Tag: potrošnja

Domaći analitičari nastavljaju s negativnim prognozama. Građevinarstvo je u prvih nekoliko mjeseci godine palo 11,7%, industrijska proizvodnja 7,9%, izvoz 1%, promet u trgovinama za 1,1%, a nezaposlenost je dosegnula 20%. Jedino je turizam ostvario dobre rezultate, broj noćenja u prva tri mjeseca porastao je 11,4%, a broj dolazaka turista 6,1%. Iscrpnije...

Jedno hrvatsko kućanstvo mjesečno na hranu, piće i ostale proizvode svakodnevne potrošnje potroši prosječno 1.900 kuna. Ti su iznosi najviši u Dalmaciji i Zagrebu, a najmanji u sjevernoj Hrvatskoj (oko 1.500 kuna) i Slavoniji (oko 1.300 kuna). Potrošnja na ovaj izdatak pala je lani u usporedbi s 2010., a i tad u usporedbi s 2009. godinom. Najposjećenija trgovina je Konzum, zatim idu Lidl, Kaufland, Plodine i DM. Iscrpnije...

Ovih božićnih blagdana ćemo potrošiti u prosjeku 600 kuna, a najčešće će se darivati slatkiši i odjeća, pokazuje istraživanje agencije Hendal. Više od dvije trećine ove će ih godine za božićne i novogodišnje blagdane potrošiti podjednako kao i lani. Najviše će štedjeti Slavonci, dok će Zagrepčani, Istrani i Dalmatinci češće od ostalih izdvajati i iznose više od tisuću kuna. Najveći dio ispitanih građana (gotovo 40%) za blagdane će izdvojiti između 250 i 500 kuna. Iscrpnije...

Black Friday, dan nakon blagdana Thanksgiving, u SAD-u znači sniženja u trgovinama. Tradicionalna gužva ove je godine bila rekordna - shoppingiralo je čak 226 milijuna ljudi (u trgovinama i na internetu), a u 4 blagdanska dana potrošeno je 52.4 milijarde dolara. Najposjećeniji u maloprodaji je bio Amazon. Iscrpnije...

Unatoč krizi svjetsko bogatstvo raste te će se do 2030. udvostručiti broj ljudi s godišnjim prihodima iznad 6.000 dolara, predviđaju analitičari Goldman & Sachsa. Također će se za 2,7 milijardi povećati broj osoba u srednjoj klasi. Prognoza se prvenstveno odnosi na zemlje u razvoju. Iscrpnije...

Na pitanje koliko su novaca dnevno trošili tijekom odmora u Hrvatskoj (uključujući smještaj), 34% stranih turista odgovorila je od 31 do 50 eura, 33.5% njih je odgovorilo je na isto pitanje 16 do 30 eura dnevno, dok je samo 4,5% njih potrošilo više od 100 eura po danu. Iscrpnije...

Potrošači još nisu skloni mijenjati svoje recesijsko ponašanje. GfK indeks povjerenja potrošača zabilježio je u lipnju lagani pad koji ukazuje prije na stagnaciju povjerenja negoli na promjenu blagog uzlaznog trenda koji je započeo u studenom 2010. Na pad indeksa najviše je utjecao pad sklonosti potrošnji dok su ocjene sadašnjeg financijskog stanja te očekivanja u pogledu dohotka zabilježili blagi porast. Iscrpnije...

U većini zemalja Europske unije, prvi puta od izbijanja krize i unatoč problemima s Grčkom, raspoloženje potrošača se popravlja, pokazuje istraživanje GfK. U drugom kvartalu mnoge zemlje su pokazale da smatraju kako su cijene dostigle svoj vrhunac i počele su padati, u isto vrijeme uglavnom rastu očekivanja rasta prihoda pa ljudi planiraju više trošiti. Iscrpnije...

U travnju je promet u trgovini na malo u Hrvatskoj nominalno porastao za 6,7 posto, a realno za 3,7 posto u odnosu na isto razdoblje lani. Rast maloprodaje iznad je očekivanja, što se zahvaljuje dobrim turističkim rezultatima u travnju, s obzirom na kasniji termin uskršnjih blagdana. To su naznake odlijepljivanja gospodarstva od dna, kažu stručnjaci. Iscrpnije...

U prosjeku jedno kućanstvo mjesečno potroši na hranu, piće i ostale proizvode svakodnevne potrošnje oko 2 tisuće kuna. Tek oko 20% kućanstava na to troši više od 3 tisuće kuna mjesečno. U odnosu na prethodnu godinu pokazuje se da potrošači pritom ipak sve manje koriste kartice - 70% plaća gotovinom. Monitor... Iscrpnije...

Više od polovice kućanstava u Hrvatskoj (53%) svoje sadašnje financijsko stanje opisuje kao lošije nego prije godinu dana. Tek oko 7 posto kućanstava u Hrvatskoj ima nešto bolju financijsku situaciju nego prije godinu dana, a 41% kućanstava smatra da su ostali na istom. Što se budućnosti tiče čak 41% kućanstava ocjenjuje da će im iduće godine biti lošije. Iscrpnije...

Ovog Božića približno tri četvrtine građana planira kupnju nekog poklona, pokazuje istraživanje GfK. Na te poklone čak 73% građana planira potrošiti maksimalno do 1.000 kuna, a u prosjeku po osobi to je oko 400 kuna namijenjenih za poklone. Simboličan poklon do 100 kuna najviše se planira kod osoba iz obitelji s najnižim prihodima kućanstva (27%) te kod starijih od 65 godina (19%). Približno četvrtina ispitanika izjavila je da uopće ne planira nikakvu kupnju poklona. Iscrpnije...

Prošle su godine Hrvati na Božić potrošili oko 10 milijardi kuna, a stručnjaci procjenjuju kako se trgovci i ove godine mogu nadati sličnim brojkama. Peglanje kartica opalo je za petinu u odnosu na prije dvije godine, a Konzum očekuje porast prometa oko Božića za samo pet posto. Sindikati upozoravaju da bi potrošnja mogla biti još manja budući da javni radnici ostaju bez božićnica, a porastao je i broj nezaposlenih. Večernji... Iscrpnije...

Tek je početak studenog, a trgovci su već počeli s božićnim uređivanjem kako bi privukli kupce. I ove godine kriza bi mogla natjerati kupce na štednju kada su u pitanju božićni pokloni, no trgovci se ne boje. Prema prvim procjenama Hrvatske gospodarske komore, potrošnja u prosincu mogla bi doseći prošlogodišnju razinu od 10 milijardi kuna. Business.hr... Iscrpnije...

Poslovni prenosi članak New York Timesa o generaciji Japanaca koja je stasala u devedesetima u vrijeme krize i koji su navikli na štednju te odbijaju trošiti. Hisakazu Matsuda, ravnatelj Japanskog instituta za istraživanje potrošačkog tržišta, mlade Japance naziva mrziteljima potrošnje. Procjenjuje da će ta generacija do svoje šezdesete godine štednjom Japan stajati oko 420 milijardi dolara. Yukari Higaki (24), koja honorarno radi u trgovini namještajem, kaže: "Mi smo generacija koja preživljava". Iscrpnije...

U SAD-u se u krizi polako dogodila promjena u načinu kupovine koja je sve manje tipično spontano američka, a sve više nalikuje europskom načinu kupovanja, gdje se prvo razmisli pa kupi. Prije recesije su Amerikanci jednostavno kupovali sve što im se svidjelo. Novac, i do njega doći, nije bio nikakav problem, no sada kalkuliraju. Opala je učestalost posjeta restoranima, a oni koji ih posjećuju gledaju da potroše manje, dok se s druge strane više kuha kod kuće kamo se više poziva prijatelje. Novost je i da se puno više plaća gotovinom, a manje karticama. Deutsche Welle... Iscrpnije...

U drugom tromjesečju ove godine BDP je bio manji za 2,5% u odnosu na isto razdoblje lani, objavio je Državni zavod za statistiku, a ovo je ujedno šesti kvartal zaredom u kojem Hrvatska bilježi pad tromjesečnog BDP-a na godišnjoj razini. Kao glavne razloge pada analitičari navode smanjenje osobne potrošnje i investicija. Analitičari prognoziraju da bi treće tromjesečje moglo donijeti blagi rast BDP-a, oko 0,5 posto, zbog turističke sezone. Jutarnji... Iscrpnije...

New York Times prenosi priču dizajnerice koja je zarađivala 40.000 dolara godišnje, živjela s mužem u stanu s dvije spavaće sobe u Kaliforniji ispred kojeg su parkirali dva auta te imali 30.000 dolara duga. Prije tri godine počeli su se rješavati stvari koje im ne trebaju te na kraju sveli osobnu imovinu na 100 stvari. Danas zarađuje manje, živi u manjem stanu s istim muškarcem, nemaju nijedan auto nego bicikle i - ništa duga. Višak novca troše na putovanja i sretniji su. Iscrpnije...

Prosječna hrvatska obitelj uspjela je lani, prvi put nakon posljednje velike krize 1999. godine, svojim prihodima pokriti sve troškove: ukućani su na raspolaganju imali 95.414 kuna, a potrošili su 93.045 kuna. Od početka 90-tih do danas, troškovi su svake godine premašivali iznose prihoda. Izuzeci su jedino krizne godine, kada su obitelji bile opreznije s financijama, trošeći pažljivije zbog straha da bi kriza mogla potrajati, pokazala je redovita Anketa o potrošnji kućanstava Državnog zavoda za statistiku. Jutarnji... Iscrpnije...

S krizom su stigle i nove navike - štednja, kupovina isključivo potrebnih stvari i to na akcijama, kupovina marki trgovačkih lanaca... Ekonomisti kažu da će i nakon krize ostati navika štednje i planske kupovine, što za ekonomiju znači da se neće nastaviti onaj rast iz vremena prije krize. Prema istraživanju, kriza je različito pogodila različite slojeve društva: 18% hrvatskih građana jedva spaja kraj s krajem, 57% ih živi teže, ali još uvijek normalno, dok 25% nije osjetilo krizu. Jutarnji... Iscrpnije...