Tag: natalitet

Novi list piše o zanimljivom fenomenu prelaska Hrvatske s industrijske na trgovačku ekonomiju - od 2007. najveći broj žena u Hrvatskoj zaposlen je u trgovačkim tvrtkama gdje se radi u smjenama, prekovremeno, vikendom, zbog čega se te žene sve teže odlučuju na rađanje. Ipak, najmanje djece rađaju visokoobrazovane žene zaposlene u sektoru financija. Iscrpnije...

U svijetu se rađa sve manje i manje ženske djece, a ako se ovakav trend nastavi žene će potpuno nestati iz određenih država, piše The Economist. Prema njihovoj računici zbog ovog će trenda kroz 500 do 600 godina izumrijeti svi stanovnici BiH. Najduže će preživjeti Brazilci. Iscrpnije...

Lani je u Hrvatskoj zabilježen pad broja živorođene djece. Ukupno je rođeno 43.546 djece, odnosno 1.216 djece manje nego 2009. Usporedbe radi, lani je umrlo 52.096 osoba, a stopa nataliteta u odnosu na stopu mortaliteta bila je 9,8 prema 11,8. Iscrpnije...

Od tih 79 naroda čak je 35 europskih - samo dvije zemlje u Europi iznad su nivoa reprodukcije, Malta sa 2,4 i Albanija sa 2,8 djeteta po obitelji. Indikativan je slučaj Njemačke, zemlje koja izdvaja najviše novca iz javnih fondova za financiranje obiteljske politike, a u kojoj natalitet svejedno svake godine sve više opada. Iscrpnije...

Hrvatsko stanovništvo i dalje se, iz godine u godinu, smanjuje. Tako je lani bilo 4,429 milijuna stanovnika ili oko 13.000 manje nego 2005., piše Jutarnji. Sadašnjim tempom nataliteta situacija će biti sve lošija, a u varijanti srednjeg fertiliteta i srednjih migracija Hrvatska će 2051. imati 715.000 tisuća stanovnika manje nego danas, upozoravaju demografi. Iscrpnije...

Na niski natalitet bitno utječe neriješeno stambeno pitanje većinskog dijela mlađe populacije, kaže demograf dr. sc. Anđelko Akrap za Večernji, prenosi Limun. Istraživanje pokazuje da bi djece bilo mnogo više kad bi parovi imali riješeno stambeno pitanje zbog kojega se odgađa i ulazak u brak. Upravo su mladi, kaže on, u najnepovoljnijem stambenom položaju jer ih velik broj živi u nesigurnom, skupom, nekomfornom i u pravilu ilegalnom najmu, odnosno podstanarstvu. Od 1991. broj stanovnika u Hrvatskoj se smanjio za otprilike 134.000 ljudi, a i dan danas je prirast negativan - ugrubo, godišnje se rodi 40.000 djece, a umrlih bude 50.000. Iscrpnije...

Od stotinjak propisanih mjera u dobro sastavljenoj Populacijskoj politici provedene su samo one koje su stupile na snagu odmah, odnosno koje su odgovarale političkom predizbornom trenutku. Jedna od najboljih mjera svakako je delimitiranje iznosa rodiljne naknade za prvih šest mjeseci dopusta, a ona najvažnija - besplatni udžbenici - ukinuta je ove godine zbog štednje. Suštinske mjere koje bi dovele do lakše odluke o prinovi u obitelji, povlastice za roditelje pri pronalaženju zaposlenja i rješavanju stambenog pitanja te olakšavanje u usklađivanju obiteljskog i poslovnog života - nisu realizirane. Upravo zbog toga bi se za koju godinu mogao osjetiti nagli pad u broju rođenih. Iscrpnije...

Posljednjih godina primijećen je porast broja rođenih, tako je 2003. rođeno 39.668 djece, 2005. je rođeno 42.492 djece, 2007. 41.910 djece, a prošle godine rekordnih 43.753 djece. Prema neslužbenim podacima, taj se dobar trend očekuje i za ovu godinu. Državni tajnik za obitelj Stjepan Adanić tvrdi da je razlog povećanje rodiljnih naknada i dječjeg doplatka. Iscrpnije...

Siromašnije države u pravilu imaju visoki natalitet, no kako se bogate broj djece opada, što se danas događa s Brazilom, Indonezijom pa čak i Indijom. UN je objavio kako je 2005. od 6,5 milijardi stanovnika na planeti njih 2,8 milijardi živjelo u državama koje su u prosjeku imale 2,1 dijete po obitelji, što je dovoljno za održavanje stabilnog broja stanovništa. Sredinom idućeg desetljeća više od polovine svjetskog stanovništva živjet će u državama čije se stanovništvo ne povećava, nego broj stanovnika ostaje isti. Economist u svom zanimljivom članku piše kako je ovdje riječ o jednoj od najdramatičnijih socijalnih promjena u povijesti. Iscrpnije...

U jeku krize u Europi se rađa znatno više djece, piše Večernji i proglašava baby-boom. U Belgiji je natalitet, s dugogodišnjega prosjeka od oko 1,5, porastao na 1,7 djece po ženi. U Italiji još nemaju svježe statističke podatke, ali niz rodilišta izvješćuje o i do 20 posto većemu broju poroda. Britanci, pak, izvješćuju da je natalitet porastao s 1,63 na 1,96 djece po ženi. Iz Poljske javljaju o pretrpanim rodilištima, a u Bugarskoj je u prvome polugodištu 2009. rođeno sedam posto više djece nego u istome razdoblju prošle godine. S obzirom da je riječ o podacima za prvu polovicu ove godine, riječ je o djeci začetoj krajem 2008., kad je kriza još kucala na vrata Europe, dok će se na eventualne posljedice krize na natalitet morati pričekati kraj ove i iduću godinu. Iscrpnije...

Prema podacima koje je objavio Državni ured za statistike (ONS) Britanaca ima 61,4 milijuna. Prvi puta nakon gotovo deset godina imigracija nije prvi čimbenik demografskog porasta. Stopa nataliteta je u velikom porastu sa 791.000 beba rođenih u Velikoj Britaniji prošle godine ili 33.000 više nego prošle godine. Polovica tih dodatnih poroda se pripisuje majkama rođenim izvan Ujedinjenog Kraljevstva, navode podaci ONS-a. Kriza je Veliku Britaniju pogodila teže nego neke njezine europske susjede i izazvala ukidanje radnih mjesta, što je potaklo radnike iz istočne Europe na povratak u njihove domovine. Iscrpnije...

Dok se hrvatski ministar zdravstva svojim zakonom trudi kompliciranjem onemogućiti suvremenu umjetnu oplodnju, pa time i smanjiti broj novorođene djece, podaci Eurostata pokazuju da je početkom 2009. godine u Hrvatskoj bilo tisuću ljudi manje nego godinu dana prije. Statistički, hrvatska stopa nataliteta od 9,9, pola je promila veća nego godinu dana prije, ali je za promil niža od europskoga prosjeka. Iscrpnije...

Krapinsko-zagorska, Sisačko-moslavačka, Karlovačka, Bjelovarsko-bilogorska, Ličko-senjska i Šibensko-kninska županija broje više od 50% umrlih s obzirom na broj živorođenih, zbog čega te županije spadaju u gotovo "izumrle". Slična sudbina uskoro slijedi Primorsko-goranskoj županiji, a domaći demografi upozoravaju kako će s dolaskom novog vala krize natalitet i dalje opadati, te možda doseći i najveću razinu u povijesti. Iscrpnije...

Ljudi koji žive u tropima na svijet donose više djevojčica od onih koji žive u drugim dijelovima svijeta. Moguće je da tome pridonosi toplije vrijeme ili dulji dani. Takva klima može promijeniti stopu pobačaja i kvalitetu sjemena. Znanstvenici navode da su ženski fetusi otporniji od muških, koji su podložniji učincima okoliša. U vrijeme velikog stresa, kao na primjer rata, stopa novorođenih djevojčica nadmašuje onu dječaka. Stručnjaci misle da bi geografska širina mogla utjecati. Iscrpnije...

Inicijativa gruzijskog patrijarha Ilije II dovela je do pravog baby booma u ovoj kavkaskoj državi koja je prije dvije godine imala jedan od najnižih nataliteta u svijetu. Krajem 2007. Gruziju je mučio sve manji natalitet kad je patrijarh obećao da će on osobno krstiti svako treće ili naredno dvijete. Prošle godine natalitet se povećao za 20%, četiri puta više nego godinu ranije. Gruzijska pravoslavna crkva ocjenjuje da je riječ o "čudu". Gruzijci su religiozna nacija i mnogi kažu da su odlučili imati još jedno dijete upravo zbog toga da ga patrijarh krsti. BBC... Iscrpnije...