Tag: novac

"Velik poticaj za nastanak krize bila je politička volja da hipotekarni krediti budu što jeftiniji i pristupačniji... I što je onda bankar napravio? Bankar radi za profit, radio je točno ono što mu je sustav omogućavao" prokomentirao je dr. Mislav Križanović De Corbavia financijsku krizu. "Vlada je stimulirala gospodarski rast omogućujući bankama da daju kredite ljudima koji si realno nisu mogli priuštiti kupnju stanova", kaže on. Iscrpnije...

U prvih devet mjeseci ove godine dobit banaka u Hrvatskoj iznosi 4 milijarde kuna, naspram prošlogodišnjih 3,1 miljarde, što je rast od impresivnih 27,3 posto. Ukupna imovina banaka krajem rujna je iznosila 354,5 milijardi kuna, što je bilo 6,3 milijarde kuna više nego tri mjeseca ranije, krajem lipnja ove godine. Promatrajući kreditni portfelj hrvatskih banaka, krajem rujna bilo je ukupno 234,3 milijarde kuna kredita, što je povećanje za 2,8 milijardi kuna s obzirom na mjesec prije. Ukupni depoziti stanovništva u bankama u rujnu su iznosili 136,7 milijardi kuna, što je 23,3 milijarde kuna, ili 20,5 posto više nego u isto vrijeme lani. Banka, Poslovni... Iscrpnije...

Strah od recesije zahvatio je i hrvatske banke koje su najavile kako će postrožiti uvjete kreditiranja. U PBZ-u su objasnili kako očekuju usporeni gospodarski rast, a ne recesiju, no svejedno će postrožiti uvjete za nenamjenske i gotovinske kredite. U Hypo Alpe-Adriji su najavili kako će usporiti financiranje velikih poduzeća te će se orijentirati na malo i srednje poduzetništvo. U Raiffeisenu smatraju kako će potražnja za kreditima pasti pa neće trebati uvoditi ograničenja, a slično razmišljaju i u Erste banci u kojoj ne namjeravaju znatno mijenjati način poslovanja. Net.hr... Iscrpnije...

Interpublic, Publicis i Aegis, tri najveće marketinške agencije na svijetu objavili su svoja katastrofična predviđanja za četvrti kvartal poslovne godine koji bi po nekima trebao biti samo uvod u još goru 2009. godinu. Agencije su već najavile kako će nastojati zadržati svoj status kontroliranjem troškova i dijeljenjem otkaza. "Ušli smo u turbulentnu zonu i nitko ne zna koliko će ta turbulencija trajati", izjavio je Maurice Levy, direktor Publicisa koji tvrdi kako su klijenti ostali prisebni i ipak ne režu budžete za marketing kao što su radili 2001. godine. Financial Times... Iscrpnije...

U protekla tri tjedna, u jeku financijske krize, povremeno su se povećavali redovi građana za podizanje štednje iz banaka u Hrvatskoj, iako banke ovo ne žele potvrditi, a država tvrdi da je bankovni sustav siguran. Banke su na ovu navodnu pojavu reagirale posebnim pogodnostima na štednju želeći vratiti povjerenje štediša u banke. Dio razloga otpada i na 6 milijardi kuna koliko je MOL doznačio u Hrvatsku za Inine dionice. Poslovni... Iscrpnije...

Trgovina na Zagrebačkoj burzi završena je danas minusom od 1,6%, a vrijednost indeksa pala je na 2.373 bodova što je tek stotinjak bodova iznad najniže ovogodišnje vrijednosti Crobexa (2.209 bodova, "crni petak" 10.10.) i drugi najniži ovogodišnji rezultat. Druga loša vijest je niska likvidnost na Burzi već četvrti dan za redom - danas je trgovano u vrijednosti od samo 55 milijuna kuna. Na zanimljivoj SEEbizovoj listi naj- izdanja prva po dobitku je TEP-ova dionica (+11,1%), gubitku Chromosova (-68,7%), a likvidnosti HT-ova (11 milijuna, pad od 2,9% na 235 kuna). Sajt piše i kako većina trgovaca podržava zabranu rada nedjeljom. Iscrpnije...

Cijena barela nafte pada i pada već tjednima da bi jučer u New Yorku došla na 66,75 američkih dolara, na najnižu razinu u zadnjih 16 mjeseci (u Londonu je još malo jeftinija). U usporedbi s rekordno visokom cijenom od 147,27 dolara dotaknutom prije samo nekoliko mjeseci, 11. srpnja, cijena je pala za 54,68%. Unatoč pokušajima OPEC-a, zasad nema znaka ozbiljnijeg zaustavljanja pada cijene nafte, iako je danas barel malo poskupio. S druge strane, vezano uz cijenu nafte, raste vrijednost dolara - u srijedu je dolar ojačao u odnosu na euro, dosegnuvši najnižu razinu u zadnje dvije godine - 1,2726 dolara za euro. Iscrpnije...

Ekonomski rast u proteklih 20 godina najviše je koristio bogatima, povećavajući jaz između bogatih i siromašnih u razvijenim zemljama, objavila je Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD). Od 24 proučavane države kažu kako u Meksiku, Turskoj i Sjedinjenim Državama postoji najveći jaz između bogatih i siromašnih, no i da se smanjuje i razlika između bogatih i srednje klase u zemljama kao što su Sjedinjene Države, Njemačka, Italija i Kanada. Kumulativni rast nejednakosti iznosio je 7% u posljednjih 20 godina. Wall Street Journal, BBC... Iscrpnije...

Novinar Večernjeg Marijan Malčević u emisiji 'Trenutak istine' Nove TV za 50 tisuća kuna je priznao pred suprugom da još uvijek voli svoju nekadašnju ljubavnicu. Još joj je rekao da je na službenim putovanjima plaćao prostitutke te da je aute, koje je kao novinar dobivao na testiranje, također znao koristiti za seks. Priznao je čak i da bi rado isprobao seks s udanim prijateljicama svoje supruge. Ona je mirno iz publike podnijela suprugovo priznanje te dodala kako se trudi shvatiti takve potrebe svog supruga (Slobodna). Forum.hr ima temu o ovoj emisiji te anketu s pitanjem "Biste li se prijavili?". Iscrpnije...

Vlasnik uspješnog američkog investicijskog fonda jučer je obavijestio sve svoje klijente kako odlazi u mirovinu. 37-godišnji Andrew Lahde ostvario je ogromne prihode prošle godine, a u svom se obraćanju zahvalio "glupanima koji su mu pomogli da se obogati". "Bilo je lako ostvariti profit na idotima kojima su roditelji platili Yale i poslovnu školu na Harvardu i koji tu edukaciju nisu zaslužili. Takvi kreteni postali su čelnici kompanija poput AIG-a i Lehman Brothersa te su infiltrirali sve razine vlasti. Bilo ih je lako iskoristiti", poručio je Lahde koji će novcem obnoviti narušeno zdravlje. Biznismen je pismo završio apelom za legaliziranje marihuane te je poručio ljudima da odbace mobitele i uživaju u životu. Guardian... Iscrpnije...

Hrvatska vlada nagodila se s Hypo bankom oko isplate duga nastalog prilikom prodaje Slavonske banke davne 1998. godine. Vlada će navodno Austrijancima uplatiti 220 milijuna kuna, no službene osobe to još nisu potvrdila budući da je u postupku dogovorena klauzula o nedavanju informacija u javnost. Arbitražni sud u Londonu prošle je godine presudio kako Vlada duguje Hypo banci 40 milijuna eura zbog toga što je DAB netočno prikazao stanje u Slavonskoj banci, no čini se kako su Austrijanci ipak odustali od dijela kamata. Iscrpnije...

Ivica Todorić zauzeo je 99. mjesto na listi 100 najbogatijih pojedinaca iz zemalja postkomunističke Europe. Todorić je prošle godine zauzeo 81. mjesto na listi koju tradicionalno sastavlja poljski Wprost u suradnji s brojnim srednjoeuropskim novinama. Todorić je u godinu dana izgubio 130 milijuna dolara, što je relativno dobro s obzirom na krizu koja je jako pogodila prošlogodišnjeg prvaka Olega Deripasku koji je izgubio oko 15 milijardi dolara i sad zauzima peto mjesto. Na prvom mjestu i ove se godine nalazi Rus, njegovo ime je Sulejman Kerimov koji je svoje bogatstvo povećao za 14,5 milijardi dolara i sad posjeduje imovinu vrijednu 24,5 milijardi dolara. Slobodna... Iscrpnije...

Svaki deseti Hrvat je siromašan, pokazalo je najnovije istraživanje Svjetske banke. Deset posto stanovnika izloženo je siromaštvu jer je njihova prosječna potrošnja manja od crte siromaštva uvećane za četvrtinu. Prošle je godine linija siromaštva iznosila 1849,64 kuna po stanovniku. U najugroženije skupine spadaju nezaposleni i starije osobe, a sa sve većim rizicima susreću se i mala i jako velika kućanstva. Siromašni najviše prihoda ostvaruju preko socijalne pomoći, dok su im prihodi od rada relativno mali. Večernji... Iscrpnije...

Potaknuti ovogodišnjom inflacijom hrvatski građani planiraju razna smanjivanja troškova u idućih pola godine. U anketi GfK-a kućanstva su istaknula raspon štednje od 18 do 68 posto za pojedine vrste troškova. Na svakodnevnoj prehrani štedjet će četvrtina kućanstava (najviše u Lici), na zdravlju petina, na obrazovanju od 41 do 20 posto, ovisno o regii, na svakodnevnim potrepštinama u kućanstvu planira štedjeti čak do polovine kućanstava, otprilike kao i na benzinu. U polovini kućanstava smanjit će se troškovi za hobije, najviše u Slavoniji i Lici (po 59%) te kod kućanstava s niskim prihodima (68%), a slično je i s obućom i odjećom. Oko 60% ispitanih planira štednju na odlascima u kafić, godišnjim odmorima i izletima kao i telefonu. Anketa je provedena prije razbuktavanja financijske krize. Banka, SEEbiz... Iscrpnije...

Island ima zalihe hrane za 3 do 5 tjedana, a najveći uvoznici tvrde da se bez nužne financijske injekcije izvana neće moći izbjeći nestašica, piše Reuters. Problem je što uvoznici zbog drastičnog pada krune teško dolaze do deviza, a i dalje je neizvjesno po kojoj će se cijeni uspostaviti ravnoteža između islandske krune i stranih valuta. Što se hrvatskog financijskog tržišta tiče nema vijesti ni o čemu tako drastičnom, može se samo primijetiti da naše tvrtke ovih dana učestalije kupuju svoje dionice pa je sajt Zagrebačke burze popunjen obavijestima o stjecanju vlastitih dionica. Iscrpnije...

Radnici koji su uplaćivali u drugi mirovinski stup danas primaju dodatak na mirovinu u prosječnom iznosu od samo sedamdesetak kuna, što znači da su njihove mjesečne uplate bile nekoliko puta veće od sadašnje mirovine. Usto, ti umirovljenici nemaju pravo na dodatak na mirovinu koji, ovisno o godini umirovljenja, iznosi od četiri do 27 posto. Večernji računa penziju Z.D. iz Zagreba, umirovljene prije točno godinu dana, koja prima mirovinu od 1728,94 kuna, od čega 70 kuna iz II. stupa. Da nije odlučila uplaćivati u II. stup, mirovina bi joj iznosila 2247,03 kune, od čega 477,97 kao dodatak na mirovinu. Ulaskom u II. stup umirovljenica Z. D. oštećena je za 518,09 kuna. Ovakvih ima oko 300.000. Iscrpnije...

Francuska, Njemačka, Španjolska, Nizozemska i Austrija izdvojit će 1.300 milijardi eura kao jamstvo zajmova banaka u pokušaju spašavanja svojih financijskih sustava. Sličan program ima i Velika Britanija, a Peter Hahn sa Cass Business School kaže kako će ova izdvajanja stabilizirati bankarski sustav, no neće spriječiti recesiju nego samo pomoći da iz nje izađemo. Najviše će potrošiti Njemačka, 380 milijardi eura, i Francuska, 320 milijardi. Sličan program najavilo je i američko ministarstvo financija koje će investirati 250 milijardi dolara u banke. Times, Guardian, BBC, NY Times... Iscrpnije...

Sat u blizini njujorškog Times Squarea, koji pokazuje rast američkog nacionalnog duga, ostao je bez brojki nakon što je došao do broja od 10 bilijardi i 200 milijardi dolara. Organizacija koja održava sat je propćila da će dodati još dvije cifre, no ipak ostaje pitanje koliko će još praznih mjesta trebati dodati. Sat je postavljen 1989. godine kako bi se skrenula pažnja na tadašnji američki nacionalni dug koji je iznosio dvije bilijarde i 700 milijardi dolara. Chicago Tribune... Iscrpnije...

Ministar financija Ivan Šuker najavio je da će država osiguravati depozite u bankama u Hrvatskoj u iznosu od najmanje 50.000 eura. Ovime se želi, kaže Šuker, jačati povjerenje građana u bankarski sustav. Vjesnik, Deutsche Welle... Iscrpnije...

Financijski posao u SAD-u je u dubokoj krizi, ali zato prostitucija radi jednako dobro kao i prije. To barem vrijedi za prostitutke koje rade za 260 dolara na sat, dok one skuplje, što dođu 1.000 dolara na sat, osjećaju posljedice krize kroz manje posla. Isto tako jedna madam s Manhattana priča kako je nedavno zaposlila dvije nove žene - 42-godišnju Shanu koja je izgubila posao tajnice te Siennu koja je ljetos dobila otkaz u putničkoj agenciji. Njena zaposlenica Sara prepričava kako njen klijent, bankar s Manhattana, i dalje dolazi, no ne ostaje više po dva sata nego 30 minuta i ne ostavlja velike napojnice. Daily News... Iscrpnije...