Tag: školstvo

Hrvatsko školstvo danas ne obrazuje kadrove koji su potrebni gospodarstvu i tržištu rada, pa će Ministarstvo rada u suradnji s nadležnima sačiniti obrazovne kvote i u skladu s time napravit će se strategija obrazovanja do 2020. godine, poručio je Mirando Mrsić, ministar rada i mirovinskog sustava. "Naš obrazovni sustav danas proizvodi kadrove za Zavod za zapošljavanje, na kojem se trenutačno nalazi oko 340 tisuća nezaposlenih, a među njima je čak 127 tisuća mladih", rekao je Mrsić. Iscrpnije...

Hrvatska će uvesti licenciranje ravnatelja osnovnih škola kao novi način njihova izbora kako bi se njihov rad vrednovao prema objektivnim kriterijima, najavio je danas ministar znanosti, obrazovanja i sporta Željko Jovanović. On je pritom ponovio već najavljene novosti u školskom programu - uvođenje informatike, te zdravstvenog i građanskog odgoja već od prvog razreda. Zdravstveni odgoj, napomenuo je, nije samo seksualni odgoj već i odgoj za zdraviji život, prevenciju spolno prenosivih bolesti, prevenciju debljine, prevenciju ovisnosti i bolesti. Iscrpnije...

Osim što generira testomaniju i stres, polugodište i zaključivanje ocjena nepotrebno su opterećenje za nastavnike i učenike, slažu se i struka i Ministarstvo obrazovanja. Zato će jedan od prvih promjena u školstvu biti ukidanje zaključivanja ocjena na polugodištu. Iscrpnije...

U slučaju da upražnjavanje vjerskih obreda izaziva konfliktnu situaciju među učenicima u školi, onda ništa od molitve u školi. Njemački sud je tako presudio u slučaju učenika islamske vjeroispovijesti koji je tražio prostoriju za molitve u jednoj berlinskoj srednjoj školi. Iscrpnije...

Sindikat zaposlenih u hrvatskome školstvu ''Preporod'', na čelu s predsjednikom Željkom Stipićem nije zadovoljan sadašnjim stanjem u školstvu. ''Najskuplji je učitelj onaj koji je slabo i nepravedno plaćen'', kaže Stipić. Upozorio je na podatak da je u osnovnom školstvu profesorima smanjeno 640 kuna raznim ukidanjima, a u srednjim školama 211 kuna. Iscrpnije...

Čini se da se uskoro bliži kraj školskom satu koji tradicionalno traje 45 minuta, ako je suditi prema njemačkim primjerima. Tamo u nekim školama sat traje 67,5 minuta (gimnazija u Neussu), dok u nekoliko kilometara udaljenoj gimnaziji u Troisdorfu školski satovi traju 60 minuta, a školsko je zvono ukinuto. Negdje traje i po 90 minuta (Lindlar u Kölnu). Statistike kažu da je produktivnije imati duže školske satove, a i učenici su 'za'. Iscrpnije...

Ženske opće gimnazije Družbe sestara milosrdnica iz Zagreba objavile su na Facebooku svoje fotografije na kojima su odjevene u kupaće kostime. Nekoliko dana nakon toga, u školu su pozvani njihovi roditelji, kojima su pokazane te fotografije uz komentar “vidite kako vam se djeca ponašaju, to moramo suzbiti”. Jedna od djevojaka sutradan je u školu došla puna modrica, a školska psihologinja joj je odbila pomoći. Iscrpnije...

Prihvaćanjem Bolonjskog procesa Hrvatska je prihvatila obvezu pomaganja siromašnih studenata, no istraživanje Eurostudenta je pokazalo kako je tu obvezu država poprilično zanemarila. Sustav visokog obrazovanja time pogoduje većem raslojavanju društva. Dokaz tome je i podatak da ima samo 3% studenata čiji roditelji nisu pohađali fakultet. Iscrpnije...

Prvašići u BiH uče da ovca daje med, da je polarni medvjed šumska životinja te da krava ima batak. Sporni udžbenik izdavačke kuće 'Nam' za prva tri razreda osnovne škole, koristi se u velikom broju škola, a izdavači su poručili da je stanje ovakvo zbog korupcije, te da su ravnatelji i nastavnici ''kupljeni za jedan parfem'', a krivca za ovakvo stanje vide u Ministarstvu obrazovanja. Iscrpnije...

Počela je nova školska godina. Ove godine u Hrvatskoj je u prvi razred krenulo oko 1.500 djece više nego prošle godine, a najveći porast zabilježen je u Zagrebačkoj i Splitsko-dalmatinskoj županiji i Gradu Zagrebu. Najveći manjak prvaša je u Primorsko-goranskoj županiji, čak 120. Iscrpnije...

Europa je često cilj na koji se hrvatski politički vrh poziva. Uz to što se često želimo mjeriti s Europom, standard u Hrvatskoj ipak je daleko niži. No, kada su u pitanju cijene udžbenika - tu nema razlike. Hrvatska po cijeni udžbenika zauzima jedno od najviših mjesta, ako ne i prvo, što ljuti brojne roditelje. U regiji su uvjerljivo najskuplji, gotovo 2,5 puta u odnosu na BiH i Mađarsku. Iscrpnije...

Zbog novog modela upisa temeljem državne mature prvi se put dogodilo da kvote u potpunosti u ljetnome roku nisu uspjeli popuniti studiji koji godinama kotiraju kao najatraktivniji poput prava, ekonomije, medicine, politologije, novinarstva, psihologije ili sociologije. Na hrvatskim je sveučilištima za jesenski rok još ostalo ukupno 5160 slobodnih mjesta. Iscrpnije...

"Kako objasniti odličnom učeniku sa tri četvorke da se ne može upisati u željenu srednju školu? Tko je kriv? Možda je ovo način da privatne škole popune svoje kapacitete. Zvjezdoznance iz ministarstva ne boli glava za anomalije sustava jer njihovu djecu rješava vojska ulizica", napisala nam je u svom pismu jedna zgrožena majka 14-godišnjaka nakon što se suočila s iskustvom upisa u srednju školu. Iscrpnije...

Zastupnici SDP-a usprotivili su paketu zakona o visokom školstvu, no zbog HDZ-ove saborske većine zakoni će se naći na dnevnom redu prije ljetne pauze. SDP-ovka Marija Lugarić upozorila je da se zakoni ne bi trebali upućivati u proceduru u zadnjim mjesecima mandata jer se neće uspjeti provesti u praksi. Iscrpnije...

Može li nas tehnologija zaglupiti? Je li bogatstvo informacija koje možemo pronaći na Internetu zaista uzrok sve većoj mentalnoj lijenosti mlađih generacija? "Sve je isto, generacije razlikuju samo opravdanja. U naše vrijeme bio je to zastoj tramvaja u gradu, nestanak struje, bolest ili pak neki tetak koji je već po treći put preminuo, pa zbog strke u obitelji nije bilo vremena za domaću zadaću", piše Radoslav Dejanović. Iscrpnije...

Uredu pravobraniteljice za djecu često se obraćaju roditelji djece koja ne pohađaju vjeronauk u školi, žaleći se da u slučajevima kad je vjeronauk u sredini rasporeda, njihova djeca taj sat provode neorganizirano i bez nadzora. No, "dezorganizacija" je otišla korak dalje - u OŠ Bartol Kašić u Zagrebu od roditelja djece koja ne idu na vjeronauk zatražena je suglasnost da njihova djeca "ako žele, povremeno, budu u učionici za vrijeme sata vjeronauka". Time se dovodi u pitanje pravo djece na obrazovanje pod jednakim uvjetima, napominje dječja pravobraniteljica. Iscrpnije...

Predsjednik učiteljskog sindikata Zvonimir Laktašić danas je poručio da nema štrajka i da će školska godina normalno početi ukoliko se primjeni najavljeni model rebalansa kojim se neće dirati plaće. Vilim Ribić iz Nezavisnog sindikata znanosti istaknuo je da je rješenje za proračun na prihodovnoj strani, piše Večernji list. Iscrpnije...

Sastanak školskog odbora u Sjevernoj Karolini obilježili su nemiri i uhićenja 19 osoba zbog nove politike odbora. Razlog nemira je što se učenike razdvaja na bogate i siromašne. Jedan dio učenika bi se prebacilo u druge škole, a drugi, privilegirani dio, ostao u staroj školi. ''Ne želimo razdvajati ljude po tome jesu li bogati ili nisu, već želimo roditeljima ponuditi veći izbor'', rekla je jedna od članica odbora. Građani se boje da ne dođe ponovno do rasnih sukoba kao 1960-ih. Wake.com... Iscrpnije...

U javnom sektoru ne postoji višak radnika jer je prosjek od 17 zaposlenih u javnom sektoru na 100 ukupno zaposlenih niži od prosjeka zemalja EU (17,6/100). Jedini je višak u javnim poduzećima, rečeno je na današnjem okruglom stolu Matice hrvatskih sindikata. U obrazovanju i zdravstvu pak Hrvatska znatno zaostaje za EU-om - u obrazovanju kod nas su 2,2 zaposlena na 100 ukupno zaposlenih, a u EU 3,5 na 100, dok je u zdravstvu još gore jer na 2,2 zaposlena na 100 u Hrvatskoj u EU dolazi 4,7 na 100. Iscrpnije...

Za nešto više od godinu dana radna mjesta svih ravnatelja hrvatskih osnovnoškolskih ustanova naći će se pod znakom pitanja. Posebno ''visi'' tristotinjak ravnatelja zbog neodgovarajuće stručne spreme. Od 875 ravnatelja osnovnih škola njih 340 ima višu stručnu spremu, dok će visoke sprema biti uvjet za ovo mjesto tako da će oni automatski otpasti. Ravnatelje će inače birati školski odbori, a novim zakonom školski će odbori biti potpuno ispolitizirani, jer od devet članova školskih odbora njih pet bira se prema političkoj osnovi. Novi list... Iscrpnije...