Tag: općine

Općine Dugopolje, Lovas i Blato, te grad Jastrebarsko i u kriznim vremenima vrlo dobro pune proračun i nemaju dugova. Nezaposlenost je minimalna, osigurani su uvjeti za poduzetništvo i investicije, a mladi imaju dostupne pogodnosti poput stipendija i naknada za novorođenu djecu. Iscrpnije...

"Ako se uskoro nešto ozbiljno ne promjeni sama ću bit prisiljena zatražiti ukidanje općine, ali želim da se jasno kaže tko će brinuti o ljudima kad općine više neće biti", rekla je načelnica Saborskog Đurđica Špehar. Predsjednik udruge općina Đuro Bukvić smatra da se stvorio "svojevrsni medijski linč koji govori o rastrošnosti u općinama i o nužnosti njihovog ukidanja što nije istina". "Svi smo mi za preustroj, no uz teritorijalnu reorganizaciju treba ići i financijska. Danas općine troše tek 4% proračuna, dok je u EU to između 25 i 40%, a primjerice u Finskoj čak 70%", rekao je Bukvić. Iscrpnije...

Ukidanja gradova i općina za sada neće biti, odlučeno je na sastanku Vlade i predstavnika Udruge gradova. Dogovorili su se i da ubuduće, ako se dogodi da proračun grada ne bude izglasan, na izbore idu i gradonačelnik i vijeće, "i onda će svi morati odgovarati građanima zbog čega se ide na izbore". Iscrpnije...

"Naselje Civljane malo je čak i za zaseok, dvadesetak raštrkanih starih kuća u kojima žive 44 stanovnika diči se tako gordim statusom općinskog središta. Rashodi za plaće službenika općine tri puta su veći od ukupnih prihoda općine, uključujući tu i pomoć države. Najveća je zagonetka svih dimenzija svemira čemu uopće Općina Civljane?" pita se Boris Dežulović u kolumni za Slobodnu. Iscrpnije...

Istraživanje Ekonomskog instituta pokazuje da polovica općina i gradova 50% proračuna troši na zaposlenike i ostale troškove, pa da ne mogu pružiti kvalitetne javne usluge stanovnicima. Stoga predlaže da minimum za općine bude 2000 stanovnika, za grad 10.000, a za veliki grad 35 tisuća. Minimalni prihod po stanovniku u općini trebao bi biti 1900 kuna, a 3100 u gradu. Iscrpnije...

Novi ministar uprave Arsen Bauk nije za ukidanje općina, što je bio potez koji se nekako podrazumijevao, no on misli da ih ne treba ukidati, nije ni za spajanje općina, niti se protivi osnivanju novih općina. "Država se treba decentralizirati tako da jedinicama lokalne samouprave ostane veći dio novca, ali i veće obveze. Onda će građani vidjeti funkcionira li to", kaže on. Iscrpnije...

Prosječna razina duga jedinica lokalne samouprave u Hrvatskoj iznosi 1,6 posto BDP-a, što nije puno u europskim razmjerima, no problem je što lokalne jedinice nemaju novaca ni za financiranje ukupnih rashoda. Ukupni dug svih lokalnih jedinica - županija, gradova i općina, u 2009. iznosio je šest milijardi kuna, a veći dio odnosi se na izdana jamstva. Iscrpnije...

Broj općina se od početka 90-ih učetverostručio, no niti jedna vlada se nije usudila srezati njihov broj jer bi je to pokopalo na izborima. Općine godišnje potroše čak 4,5 milijarde kuna na plaće zaposlenika, a Forbesova studija je pokazala da je polovica općina ekonomski neodrživa. Iscrpnije...

Sukladno popisu stanovništva, zbog neispunjavanja uvjeta ukinuti bi se moglo 154 od ukupno 429 općina, te 58 od 126 gradova. Ukidanje statusa tako prijeti mnogim mjestima u Primorsko-goranskoj županiji, Zagorju i Lici. Bez statusa bi mogao ostati Kumrovec, a Veliko Trgovišće i Jasenovac zadovoljavaju. Iscrpnije...

Čak 221 od 428 hrvatskih općina nije ekonomski održiva, odnosno nema osnove za normalno funkcioniranje i pružanje javnih usluga stanovništvu, pokazala je analiza hrvatskog izdanja Forbesa. Od 221 ekonomski neodržive općine HDZ drži vlast u njih 122, a SDP u 17. U Monitorovoj anketi 75% ispitanika svog gradonačelnika/načelnika općine ocijenilo je - lošim. Iscrpnije...

Prema Smjernicama i načelima za funkcionalnu decentralizaciju i teritorijalni preustroj, koji je Vlada usvojila, nova će se podjela zemlje na županije, gradove i općine krojiti po pet kriterija – demografskom, zemljopisnom, administrativnom, gospodarskom i financijskom. Među kriterijima nema povijesnog kriterija, koji je dosad bio najčešća izlika za stjecanje statusa grada ili općine. Jutarnji list... Iscrpnije...

U državnom upravnom aparatu 15 do 20 posto ljudi može odmah dobiti otkaz a da se to ni ne osjeti na funkcioniranju države, misli Danijel Zadjelović, predsjednik Uprave LipikGlasa, jedan od 15 poduzetnika od kojih je Jutarnji tražio savjete državi. Predlažu oni smanjivanje broja županija, općina i gradova, vraćanje PDV-a na 22 posto, a Davor Bruketa iz Žinića&Brukete misli da bi trebalo donijeti mjere za spajanje gospodarstva s kreativnim potencijalima ove zajednice. Iscrpnije...

Gradovi i općine u Hrvatskoj neke se ukidati još četiri godine, odnosno do idućih lokalnih izbora, poručila je premijerka Kosor. Gradova ima 128, a općine 426, od čega njih 197 prima pomoć od države u iznosu od 30 do 90 posto, no premijerka je odustala od namjere da ukine prekomjerne jedinice samouprave, što je prije samo mjesec dana navodila kao prioritet ove Vlade. Prema analizi, najuspješniji gradovi su Supetar na Braču, Hvar i Makarska, a najneuspješniji Vrgorac, Komiža na Visu i Vrlika. Kada je riječ o općinama, financijski najbolje stoje Dugopolje i Bol, a najlošije Zmijavci, Prgomet i Lečevica. Iscrpnije...

Kako treba reorganizirati unutrašnje uređenje Hrvatske? Što s 21 županijom i 500-tinjak gradova i općina? Vrlo konstruktivno o ovome raspravljaju na Forumu i prijedlozi su smanjenje broja županija na njih 10 (otprilike spajanjem po dvije susjedne u jednu, veću) ili osnivanje pet regija (Istra, sjeverni Jadran + Lika, Dalmacija, središnja + sjeverna Hrvatska i Slavonija). Broj općina i gradova bi smanjili na 100-150. Priključite se raspravi, nemojmo da političari sami odluče! Iscrpnije...

Općina koje ne mogu same sebe održavati u Hrvatskoj je mnogo, no čini se da će kriza konačno zaustaviti trošenje milijuna kuna na neprofitabilne jedinice. Vlada će na jesen oformiti radnu skupinu koja će analizirati učinkovitost svih 430 općina, 126 gradova i 21 županije te krenuti u regionalni preustroj. Prema prvim procjenama, trebalo bi se ukinuti njih oko 150. Iscrpnije...

Prošle je godine u županijama, gradovima i općinama u Hrvatskoj bilo zaposleno 66.800 ljudi ili čak 80 posto više nego 1997., a njihov se broj stalno povećava. Razloga je više, a jedan je neprekidno osnivanje novih jedinica lokalne samouprave, kojih je u Hrvatskoj lani bilo čak 576 (20 županija, 126 gradova i 430 općina). Anto Bajo s Instituta za javne financije kaže usto da je autonomija općina ugrožena i to zbog županija, koje su preuzele ovlasti i novac za decentralizirane funkcije države, odnosno novcem raspolaže županija, a na općina. Iscrpnije...

Ni dva mjeseca otkako je izabrala 429 novih načelnika općina, 127 gradonačelnika i 20 župana, Hrvatska je ponovno primijetila da je mreža lokalne vlasti previše gusta i previše skupa. Tako zbog krize postaje upadljivo da Hrvatska ima gotovo isto onoliko općina kao i Velika Britanija, država sa 13 puta većim brojem stanovnika. Kao i da 429 općina, zajedno sa 127 gradova i 20 županija, godišnje potroši 24,8 milijardi kuna a da istodobno nije ostvarena zadovoljavajuća decentralizacija. Samo na plaće odlazi 4,4 milijarde kuna, a smatra se da više od polovice općina nije fiskalno održivo. Večernji... Iscrpnije...

Upravo završeni lokalni izbori i gospodarska kriza nanovo otvaraju pitanje neracionalnoga teritorijalnog ustroja Hrvatske: jesu li, naime, održive stotine malih općina, bez osnovne infrastrukture, koje unatoč obilnoj pomoći države jedva preživljavaju. Od 126 gradova i 429 općina, polovina ne doseže ni pola hrvatskog prosječnog prihoda po glavi stanovnika. Za 25 najbesmislenijih općina (graf) statistike jasno pokazuju da su im prihodi daleko manji od rashoda, neke nemaju vrtiće ili škole, a za to služe, od ukupno zaposlenih, polovica ih radi za općinu... Tako je npr. općina Ervenik od ukupno 3,2 milijuna kuna lanjskog proračuna čak 2,96 milijuna namaknula od države, uz samo 240.000 kuna vlastitih prihoda. Iscrpnije...

U ponoć je službeno počela izborna promidžba za predstojeće lokalne izbore koja traje do ponoći 15. svibnja. Dan potom je izborna šutnja koja traje do 19 sati na dan izbora 17. svibnja, kada se zatvaraju biračka mjesta. U ponoć je službeno počela izborna promidžba za predstojeće lokalne izbore i traje do ponoći 15. svibnja, a dan potom je izborna šutnja koja traje do 19 sati na dan izbora 17. svibnja, kada se zatvaraju biračka mjesta. Iscrpnije...