Tag: otpad

Hajka na plastične vrećice u interesu je papirnatog i tekstilnog uvoznog lobija, tvrde hrvatski proizvođači. Namet od 2kn po komadu uništit će pedesetak tvrtki i ugasiti 3 tisuće radnih mjesta, a neće riješiti zagađivanje jer će Hrvati vrećice kupovati u susjedstvu. Iscrpnije...

"Sretan sam što tvornice poput Cemexa još uvijek postoje, ali mi nije drago što bi ona mogla postati spalionicom za sveeuropski otpad. Strašna je situacija u kojoj riskiramo da se poveća ionako strašna bilanca dalmatinske nezaposlenosti i bijede, ili da s druge strane pristanemo postati pepeljara koja izgara otpatke nečijeg tuđeg razvoja" piše Jurica Pavičić u Slobodnoj. Iscrpnije...

Hrvatska prema izračunu troši 2,36 posto planeta te se ubraja među zemlje koje pretjerano iscrpljuju resurse. "Država je dužna postaviti okvir za održivi sustav resursa. Promjene trebaju obuhvatiti energetiku, poljoprivredni kao i vodni sektor jer se upravo s vodom ponašamo kao pijani milijarderi. U Hrvatskoj najveću emisiju plinova stvaraju automobili pa se na tome području mora nešto poduzeti", naglasila je Mirela Holy, ministrica zaštite okoliša i prirode. "Ne čudim se što ljudi ne paze na okoliš jer im se prije toga treba osigurati sva potrebna infrastruktura kako bi odvajali otpad, ali kako bi i tim odvajanjem ostvarili i neke benefite poput smanjenih računa", zaključila je Holy. Iscrpnije...

U subotu, 21. travnja, na više od 1.800 lokacija u Hrvatskoj održat će se Zelena čistka, akcija čišćenja divljih odlagališta otpada. Akcija se provodi u sklopu svjetskog pokreta World cleanup 2012. Voditeljica kampanje Helena Traub poziva sve građane da se prijave kao volonteri. Iscrpnije...

Do 1. siječnja 2013. mora se organizirati odvojeno sakupljanje biootpada, a do 1. siječnja 2015. ostalog otpada, kaže ministrica Mirela Holy u intervjuu za T-Portal. Kazne za one koji neće razvrstavati otpad biti će od 300.000 do 700.000 kuna. Najavljene su i promjene postojećeg modela prikupljanja ambalažnog otpada i povrata naknade, zabrana besplatnih plastičnih vrećica, te izmjene koncesija u nacionalnim parkovima. Iscrpnije...

Ministrica zaštite okoliša i prirode Mirela Holy je predstavila prijedlog novog zakona o otpadu kojim se uvodi obveza primarne selekcije otpada na mjestu njegova nastanka, tj. u kućanstvima, te naplata odvoza otpada prema količini. Zakon bi trebao biti u Saboru u lipnju. Novi ciljevi gospodarenja otpadom uključuju recikliranje 50% komunalnog otpada i 70% građevnog otpada do 1. siječnja 2020. Iscrpnije...

Od 24. ožujka do 25. rujna u Hrvatskoj se po prvi put organizira volonterska akcija Zelena čistka. Cilj akcije je pronaći i očistiti sve lokacije na kojima je nepravilno odložen otpada. Riječ je o globalnom pokretu u koji je uključeno 82 zemlje. Vrhunac akcije je 21. travnja kad se održava generalno proljetno čišćenje. Iscrpnije...

Mini-pogoni bioplina dosad su uglavnom nastajali na velikim poljoprivrednim dobrima, no od početka godine radi i jedan probni u Stuttgartu. Pogon skuplja i prerađuje otpad sa gradskih tržnica, trulo voće i povrće koje je dosad bilo veliki problem grada, te ga pretvara u plin i dizel. Iscrpnije...

Opasni otpad se isključivo izvozi iz RH, i to najviše u Sloveniju, Austriju i Njemačku, a uvoza do sada nije bilo. Prosječno se izveze oko 16 tisuća tona godišnje, od čega više od pola čine otpadni akumulatori i baterije. Što se tiče neopasnog otpada, godišnje se izveze oko pola milijuna tona, najviše u Italiju i Sloveniju, a uveze dvjestotinjak tisuća tona. Iscrpnije...

Za desetak dana javnosti će biti predstavljen novi Zakon o otpadu i nova karta gospodarenja otpadom. Ministrica Mirela Holy najavljuje plan smanjenja broja centara za gospodarenje otpadom, kojih je trenutno 20. Tako će u općini Antunovac biti centar za istočnu Slavoniju i Baranju. Iscrpnije...

Prema dogovoru s EU, do kraja 2018. Hrvatska treba uspostaviti sustav gospodarenja otpadom, izgraditi nova odlagališta i postojeća prenamijeniti u pretovarne stanice i reciklarna dvorišta. Do kraja 2020. se udio biorazgradivog komunalnog otpada mora smanjiti na razinu od 35% masenog udjela. Iscrpnije...

Ministrica okoliša Mirela Holy planira smanjiti račune za smeće razvrstavanjem otpada. Kućanstva će dobiti odvojene posude u koje će odlagati biootpad, papir, pet ambalažu i sl. Također će dobiti vreće s čipom za neiskoristivi otpad koji ide na deponij, a naplaćivat će se prema volumenu. Iscrpnije...

Svake se godine proizvede oko 300 milijuna tona plastike, upozorava ekološki aktivist Charles Moore, što znači da se svake dvije godine skupi plastičnog otpada težine cjelokupnog svjetskog stanovništva. Tone plastike završe u oceanu i uzrokuju smrt albatrosa i sisavaca. Iscrpnije...

U pećima dviju “Cemexovih” tvornica u Kaštelima godišnje se spremaju spaljivati 80.000 tona starih željezničkih pragova, ili deset tona na sat. "Ovdje se priprema spalionica opasnog otpada bez ikakvih filtera. Željeznički pragovi prepuni su teških metala i kancerogenih supstancija. Ovdje svatko gleda svoju korist, a nitko ne gleda štetu koja će se nanijeti zdravlju ljudi", kaže prof. Stanko Uršić. "Savjetodavno stručno povjerenstvo" Ministarstva je pak donijelo mišljenje da projekt neće pogoršati stanje u prostoru. Iscrpnije...

U Zemljinoj orbiti skupila se ogromna količina otpada, tolika da bi to moglo ugroziti svemirske misije i oštetiti satelite, upozoravaju znanstvenici. Zbog toga pozivaju NASA-u na primjenu magnetskih mreža koje bi skupljale otpad. Iscrpnije...

Posljednjih godina zagrebačka Čistoća vozi manje komunalnog otpada - 323.376 tona u 2009., što je pad od 11% u odnosu na godinu ranije. Najveći dio tog smeća čini papir, plastika te pelene. Iz toga se može zaključiti kako je moguće reciklirati većinu komunalnog otpada. Iscrpnije...

Lokacije odlagališta otpada često su loše odabrane. Glavni kriterij za odabir lokacija, tako se barem čini, jest da budu "zaklonite". Zato je vlast zbunjena prijedlogom uglednog dubrovačkog ekologa dr. Adama Benovića, koji bi odlagalište postavio – na morsku obalu. To je, dakako, suprotno politici, jer ga na obali ga svatko vidi! Razlozi za Benovićev prijedlog su jednostavni: izbjegla bi se najveća opasnost, nekontrolirano zagađenje podzemnih voda. Za usporedbu, Slovenija s kojom dijelimo istu vrstu krša ali ne i skrb o njemu, uredbom je zabranila gradnju odlagališta na jako propusnom (krškom) području, piše tportal. Iscrpnije...

Pet je kraljeva reciklaže poznato široj javnosti: Petar Pripuz, Barbara Bešenić, Zlatko Canjuga, Zoran Gobac i Vlado Jerbić, piše Večernji. No najveći od svih njih je Pripuz. Preko svojih šest tvrtki koje se bave reciklažom PET ambalaže te metalnog i e-otpada, Pripuz je u posljednjih pet godina zaradio četiri milijarde kuna. Iscrpnije...

Moguće je da 250 milijarda plastičnih mikrofragmenata onečišćuje Sredozemlje i da se tim sićušnim otpadom hrane planktoni, njima pak ribe, a ribama ljudi, ocijenili su, na temelju prvih istraživanja, članovi projekta Mediteran u opasnosti (MED). Prvi uzorci uzeti su na visini od 10 do 15 centimetara vode na francuskim, talijanskim i španjolskim obalama i u 90 posto uzoraka je mikrootpad. Iscrpnije...

Fond za zaštitu okoliša pokušava od uvoznika praznih CD-a i DVD-a naplatiti naknadu za elektronički otpad, no ove tvrtke to zasad odbijaju. Slučaj je jedinstven jer odudara od direktive EU koja ne prepoznaje te optičke medije kao posebni otpad. CD-ovi i DVD-ovi u EU se tretiraju kao klasičan komunalni otpad jer se u cijelosti mogu reciklirati zbog toga što ne sadrže u sebi elektronički sklop. Samo u Hrvatskoj je to elektronički otpad. Poslovni. Iscrpnije...