Tag: rad
Kako razviti radne navike kod djece
Djeca će razviti radne navike ukoliko su uvjerena da je rad nešto pozitivno. Adekvatne nagrade važne su za usađivanje radnih navika. Ukoliko je vaše dijete lijeno zapitajte se je li u vama problem - djeca najčešće imitiraju roditelje. Iscrpnije...
Ljudi se bolje osjećaju kad rade više stvari odjednom
Multitasking je nešto što većina ljudi prakticira iako zbog toga u konačnici nisu produktivniji i iako im to stvara dodatni stres. Istraživanja pokazuju da ljudi rade više stvari odjednom jer se tada osjećaju korisnije, no njihov rad zato nije i kvalitetniji. Iscrpnije...
Grci rade puno više od Nijemaca, Španjolci od Šveđana
Grci su 2010. godine u prosjeku imali 2109 radnih sati, što ih svrstava na drugo mjesto na svijetu (iza Korejaca, 2193 sata), dok su Nijemci te godine u prosjeku odradili 1419 sati, svega 67 posto onoga što odrade Grci, pokazuju OECD-ovi podaci. Na vrhu liste su većinom bivše komunističke države - Čile, Rusija, Mađarska, Češka, Poljska, Estonija, slijede mediteranske države Italija, Portugal, Španjolska, a tek onda "vrijedni" sjevernjaci Norvežani, Šveđani, Finci, Nijemci... Iscrpnije...
Ivo Jakovljević: Više raditi za manje plaće
"Pred Milanovićevim timom stoji novi cilj: da u idućih godinu i po pokrene novi proizvodno-izvozni i investicijski ciklus, kako bi Hrvatska u EU ušla kao ekonomija na početku novog poleta, a ne na koljenima... Hrvatskoj su nužne brojne bolne reforme, koje se u pojednostavljenoj verziji svode na to da velika većina građana na dulji rok mora više i bolje raditi i učiti, da bi uz niže plaće i mirovine snizila previsoku vanjsku zaduženost i povisila krajnje poljuljani kreditni rejting", piše Ivo Jakovljević za Novi list. Iscrpnije...
Europljani sve više vremena provode na poslu
Stvarni radni tjedan stalno zaposlenih radnika lani je bio dulji od prosječno ugovorenog radnog tjedna u gotovo svim državama članicama Europske unije, pokazali su to najnoviji podaci Eurofunda. U Hrvatskoj je ugovorena tjedna satnica 40 radnih sati, no egzaktnih podataka o tome koliko se stvarno tjedno radi nema. Iscrpnije...
Njemački radnici zahtijevaju siestu poslije ručka
Konfederacija njemačkih sindikata tvrdi kako kratkotrajno drijemanje poslije ručka smanjuje rizik srčanog udara te povećava radnu učinkovitost i cjelokupnu razinu energije u organizmu. Pozvali su stoga svoje sunarodnjake na odmaranje nakon ručka. Neke tvrtke - Opel, Hornsbach, BASF, Lufthansa - su im ovo i omogućile uredivši posebne prostorije. Iscrpnije...
Srednjoškolci smiju raditi uz posredovanje škole
Učenici srednjih škola mogu za vrijeme praznika raditi bez zasnivanja radnog odnosa, priopćio je Državni inspektorat. Škole u tome djeluju kao posrednici, no mora se pribaviti i pisana suglasnost zakonskog zastupnika maloljetnika i suglasnost inspektora rada. Iscrpnije...
Gotovo polovica zaposlenika boji se otkaza
Za svoje radno mjesto strahuje 47% zaposlenika, a najviše se otkaza boje stariji od 41 godine i zaposleni na određeno, pokazuje istraživanje portala MojPosao. Kriza je najviše zahvatila tvrtke koje se bave građevinom i arhitekturom, a najmanje kulturu i medije. Iscrpnije...
Rad na neodređeno u EU izuzetak, a ne pravilo
Ulazak u EU donosi promjene na području rada i zapošljavanja. EU preferira liberalnije radno zakonodavstvo, pa su ugovori o radu na neodređeno vrijeme više izuzetak nego pravilo. Također, naše se tržište otvara stranim radnicim, koji bi mogli smanjiti cijenu rada. Iscrpnije...
Mladi trče na posao u Kanadi
Mnogo mladih odazvalo se na prezentaciju programa zapošljavanja u Kanadi, s kojim mogu nesmetano 12 mjeseci putovati i raditi u toj zemlji. Kandidati su mlađi od 35 godina, a nudi im se 30 slobodnih radnih mjesta. Na ovaj je način iz Hrvatske od prošle godine otišlo 200 mladih. Iscrpnije...
Godišnje radimo 121 sat manje nego u EU
Stalno zaposleni radnik u EU u prosjeku odradi 1746 sati, a u Hrvatskoj 1625 sati, odnosno 121 sat manje. Najviše rade stanovnici Velike Britanije koji godišnje na poslu provedu 501 sata više od Hrvata. Manje od nas rade Danci, Francuzi, Belgijanci i Irci. Iscrpnije...
115 milijuna djece radi opasne poslove
Povodom Svjetskog dana borbe protiv dječjeg rada UN je upozorio da više od 115 milijuna djece i tinejdžera diljem svijeta, radi na opasnim poslovima, poput rada s opasnim kemikalijama. Potražnja za dječjim radom raste jer su djeca "previše uplašena da bi se žalila". Iscrpnije...
Moderno ropstvo u zemljama Zapada
Slabi uvjeti za rad, niske plaće, ograničena sloboda kretanja i verbalno i fizičko zlostavljanje čest su slučaj na Istoku u kojem multinacionalne tvrtke smještaju svoja golema proizvođačka postrojenja. No slične stvari počele su se javljati i na Zapadu. Iskorištavanje imigranata čest je slučaj u Sjevernoj Irskoj. Iscrpnije...
Radnici pred mirovinom ne žele prestati s radom
Dvadeset godina puno je previše slobodnog vremena, pa sve više starijih osoba želi raditi i nakon što navrše 65 godina. Nekima pak rad u mirovini predstavlja nužnost, zbog ekonomske krize. No zbog visoke stope nezaposlenosti stariji radnici zauzimaju mjesto onima koji tek dolaze na tržište rada. Iscrpnije...
H-Alter: Lijenost i neradništvo postali su novi društveni tabu
Tko su istinski džabalebaroši, hoštapleri, neradnici? Tko su oni koji su se uspjeli sakriti i usudili biti - neradnici na rubovima kapitalizma? I to po svom najunutarnjijem izboru, a ne po nužnosti dodijeljene im društvene uloge - nezaposlenog, "mentalno oboljelog" ili jednostavno not fit to work? Iscrpnije...
Za duži život radite s ljudima koji vas podupiru
Suradnici koji pružaju podršku olakšavaju nam radni dan, ali mogu nam i pomoći da živimo duže, tvrde izraelski znanstvenici. Odnosi sa suradnicima utječu na rizik mortaliteta, a taj je utjecaj najnaglašeniji između 38. i 43. godine života. Iscrpnije...
Više starijih radnika = više mladih radnika
U gospodarstvu nije fiksan broj radnih mjesta, već on ovisi o cijeni rada. Ako je ukupna cijena rada niža, onda će biti veći broj radnih mjesta; rad je u Hrvatskoj skup i zbog razmjerno visokih doprinosa, a to je zato što razmjerno malo ljudi radi - ovako stručnjaci pobijaju tezu da stariji radnici oduzimaju radna mjesta mladima. Banka... Iscrpnije...
Hrvatska: Radnik skup, a živi loše
Prosječna neto plaća u Hrvatskoj bila je u prosincu 738 eura, čime je naša radna snaga jedna od najskupljih u tranzicijskoj regiji. Prosječna bruto plaća je 1179 eura, čime smo također jedna od najskupljih zemalja, ako se to stavi u odnos prema BDP-u po stanovniku tada smo još skuplji, a rezultat je jako nisko mjesto Hrvatske na svjetskim ljestvicama konkurentnosti, piše Jutarnji. Velik trošak rada ukazuje na visoko porezno opterećenje, koje je opet posljedica skupe i neučinkovite države. Iscrpnije...
Na jedno radno mjesto - troje nezaposlenih
Krajem siječnja bilo je oko 330 tisuća nezaposlenih, a u cijeloj godini ukupan broj slobodnih radnih mjesta koje tvrtke prijave burzi iznosi 110.000, što znači da će posla biti samo za svakog trećeg nezaposlenog. Tvrtke uglavnom traže konobare, kuhare, slastičare, sobarice te prodavače, a trend je takav da stalno zaposleni gube radna mjesta, a ugovori se nude ili za rad u sezoni ili na određeno, mjesec ili dva. Večernji... Iscrpnije...
Svaki četvrti radi cijeli dan bez odmora
Jedan od četiri zaposlena u Ujedinjenom Kraljevstvu često radi cijeli dan bez odmora, a više od polovice od 3.000 ispitanih u istraživanju ide na posao i kad im nije dobro. Dok rad može pridonijeti da se ljudi osjećaju dobro fizički i psihički, prekobrojni prekovremeni sati vode u zdravstvene probleme - nastaju kronični problemi s mišićima i kostima te problemi s kralježnicom. Belfast Telegraph, Mirror, BBC... Iscrpnije...

