Tag: organizam

U rimskoj pedijatrijskoj bolnici Bambino Gesu liječnici su 15-godišnjeg dječaju ugradili trajno umjetno srce, što je prvi takav slučaj u svijetu. Najveća je novost što ugrađeno srce nije privremeno rješenje za bolesnika, kakvo se inače primjenjuje, već trajno. Stručnjaci kažu da se privremeno umjetno srce obično ugrađuje bolesnicima koji čekaju na presađivanje tog organa. Iscrpnije...

Marko Košiček mladi je biokemičar koji je 2008. pobijedio na FameLabu prezentacijom koja se bavila biokemijskim procesima koji se odvijaju u našem mozgu kada smo zaljubljeni. Poanta cijele priče je bila da ljubav zapravo dolazi kroz nos (a ne kroz želudac, kako se to često smatra). Opisao je ukratko proces zaljubljivanja: od trenutka kada udahnemo feromone koji su kompatibilni s našim receptorima, preko njihovog vezanja, lučenja adrenalina, feniletilamina (molekule ljubavi) te kasnije oksitocina, koji je zapravo odgovoran za stvaranje trajne emotivne veze između partnera. Za Biologiju priča što se dogodilo u zadnje dvije godine. Iscrpnije...

Mikrobi koji žive na Antarktici zarobljeni ispod leda, bez svjetla i kisika uspijevaju preživjeti hraneći se željeznim oksidima, zbog čega postoji mogućnost da bi mogli preživjeti na Jupiterovom satelitu Europi. Ova bakterija može izdržati izloženost velikim količinama radijacije, što je glavni problem života na Mjesecu i Marsu. Može li ona otkriti kako bi se ta prepreka mogla prijeći? io9 piše o bićima koja nam daju nadu da je život u svemiru moguć. Iscrpnije...

Pomicanje sata na ljetno vrijeme nije samo beskorisno nego i opasno, kaže psiholog Jürgen Zulley, dok su najnovija istraživanja pokazala da pomicanje sata utječe kratkoročno na naše zdravlje u obliku nesanice i povećanja broja infarkta. Našem biološkom satu bolje bi bilo da ostanemo na zimskom vremenu jer organizam pati zbog micanja sata - posebno jetra treba šest do sedam dana kako bi se naviknula na ovu promjenu. Većina zemalja, uglavnom u Africi, Južnoj Americi i Aziji, ne miče sat. Deutsche Welle... Iscrpnije...

Profesor David Deamer s Kalifornijskog sveučilišta u Santa Cruzu kaže kako vjeruje da će znanstvenici uspjeti stvoriti umjetan život kroz pet do deset godina iako se radi o vrlo zahtjevnom poduhvatu. Stručnjaci očekuju da će pomoću umjetnih organizama moći proizvoditi najrazličitije tvari od biogoriva, preko lijekova do apsorbenata stakleničkih plinova. Protivnici istraživanja upozoravaju da bi ova tehnologija mogla dovesti do stvaranja strojeva koji će biti gotovo poput ljudi. Iscrpnije...

Ljudski prsti potječu od ribe nalik na krokodila koja je u vodama plivala prije čak 380 milijuna godina, otkrili su švedska biokemičarka dr. Catherine Boisvert i njen tim ispitivanjem fosilnih ostataka ribe stručnog naziva Panderichthys. Rezultati su pokazali da su kosti koje prolaze kroz naše nožne prste i prste ruku nastali upravo iz peraja. One su imale odjeljke koji su se, nakon što je Panderichthys izašla iz vode na kopno, evolucijom razvili do naših današnjih prstiju. Science Daily... Iscrpnije...

Nizozemski ministar zdravstva Ab Klink razmatra mogućnost da se osobama koje doniraju bubreg za transplantaciju omogući doživotno besplatno zdravstveno osiguranje. Ova inicijativa uslijedila je zbog kronične nestašice donatora organa u ovoj zemlji. No, takva mogućnost je izazvala oštru debatu u nizozemskom tisku, gdje je zaključeno da je ovo prvi korak ka legalizaciji trgovine organima. Prema njihovim navodima, time se vrši pritisak na siromašne da doniraju organe, kako bi osigurali besplatno zdravstveno osiguranje. Times... Iscrpnije...

Tim znanstvenika sa Sveučilišta u Texasu je otkrio kako se kontrolom jednog gena može spriječiti sklonost organizma da gomila masnoće. Manipulacijom gena, koji je nazvan adipoza, uspjeli su smanjiti naslage masnog tkiva kod vinskih mušica i miševa. Gen adipoze otkriven je prije više od 50 godina kod vinskih mušica, međutim znanstvenici su tek nedavno utvrdili njegovu funkciju. Ako se ovaj uspjeh potvrdi na ljudima, koji imaju isti gen, nadaju se da će to omogućiti borbu protiv pretilosti i dijabetesa. Guardian... Iscrpnije...

Genetičar sa Instituta "Ruđer Bošković" Tomislav Domazet razvio je novu metodu genomske filostratigrafije koja daje odgovore na neka od najvećih zagonetki evolucije. Naime, on je pokazao da u genima svakog živog organizma postoji čitava evolucijska povijest vrste kojoj taj organizam pripada, te je ujedno pojasnio i postupak kojim se taj do sada neprepoznati zapis može jasno očitati. Također je pokazao da dijelovi organizma izloženiji okolišu češće doživljavaju evolucijske promjene. Jutarnji... Iscrpnije...

Ljudski organizam složen je i razvijen sustav koji se tokom evolucije bitno promijenio. No, određeni organi, koji su s vremenom prestali biti korisni, znaju se i danas pojaviti u tijelu. Ta pojava zove se atavizam. Do sada je zabilježeno oko 90 nepotrebnih organa. Jedan od njih je slijepo crijevo, koje je prestalo služiti nakon što su ljudi počeli jesti kuhanu hranu. Ostali uključuju mišić za micanje ušima, trticu i umnjake, no postoje i pojave poput pretjerane dlakavosti koje mogu čovjeka učiniti sličnim životinji. Pravda... Iscrpnije...

Nedavna studija Sveučilišta Stanford u Kaliforniji pokazuje kako se vježbom možda ipak ne dolazi do savršenstva. Istraživački tim je zaključio kako živčani sustav evolucijski nije dizajniran za repetitivnost i kako varijabilnost pokreta, suprotno uvriježenom mišljenju, nije uzrokovana mišićnom, već moždanom aktivnosti. Pokazalo se kako su male varijacije brzine ili preciznosti pokreta popraćene malim varijacijama u aktivnosti mozga za vrijeme planiranja pokreta. Drugim riječima trening može poboljšati kontrolu pokreta tek do određene mjere, tako da npr. beskonačno treniranje košarkaškog šuta ne može dovesti do savršenog pokreta već zbog toga što je nekonzistentna sama moždana aktivnost. New Scientist... Iscrpnije...