi HNB-a zadnji put bio 3. travnja 2009. godine kada je iznosio 7,46 kune. Iscrpnije...

Tajna velike moći hrvatske kune je u snažnoj deviznoj ponudi na hrvatskom deviznom tržištu, utemeljenoj na inozemnim zajmovima, na prodaji najkvalitetnijih gospodarskih komada stranim bankama i kompanijama, i na prodaji tisuća privatnih nekretnina inozemnim kupcima, piše Ivo Jakovljević za Novi list. Iscrpnije...

Europska komisija i Europska središnja banka traže da HNB smanji primjenu valutne klauzule, premijerka Kosor kaže da o tome ništa ne zna, a za 10 dana o eventualnom ukidanju valutne klauzule trebali bi raspravljati s EK. Ekonomisti pak upozoravaju da ukidanje klauzule dovodi u pitanje stabilnost tečaja i cijene kredita. Iscrpnije...

U Hrvatskoj devizna klauzula indirektno kotira kao novac. I krediti vezani uz franak i euro time su zaštićeni, a kamate nisu u skladu s tim. Takvi odnosi ne odražavaju realnu sliku, jer nije prirodno da u zemlji koja ima monetarni suverenitet deviza igra novac – revoltirano komentira makroekonomist Ljubo Jurčić te dodaje da bi svi ugovori koji se ugovaraju u drugoj valuti trebali biti ništavni. Kad trebamo rješavati hrvatsku gospodarsku situaciju, nemamo novac, odrekli smo ga se valutnom klauzulom, kojom smo izdali i dio nacionalnog suvereniteta, ne tražeći za to suglasnost naroda Republike Hrvatske, kaže. Večernji... Iscrpnije...

Večernji prenosi deset razloga zašto je slabljenje kune loše za Hrvatsku i njeno gospodarstvo. Jedan od razloga je što bi slabljenje domaće valute izravno utjecalo na porast uvoznih cijena, što bi značilo više cijene na policama trgovina, više troškove repromaterijala za proizvođače, više cijene benzina... Takav scenarij odveo bi nas u spiralu inflacije iz koje je Hrvatska izišla prije 15 godina. Iscrpnije...

Nakon što je kuna danas ponovo oslabila prema euru, Hrvatska narodna banka je intervenirala na deviznom tržištu kako bi spriječila njeno daljnje slabljenje, piše HRT. HNB je na tržištu prodao 233.7 milijuna eura po prosječnom tečaju od 7,42 kuna. Ovo je inače već druga intervencija HNB-a u posljednjih deset dana i peta po redu intervencija ove godine. Iscrpnije...

HNB će nastaviti s dosadašnjom politikom održavanja stabilnosti tečaja i branit će ga svim raspoloživim mjerama, rekao je guverner Rohatinski, prokomentiravši tako pozive na rušenje tečaja kune prema 8 kuna za euro. Kaže Rohatinski da bi s padom kune građanima poskupjeli krediti, isto bi se dogodilo i s državom, a povećala bi se i inflacija. Na prijedlog da se dio od 12 milijardi eura deviznih rezervi ubrizga u ekonomiji odgovor je - srušili bismo kunu. Večernji... Iscrpnije...

HNB je iskoristio kapacitete, o daljnjoj sudbini kune neće odlučivati Hrvatska, nego vjerovnici, kaže ekonomist Guste Santini. Zajednički predznak svih kritika koje je iznio Željko Rohatinski, jest popustljivost i neodlučnost da se smanje troškovi. Riječ katastrofa nije upotrijebio guverner HNB-a, već prvi čovjek Europske središnje banke koja će poslije ulaska Hrvatske u EU i preuzimanja eura biti jedna od ključnih institucija i za RH. Večernji... Iscrpnije...

Pad tečaja prema 8 ili 9 kuna za euro možda bi vratio osmijeh na lice malobrojnim izvoznicima, ali bi dužnike bacio na koljena. Ovaj tjedan država se zadužila za 1,2 milijarde dolara, a Rohatinski tvrdi da će do kraja godine trebati još dvije milijarde eura. Ako se rast troškova ne zaustavi, pojasnio je guverner HNB-a za Večernji, neće nam preostati ništa drugo nego da pustimo tečaj. "Nije dobro što se odgađa rebalans jer ne stoji argument da se čeka turizam. Sezona neće donijeti spektakularan rast prihoda. Ne možemo biti iz dana u dan skuplji i držati čvrsti tečaj". Iscrpnije...

Tijekom prošle godine otkriveno je 597 komada krivotvorenih novčanica hrvatskih kuna, objavio je HNB. Čini se da je krivotvoriteljima najlakše bilo prekopirati Stjepana Radića, jer je najviše krivotvorenih novčanica bilo u iznosu od 200 kuna. Ipak, čini se da kune nisu pretjerano zanimljive, budući se broj krivotvorina smanjuje, primjerice, pretprošle je godine registrirano 717 komada krivotvorenih novčanica. Iscrpnije...

Kuna je ovaj tjedan prema euru ojačala za 0,33 posto, a prema američkom dolaru za čak 1,17 posto. Kako bi spriječila daljnje jačanje domaće valute središnja je banka i intervenirala na deviznom tržištu otkupivši od banaka 80 milijuna eura. Razlog jačanja kune je u efektima priljeva strane valute po osnovi nedavnih zaduženja javnih tvrtki u inozemstvu te očekivanog novog zaduženja države u Americi. Spekulira se da će ministar Šuker Amerikancima pokušati prodati obveznice u vrijednosti i do milijardu dolara. Iscrpnije...

Hrvatske su banke iz ponude potpuno povukle kunske kredite, dok postojeći u kunama, kojih je oko 20%, ostaju. Novi će krediti biti vezani uz deviznu klauzulu, što znači da će rate kredita rasti ako kuna oslabi. Ekonomisti smatraju da daljnja snaga kune ovisi o ozbiljnom rebalansu proračuna i mogućnosti države da refinancira vanjski dug, izvozu i uspjehu turističke sezone. Iscrpnije...

PBZ je posljednja među velikim bankama u Hrvatskoj građanima ukinula odobravanje kredita u kunama. Svi novi plasmani bit će zaštićeni valutnim klauzulama, izuzetak su kartični krediti i krediti po minusu. Potkraj siječnja 2009. 65 posto svih plasmana sadržavalo je deviznu klauzulu, što je oko pet posto više nego u istom razdoblju prošle godine. Samo devet posto dosad odobrenih stambenih kredita nije bilo zaštićeno valutnim klauzulama, jednako kao 21 posto kredita za kupnju automobila. Klauzula je sad ugrađena i u sve oblike gotovinskih kredita. Iscrpnije...

"Tečajem ne treba petljati iz dva razloga. Prvo, ako država ne uspije refinancirati svoje obveze, bez ikakve promjene monetarne politike godinu možemo završiti na tečaju od 8 ili 9 kuna za euro u uvjetima smanjenog priljeva deviza zbog manjeg izvoza, direktnih stranih investicija i lošije turističke sezone. Drugi razlog je što su velike banke nabrušene na tečaj jer zbog smanjene perspektive kreditiranja građana i poduzeća u pogoršanim gospodarskim uvjetima jedini način na koji mogu ostvariti profit sličan prošlogodišnjem je klađenje na deprecijaciju tečaja", izjavio je ekonomist Ante Babić nakon financijskog foruma u organizaciji HPB-a. Analiza iznesena na forumu pokazuje kako je u Hrvatskoj u recesiju prvo ušao prerađivački sektor, a slijedio ga je građevinski sektor pa turizam, sektor usluga te trgovina. Business.hr, Poslovni.hr... Iscrpnije...

Franjo Luković, čelnik čovjek Zagrebačke banke, u medijima je nedavno kritizirao monetarnu politiku HNB-a, ustvrdivši kako bi tečaj kune trebalo devalvirati do desetak posto. Guverner Rohatinski odgovorio je kako ne može razumjeti da poslovni bankar stvara psihozu u javnosti koja može uzrokovati povlačenje depozita iz njegove banke i cijelog sustava. "To nije profesionalno ponašanje, pogotovo ako dolazi od predsjednika uprave najjače banke u Hrvatskoj", kaže Rohatinski. "U interesu je banaka da održavaju stabilnost tečaja. I dalje ćemo nastojati ublažavati monetarne uvjete ako bude trebalo, ali to znači i da poslovne banke moraju preuzeti rizik na sebe. Deprecijacija bi povećala otplate kredita, a time i rizik da krediti neće biti vraćeni." Dodaje kako "bez obzira na sve domaće i inozemne aktivnosti, ne stoji teza da je stabilnost tečaja neobranjiva". Slobodna Dalmacija... Iscrpnije...