Tag: Mediteran

U Hrvatskoj se od melanoma kože umire češće nego u ostatku Mediterana, pokazuje istraživanje. Prosječna godišnja stopa smrtnosti od te zloćudne bolesti iznosila je 3,88 umrlih na sto tisuća stanovnika, više nego u Italiji (2,79), Španjolskoj (2,42), Malti (1,55) i Cipru (1,13). Stopa u Splitsko-dalmatinskoj županiji još je viša - 4,57 osoba. Iscrpnije...

Pomgrad inženjering kroz proteklih nekoliko godina sklapa izdašne poslove u Alžiru, Albaniji i Crnoj Gori, a ove im se godine pridružio Končar koji će raditi na Cipru. Mediteran je tržište koje je potpuno otvoreno Hrvatskoj, a trebalo bi se i proširiti nakon što se brodski promet utrostruči kroz sljedećih 20 godina. Iscrpnije...

Nakon ekološke katastrofe koju je izazvao u Meksičkom zaljevu, British Petroleum u Libiji planira krajem godine osposobiti najmanje pet bušotina, piše Wall Street Journal. Bušotine u Libiji bit će dublje i od onih u Meksičkom zaljevu te postoji opravdana zabrinutost zbog mogućeg ponavljanja istog scenarija. Također, Libija je jedna od dvije zemlje na Mediteranu koja nema plan za slučaj izlijevanja nafte u svojim vodama, druga je Hrvatska. Iscrpnije...

U Europi su područja najosjetljivija na klimatske promjene Mediteran, priobalni pojas i planine, kaže se u studiji Europskog centra za okoliš. Valovi vrućine na jugu Europe jači su i češći u zadnjih 50 godina, dok istodobno slabe udari velike hladnoće. Tijekom 20. stoljeća sjever je primao količinu padalina veću za 10 do 40%, dok je jug postajao sve suši, odnosno u nekim južnim regijama količina padalina smanjila se za 20%. Ledenjaci u Alpama izgubili su dvije trećine volumena od 1850. godine, a smanjuje se pomalo i snježni pokrivač. Biljke, ptice, insekti, sisavci i ribe sele s juga Europe prema sjeveru i gorju, a do 2100. godine pojedine biljne vrste preselit će se za nekoliko stotina kilometara sjevernije, dok izumiranje predstavlja prijetnju za više od 60% planinskih vrsta. Pliva zdravlje... Iscrpnije...

U proteklih 400 godina u Jadranu se zbilo 20-ak događaja koje bi mogli nazvati tsunamijima, a sva predviđanja upućuju da će takvih događaja biti još više. U Sredozemlju postoje tri iznimno trusna područja, a upravo su potresi uzrok golemih valova koji mogu uništiti čitave gradove. Zemlje Sredozemlja stoga su odlučile izgraditi mrežu senzora koja će znanstvenicima omogućiti da prepoznaju nastanak tsunamija i sukladno tome upozore vlasti i građane. Na projektu sudjeluju i hrvatski znanstvenici Mira Pasarić i Mirko Orlić koji su specijalizirani za jadransko područje. Večernji... Iscrpnije...

Europa se zagrijava brže od svjetskog prosjeka i vlade bi trebale ulagati u promjene klimatskih trendova koji pretvaraju Mediteran u sušnu regiju, a sjever kontinenta čine još vlažnijim. Europske planine, primorje, Mediteran i Arktik najviše su izloženi riziku od globalnog zagrijavanja, navodi se u izvještaju Europske ekološke agencije i odjela Svjetske zdravstvene organizacije i Evropske komisije. Globalna prosječna temperatura porasla je za skoro 0,8 stupnjeva u odnosu na razinu iz predindustrijskog doba, a u Europi su zabilježene čak i više temperature. EarthTimes... Iscrpnije...

Ako tražite destinaciju svojih snova, mjesto na kojem se možete zabaviti i danju i noću, uživati plažama i suncu, izvrsnoj hrani, možete posjetiti jedan od deset najljepših mediteranskih otoka s liste koju je sastavio sajt posvećen putovanjima, TripAdvisor. Cipar se našao na prvom mjestu, a oduzima dah ljepotom plaža i burnim noćnim provodom. Grčki otok Krf se smjestio na drugom mjestu. Na trećem mjestu našla se Kreta koja privlači najviše historijskom i kulturnom baštinom i predstavlja veliku avanturu za istraživače. Na popisu su se još našli i Santorini, Mikonos, Kreta, Ibiza, Sicilija, Majorka, Capri i Malta. Reuters... Iscrpnije...

Klimatske promjene i neodrživa potrošnja energije mogli bi mediteranske zemlje koštati i do 30 milijardi dolara tijekom sljedećih 5 godina. Naime, prema istraživanju programa za razvoj Ujedinjenih naroda i Europske investicijske banke zemljama Mediterana prijeti rast temperatura, manje oborina te povećana razina mora. Najviše su ranjive zemlje na južnim i istočnim obalama, ponajviše Tunis i Egipat, a ukoliko se ne poduzmu mjere uštede vode i energije te stvaranje obnovljivih izvora energije, posljedice bi mogle biti vrlo skupe. VOA... Iscrpnije...

Sinoć je završio prvi Festival mediteranskog filma Split, a od 11 filmova u konkurenciji, glavnu nagradu (Udicu za najbolji film) dobio je izvrsni francuski Skafander i leptir. Festival je održan na dvije lokacije, u kinoteci Zlatna vrata te u ljetnom kinu Bačvice, a odziv publike bio je više nego izvrstan. "Mi smo ovo napravili zbog publike i zato jer mislimo da Splitu ovako nešto treba. U ovom se gradu ljudi često podcjenjuju, prevladava stav da se po pitanju kulture ništa ne dešava. Također, izuzetno velik odaziv volontera koji surađuju na Festivalu bitan je za grad koji se često etiketira riječima ovdje je svakome najlakše pit kavu", komentira neočekivan uspjeh direktor i osnivač festivala Alen Munitić u razgovoru za H-Alter. Iscrpnije...

Znanstvenici su razvili sistem upozorenja na predstojeće tsunamije za područje Mediterana koji bi trebao biti gotov do 2011. i mogao bi spasiti tisuće života. Vođa projekta koji stoji oko 40 milijuna eura je rekao da su najizloženiji dijelovi Mediterana i okolnih područja gusto naseljeni, kao i turistička prebivališta, te da bi i najmanji tsunami mogao imati razarajuće posljedice. Grčka, turska i sicilijanska obala su mjesta najvećeg rizika, kao i Alžir i drugi dijelovi sjeverne Afrike. Reuters... Iscrpnije...

Francuski predsjednik Sarkozy ovih se dana bavi žestokim zagovaranjem Mediteranske unije, koja bi trebala povezati sjevernoafričke i bliskoistočne države Sredozemlja s Europom. U toj bi, "sporednoj EU", zapravo najveću korist i moć imala Francuska jer bi time riješila tri strateška cilja svoje vanjske politike - udaljila Tursku od članstva u EU, suzbila ilegalnu imigraciju te riješila izraelsko-arapske odnose i postigla mir na Bliskom istoku. No ostale zemlje nisu oduševljene planom, pogotovo Turska i Njemačka. Za Hrvatsku bi pak ta Unija značila dodatne probleme, s obzirom da je ionako već regionalizirana kao (zapadni) Balkan. Poslovni... Iscrpnije...

Europski znanstvenici upozoravaju da bi globalno zatopljenje moglo rezultirati uraganima ili tropskim ciklonima nad Mediteranom, prijeteći jednom od najnaseljenijih obalnih područja svijeta. Iako se uragani tradicionalno stvaraju u tropskim područjima Atlantika i rijetko dosežu europsko tlo, nova istraživanja pokazuju da bi porast prosječne temperature za 3 Celzijeva stupnja mogao pogodovati širenju njihova područja. Uz visoke temperature, kao faktor na stvaranja uragana utječe još i atmosferska nestabilnost. Reuters... Iscrpnije...

Globalno zatopljenje u 21. stoljeću na europskom će kontinentu najviše pogoditi Sredozemlje i alpska područja. Posljedice će biti suše, šumski požari, premještanje tradicionalne vegetacije na sjever te gubitak obradivih površina. Od 14 do 38 posto populacije Sredozemlja živjet će u područjima s nestašicom vode. Zimi će sniježiti uglavnom na visinama od 1500 i 1700 metara, a ne kao do sada - od 1300 metara. Rezultati su to rada 16 istraživačkih instituta u Europi o utjecaju globalnog zatopljenja na okoliš i stanovništvo u Europi do 2080., piše Vjesnik. Iscrpnije...