Tag: nacizam

Rubino Romeo Salmoni preminuo je u 91. godini života. Preživio je mučenja u Aushwitzu, za razliku od svoja dva brata koja su ubijena. Salmoni je napisao knjigu "Na kraju sam pobijedio Hitlera", koja je postala književni predložak za Oskarom nagrađenu crnu komediju "Život je lijep" Roberta Benignija. Iscrpnije...

Više od njegovog novog filma Melankolija (trailer , kritike), publiku u Cannesu šokirale su izjave redatelja Larsa Von Triera koji se u šali prozvao nacistom. "Razumijem Hitlera. Premda sam naravno jako na strani Židova, ali ne previše jer je Izrael prava gnjavaža" izjavio je danski redatelj. Kasnije se ispričao. Iscrpnije...

Televizije Velike Njemačke počela je emitirati u ožujku 1935. te je program prikazivala sve do rujna 1944. Dugo vremena vladalo je mišljenje kako je tek mali dio tog programa preživio do današnjih dana, no Spiegel TV prekopao je arhiv i došao do 260 sati programa. Među zanimljivim materijalima su prilozi s nacističke konvencije u Nürnbergu, posjet Benita Mussolinija te snimke s Olimpijade '36. koju je na malim ekranima pratilo već 160 tisuća Nijemaca. Lupiga... Iscrpnije...

Za vrijeme nacističke vladavine u Austriji su vladali zakoni protiv tjelesno i mentalno hendikepiranih osoba prema kojima je pobijeno, bez znanja rodbine, 706 osoba iz pokrajina Tirola i Vorarlberga. Austrijske vlasti danas su objavile kako je pronađena grobnica s još 220 žrtava ovih okrutnih zakona za vrijeme dogradnje psihijatrijske bolnice u Heilu. Stručnjaci vjeruju kako su žrtve trebale biti eutanizirane no umjesto toga su izgladnjivane do smrti, što bi sudski vještaci trebali potvrditi. Iscrpnije...

Poredani u vrstu, svi u crnim košuljama, oni podižu i spuštaju desnicu na prsa i urlaju Sieg Heil. Pripadnici "Bijele svastike" hvale Hitlera zbog njegovih ideja o rasnoj čistoći. No oni nisu tipični Arijevci - oči su im kose, jagodične kosti smještene su im visoko na licu, a koža im je tamnija od one koja krasi tipičnog stanovnika Bavarske. Oni žive u Mongoliji. Siromaštvo i loši uvjeti za život uzrokovali su jačanje neo-nacizma u ovoj zemlji, a umjesto Židova oni preziru Kineze. Guardian... Iscrpnije...

Njemačke crkve su odigrale značajnu ulogu u progonu i uništenju milijuna Židova jer su posjedovale crkvene knjige na temelju čega se vršila selekcija. U početku su oni koji nisu pripadali arijevskoj rasi bili samo izloženi ograničenjima u izboru zanimanja, no od 1935. godine su stigmatizirani kao građani drugog reda. Od toga ih je mogao spasiti samo dokaz o kršćanskim precima, a to im je pak mogla izdati samo crkva. Prema istraživanju, nije postajao niti jedan jedini primjer da se neki svećenik pokušao oduprijeti ovoj praksi. Deutsche Welle... Iscrpnije...

Njemački je parlament, gotovo 65 godina nakon Drugoga svjetskog rata, jednoglasno poništio nacističke presude o izdaji i tako skinuo ljagu s imena ljudi koji su osuđivani na smrt uglavnom zbog političkog otpora ili pomaganja Židovima. Zakon o rehabilitaciji tzv. izdajica, koji je donio donji dom Bundestaga uz potporu svih parlamentarnih stranaka, označuje vrhunac dugogodišnje borbe za pravdu u ime onih koji su okrenuli leđa Hitlerovoj sili. Nacistički vojni sudovi osudili su na smrt oko 30.000 ljudi za dezerterstvo i izdaju. Iscrpnije...

Umjetnik John Heartfield bio je jedan od onih koji su prepoznali nacističku prijetnju u njenim počecima. Svoju je antifašističku umjetnost Heartfield stvarao u Njemačkoj, sve do 1933. kada je Adolf Hitler došao na vlast. No ni to ga nije spriječilo da nastavi svoju borbu ilustracijama koje je zatim objavljivao u egzilu, upozoravajući na Hitlerove namjere. Iscrpnije...

Američki vrhovni sud odbio je razmatrati slučaj Antona Geisera, nekadašnjeg čuvara u nacističkom konc-logoru porijeklom iz Đakovačkih Selaca, za kojega će tamošnje ministarstvo pravosuđa od imigracijskog ureda zatražiti deportaciju u Hrvatsku. Slučaj 84-godišnjaka koji je 1962. godine dobio američko državljanstvo počeo je unatrag nekoliko godina, kad je otkrivena njegova prošlost naci-čuvara u logorima u Sachsenhausenu i Arolsenu. Iz prakse Centra Simon Wiesenthal, deportirani su često nepoželjni i u zemljama iz kojih potječu, zbog čega su predlagali da se za primitak zločinaca obveže Njemačka. Jutarnji... Iscrpnije...

Svi njemački učenici ubuduće će u sklopu školskog programa morati posjetiti nacističke koncentracijske logore. Nakon niza neonacističkih incidenata poput nedavnog napada noževima na šefa policije u Passau, program će uskoro biti uveden u saveznoj državi Bavarskoj, a očekuje se da će postati norma i za ostale. "Moramo se boriti protiv desničarske hobotnice", izjavio je bavarski premijer Horst Seehofer, najavivši kako će idući tjedan predstaviti i cjelovit plan suzbijanja bujajućeg neonacizma. Times... Iscrpnije...

YouTube je ponovo u centru pažnje zbog uznemirujućeg sadržaja koji je otkriven. Naime, čak 2,860 videa posvećeno je veličanju nacizma kroz propagandu SS-a, prikazujući stare snimke u kojima se vojnici tretiraju kao heroji. Židovska zajednica reagirala je na ovo otkriće navodeći kako je nedopustivo i zabrinjavajuće što se mladi ovim putem privlače opasnoj ideologiji. Telegraph... Iscrpnije...

105-godišnji nizozemski pjevač Johannes Heesters izgubio je tužbu za klevetu koju je pokrenuo protiv publiciste Volkera Kuehna koji je tvrdio da je Heesters pjevao u koncentracionom logoru Dachau za Drugog svjetskog rata. Heesters je tražio odštetu od njemačkog pisca, no sud u Berlinu je odlučio da, iako se više ne može dokazati Kuehnove tvrdnje, ima dovoljno dokaza koji navode na zaključak da se Heesters pojavio na pozornici u ovom logoru. Heesters je priznao da je posjetio Dachau i da je pjevao za Hitlera, ali da nikad nije podržavao nacističku politiku. Heesters je počeo karijeru u Amsterdamu 1920-ih, u Njemačku se preselio 1935., no nakon rata nije optužen za širenje naci propagande. Nastupa uglavnom u Njemačkoj i Austriji. Živi u Münchenu. U 1960-ima je pokušao nastupiti u Nizozemskoj, ali je izviždan s pozornice, no početkom ove godine mu je i to uspjelo. BBC... Iscrpnije...

Prora je trebala biti nacističko odmaralište u projektu masovnog turizma i masovne indoktrinacije, a sada se spremaju planovi da se od nje napravi turističko naselje, piše BBC. Prora se nalazi na otoku Ruegen na Baltičkom moru, a sastoji je od 5 ogromnih sivih zgrada položenih uz morsku obalu i dugih sve skupa 5 km. Odmaralište je u doba nacističke Njemačke trebalo primati 20.000 ljudi, no projekt nikad nije završen, a danas je u njemu muzej i disko. Vlasti u Ruegenu kuju plan da povijest ostave iza sebe i od Prore naprave komercijalno turističko naselje. Neki međutim misle da Prora treba ostati kao podsjetnik na povijest, kao i da nije prikladno raditi odmaralište od mjesta namijenjenog za nacističku indoktrinaciju. Nedaleko Prore je i Peenemünde, mjesto otkud su lansirane rakete V1 i V2; to još nije u planu za reaktivaciju. Iscrpnije...

Večernji piše kako policija dovršava prijedlog novog Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira u kojemu bi se precizno i nedvosmisleno definirao prekršaj isticanja nacističkih simbola. Zakonom se žele obuhvatiti svi mediji, uključujući Internet, preko kojih se zabranjeni simboli mogu isticati. Samo isticanje bilo bi osnovno prekršajno djelo, dok bi kvalificirani oblik prekršaja bilo veličanje nacističkih ili drugih totalitarnih režima. Kazne koje policija predlaže za ove prekršaje kreću se u rasponu od 3 do 10 tisuća kuna, ili maksimalna zatvorska kazna od 60 dana. Stari Zakon o prekršajima protiv javnog reda i mira donesen je još 1977., a nacističke simbole uopće ne spominje. Iscrpnije...

Utakmicu hrvatske reprezentacije s Andorom nisu obilježila samo četiri zgoditka u mreži momčadi s Pirineja već i navijači. Njihovo podizanje desne ruke u zrak i pozdravljanje fašističkim pozdravom u HNS-u su opisali kao "dio folklora", kao nešto što je sasvim uobičajeno na stadionima. "Eksperti po običaju raspoređuju krivnju po široj skupini, pa se ne zna točno kojem je folkloru ovakvo ponašanje urođeno. Samim tim ispada kako je nacizam dio hrvatskog folklora, onoga koji svira i pleše ansambl Lado. Desnica pripada svakome od četiri i pol milijuna ljudi ove zemlje, isključujući, eventualno, pripadnike srpske i židovske manjine", piše Jergović. Jutarnji... Iscrpnije...

Posljednjih tjedana mediji su se zgražavali nad fašističkim memorabilijama koje su preplavile Hrvatsku, no primjeri iz nekoliko zemalja perjanica Europske unije pokazuju da niti zapadni svijet nije imun na komercijalizaciju neofašističkog i diktatorskog nasljeđa, piše T-Portal. Počevši od Italije koja ima svoje hodočašće u rodno selo Benita Mussolinija, pa do Njemačke u kojoj je Orlovo gnijezdo, odmaralište Hitlera i Eve Braun, popularni restoran i turistička atrakcija. Iscrpnije...

Njemačke vlasti zabranile su ovotjedne povorke desnih ekstremista povodom godišnjice smrti Hitlerovog zamjenika Rudolfa Hessa. "Desni ekstremisti su u Bavarskoj nepoželjni i mi ćemo se protiv njih boriti svim raspoloživim sredstvima", rekao je predstavnik bavarskog ministarstva unutarnjih poslova Juergen Heike iz CSU-a. Hess je kao osuđeni ratni zločinac pokopan u Wunsiedelu prije 21. godinu nakon smrti u savezničkom zatvoru u berlinskim Spandauu (u kojem je od 1966. do 1987. bio jedini zatvorenik). Obnašao je neslužbenu funkciju Hitlerovog zamjenika sve do još nerazjašnjene predaje Britancima 1941., a među neonacistima uživa ulogu "mučenika" jer je nakon Nurnberških procesa i dugogodišnje robije preminuo u zatvoru. Iscrpnije...

Dubrovačkom bendu Grabovica otkazan je nastup u klubu Orlandu i u Konavlima, a sve zbog spornih tekstova pjesama 'Kampovi smrti' i 'Kauboji'. Potom je nakon prijetnji skinheada otkazan koncert novosadskog benda Six Pack u Orlandu, što je povezano s otkazivanjem Grabovici. Bend u središtu priče, mladi metalci kažu da oni nisu nikakvi ni nacisti, ni rasisti, ni antisemiti, nego da su zafrkanti te da su sporne pjesme krivo interpretirane. 'Kampovi smrti' je trebala biti mučna pjesma o nečemu što se nikada više ne bi smjelo dogoditi, a 'Kauboji' govore o američkim “seljačinama” i izrugujemo njihovo razmišljanje - kaže bubnjar benda Mimo Boroje. Slobodna... Iscrpnije...

Tajno atomsko sklonište bivšeg istočnonjemačkog komunističkog čelnika Ericha Honeckera od danas je na tri mjeseca otvoreno za javnost. Honeckerov bunker kodnog imena Perla nalazi se 25 kilometara sjeveroistočno od Berlina, u šumi blizu Prendena, a trebao je poslužiti za zapovjedništva Nacionalnog vijeća obrane DDR-a u slučaju atomskog rata sa Zapadom. Izgrađen je između 1978. i 1983., u njemu se moglo skloniti oko četristotinjak ljudi, no vlažne zidove nekada jednog od najmodernijih skloništa u zemljama Varšavskog pakta danas pokriva plijesan. Posjetitelji će moći razgledati ukupno 170 prostorija na tri različite razine od kojih je najdublja oko 70 metara ispod zemlja. Za tri mjeseca bunker će, zbog sigurnosnih razloga, biti zatvoren betonskim zidom. BBC... Iscrpnije...

Miljenko Jergović ovog je tjedna komentirao slučaj makarskih srednjoškolaca koji su se za godišnjak slikali s kukastim križem, uspoređujući ga sa sličnim događajem u koji je bio uključen. "Te 1986. slučaj je trebao učvrstiti sustav koji se polako urušavao. Ljudi koji su nam htjeli suditi bili su kukavice. Dvadeset dvije godine kasnije slične kukavice donijele su fotografije makarskih maturanata na naslovne stranice dnevnih novina. Oni bi preko leđa dvanaestoro mladih Makarana ispirali svoju prljavu savjest i hrabrili svoja zečja srca", piše Jergović. Iscrpnije...