Tag: likvidnost

Centralne banke najvećih svjetskih ekonomija najavile su zajedničku akciju pomoći globalnom financijskom sustavu - za 0,5% snizit će cijenu prekonoćnih dolarskih zajmova. Američke federalne rezerve, Europska centralna banka, te središnje banke Velike Britanije, Kanade, Japana i Švicarske omogućit će tako komercijalnim bankama da jeftinije i jednostavnije dođu do novca, što znači i lakše zaduživanje za tvrtke i kućanstva. Ako bude trebalo, centralne banke su se dogovorile da će osigurati pristup gotovini u bilo kojoj valuti. Iscrpnije...

Savjet HNB-a je na izvanrednoj sjednici donio odluku kojom "bankama omogućava korištenje obvezne pričuve u određenom razdoblju po posebnim uvjetima". Guverner HNB-a Željko Rohatinski je rekao da je riječ o odluci koja je donesena isključivo u svrhu održavanja likvidnosti domaćih banaka, "uključujući i likvidnost na šalterima". Iscrpnije...

Nakon dugo vremena nelikvidnost u hrvatskom gospodarstvu pada. Iznos neplaćenih računa je za 41 milijun kuna manji nego mjesec prije, što je ipak samo kap u moru od 40 milijardi kuna nenaplaćenih potraživanja. Račanova je vlada preuzela upravljanje državom s rekordnom nelikvidnošću, koja je 2000. iznosila 26,5 milijardi kuna. Godine 2003. pala je na 13 milijardi. Iscrpnije...

Godišnja stopa inflacije u eurozoni u rujnu je uvećana na 1,8%, najvišu razinu u posljednje dvije godine i nadomak ciljane razine u ECB-u od „gotovo dva posto“. Inflatorni rizici jačaju, ustvrdio je glavni ekonomist Europske središnje banke (ECB), upozorivši pritom da kamatne stope ne bi smjelo predugo držati preniskima. S druge strane, američka središnja banka je najavila da namjerava još dulje vrijeme zadržati izvanredno niske kamatne stope (na što poziva i Japan) dok se mnoge europske zemlje protive produljenju programa jačanja likvidnosti budući da se zaduženost pojedinih članica eurozone našla na udaru žestokih kritika. Dobra vijest dolazi iz Njemačke, gdje je ministarstvo financija snizilo prognoze o proračunskom manjku s 80 milijardi na manje od 50 milijardi eura, zahvaljujući snažnom oporavku gospodarstva. Iscrpnije...

Danas u Duhovnoj ekonomiji Natalie Luks: "Ako vas poslodavac ili klijent ne plaća, ili ako partner za vas nema vremena, znači da vas ne cijeni, ali vas treba. Isto tako, ako vi ne plaćate državi porez, ako ne plaćate račune za plin, struju, komunalije, ako nemate za plaće svojih zaposlenika, ako nemate vremena za prijatelje, djecu, partnera, znači da ih ne cijenite, nego ih trebate. „Ono što se mora nije teško“ je česta utjeha, ali nije istina. Sve što trebamo i moramo je teško i naporno, i za to nikada nemamo dovoljno ni volje, ni vremena, ni novaca. Za razliku od toga, za ono što cijenimo uvijek imamo i volje i novaca i vremena." Iscrpnije...

"Nije baš da država ne duguje ništa i da je sve platila", komentar je jednoga poduzetnika koji je želio ostati anoniman na izjavu premijerke Jadranke Kosor kako država na vrijeme podmiruje sve svoje obveze te da su i javna poduzeća postigla visok stupanj likvidnosti. "Ni bolje ni gore. Ne bih rekao da se bilo što promijenilo", kaže Ante Mandić, direktor IN2 grupe koja dosta radi s državom. Poslovni... Iscrpnije...

Nelikvidnost je dosegla razinu na kojoj se uništavaju dobre tvrtke, čime se dodatno pogoršava situacija u gospodarstvu, piše Privredni vjesnik. Premda su javne tvrtke, koje se najčešće optužuje za generiranje nelikvidnosti, smanjile dugovanja, plaćanja se i dalje obavljaju u roku duljem od 60 dana. Rok plaćanja među tvrtkama uglavnom je iznad 120 dana, a ponekad doseže i 180. "Rješenje je u donošenju zakona o obveznom podmirenju obveza u roku do 60 dana", smatra Ljubo Jurčić. Iscrpnije...

Procjenjuje se da će se tijekom godine proračunski manjak produbiti za oko 4 do 5 milijardi kuna. "To samo sugerira da novi rebalans treba napraviti što prije, već za ljetnog zasjedanja Sabora", smatra Željko Lovrinčević iz Ekonomskog instituta. To znači da Vlada ne bi trebala računati s kolektivnim ljetovanjem. Iscrpnije...

Zbog velike nelikvidnosti hrvatskog gospodarstva događa se svojevrsno poslovno reketarenje u kojem velike tvrtke dužnici ucjenjuju svoje vjerovnike da im smanje račune za 10 do 15 posto pa da će ih onda platiti. Posljedica reketa s plaćanjem računa može biti i generator inflacije. Budući da svi znaju za običaj da se brže plaćaju računi koji se smanje, njihov je logični i očekivani potez da u svoje ponude ugrade 10 do 15 posto više cijene. Može se javiti i problem korupcije jer kod ovakvog plaćanja računa osoba koja sve dogovori može tražiti dio za svoj džep. Iscrpnije...