Tag: Slavenka Drakulić

"Evo, gotovi ste, rekla je maserka nakon sat vremena. Ali, protestirala sam slabašno, najradije bih ostala ovdje spavati... Dobro, dođite sa mnom u sobu za odmor, imamo tamo kauč pa slobodno prilegnite. Soba za odmor? Nalazile smo se, naime, u zgradi moje švedske izdavačke kuće, a sat masaže dobila sam na poklon od urednice, jer sam cijeli tjedan marljivo radila na promociji nove knjige. Već mi je i taj poklon bio nevjerojatan, a tek činjenica da u izdavačkoj kući imaju – maserku! Zašto ne, odvratila mi je urednica. Pa, ako te, na primjer, zabole leđa, naravno da ne možeš dobro raditi", piše Slavenka Drakulić o svojim iskustvima u švedskom kapitalizmu. Iscrpnije...

"Kad je socijalizam propao, Poljska je imala Solidarnost i Lecha Valesu, Mađarska Fidesz, Bugarska Želju Želeva – dok u Jugoslaviji uopće nije bilo demokratske opozicije. Danas mi se čini da postoji veza između činjenice da smo manje trpjeli represiju u socijalizmu 's ljudskim licem', i činjenice da nije stvorena liberalna opozicija poput onih u državama unutar bloka... Da, moja je generacija predobro živjela i očito smo zbog toga zamijenili slobodu u demokraciji sa slobodom kupovanja na Zapadu", piše Slavenka Drakulić za T-portal. Iscrpnije...

"Umjetnik je umjetnik, ali istovremeno i građanin, te za njega moraju važiti isti zakoni. Ako prekorači granicu zakona u životu, onda bi morao snositi posljedice baš kao i bilo tko drugi. Jer stavimo li Polanskog iznad pravde zato što je umjetnik, nema principijelnog razloga da, slijedeći istu logiku artista kao ljudi posebna kova, netko iznad zakona ne stavi, primjerice, i povremenog pjesnika Radovana Karadžića (upozoravam da ovdje nije riječ o vrsti i težini samog kaznenog djela)", piše Slavenka Drakulić. "Riječ je o činjenici da javnost i mediji, a naročito sami umjetnici, ovakvim svojim angažmanom šalju orvelijansku poruku da smo pred pravdom svi jednaki, samo što su neki jednakiji." Iscrpnije...

"Fina i načitana gospođa Plavšić pokazala se gorom i od Karadžića za kojeg je izjavila da je kukavica i da se ponašao kao gangster. Žalila se na uvjete života u švedskom zatvoru riječima: 'Ni jedna od ostalih zatvorenica nije pročitala ni jednu knjigu, a tretiraju nas sve jednako.' Čovjek se pita kako joj nisu pale na pamet sve te silne knjige kad je davala rasističke izjave o muslimanima", komentira Slavenka Drakulić pomilovanje Biljane Plavšić. "Sjećate li se još snimke Biljane Plavšić u posjeti Bijeljini u rano proljeće 1992. godine? Bilo je to nakon što je ratni zločinac Željko Ražnatović Arkan upravo 'oslobodio' ovaj bosanski grad od Bošnjaka, na čemu mu je gospođa i čestitala. Odjevena elegantno kao i obično, sa svježom frizurom i u visokim petama, zagrlila ga je i poljubila onako baš srdačno, dok su oko nje na pločniku ležali tek ubijeni ljudi koje je morala gotovo preskakati da bi došla do njega." Iscrpnije...

"Zašto Tito nema pouzdanu biografiju? Niti jedan odgovor nije sasvim uvjerljiv: od toga da nije bilo vremena za takav poduhvat jer je bivšu Jugoslaviju zahvatio rat – do toga da je na tom prostoru, generalno gledajući, odnos prema prošlosti dosta kompliciran. Vrijeme je da mitove i ideologiju zamijenimo činjenicama i podacima", piše Slavenka Drakulić. "Stotinu smo puta čuli kako je na Balkanu 'previše povijesti'. Jest, ali samo u smislu povijesnih događaja, ali ne i povijesti kao znanosti. (...) Vremena su se, očito, promijenila, ali ostaje činjenica da je odnos prema prošlosti na nivou mitova i krimića. Povijesne ličnosti zaslužuju ozbiljan pristup, to dugujemo njima, ali i samima sebi." Iscrpnije...

"Zakon o umjetnoj oplodnji (ustvari, bolje bi bilo nazvati ga Zakonom protiv umjetne oplodnje), napisan upravo pod utjecajem vrijednosti Katoličke crkve o svetosti života, očito zadire u individualne slobode i ravnopravnost građana. U kojoj mjeri, o tome će, nadajmo se, odlučiti Ustavni sud", piše Slavenka Drakulić. "Zato protestirati protiv ovog Zakona i izraziti javnu podršku neplodnima (ženama, muškarcima, heteroseksualnim i homoseksualnim parovima) znači boriti se protiv ograničavanja bilo čijih sloboda. Pa ako su građani uvjereni da će ova Vlada stati na tome da zaviruje samo u poneke spavaće sobe i ograničava slobodu samo određenih manjina – jako se varaju. Vlade ovog tipa imaju nezgodnu sklonost da idu dalje: danas su na redu oni neplodni, sutra oni plodni. Ili možda oni koji nemaju plave oči?" Iscrpnije...

"Jedan odgovor na pitanje zašto je Sanader dao ostavku je očit", piše Slavenka Drakulić za Guardian. "Dovoljno je pogledati imena ljudi koji su preuzeli stranku nakon njega. Ivan Šuker, Božidar Kalmeta i Andrija Hebrang su Tuđmanovi tvrdolinijaši, ekstremni desničari Sanaderove stranke". "Ovi tvrdolinijaši dopustili su Sanaderu da Hrvatskoj stavi europsko lice, no u zadnje su vrijeme postali prilično nervozni. Pokazatelj toga bila je smjena Vladimira Fabera koji je istraživao veliku korupcijsku aferu u koju je bio uključen bivši ministar obrane. Očito otišavši predaleko, Faber je ubrzo smijenjen... Najveća greška koju je Sanader napravio pokušavajući promijeniti Hrvatsku bila je da nije uspio - ili nije mogao - demokratizirati svoju stranku i promijeniti je u normalnu europsku konzervativnu stranku. Drugim riječima, dečki koji su ga stvorili su ga i slomili". Iscrpnije...

"Devedesetih godina tisuće je prosvjednika bilo na ulicama tvrdeći kako ratni zločinci zapravo heroji. Danas to više nije tako. Premijer Sanader pokazao je u svom prvom mandatu proeuropsko lice i imala sam osjećaj kako je do tada vrlo jaka ekstremna desnica pod kontrolom. No, tijekom drugog mandata Sanader ih je ipak pustio da dođu više do izražaja", ističe spisateljica Slavenka Drakulić u velikom razgovoru za slovački dnevnik SME pod naslovom "U Hrvatskoj su kriminalci dio mondenog društva". Iscrpnije...

"Rijetke su dobre situacije kad moja zemlja dospije u najvažnije svjetske vijesti, osim kad se radi o sportu", piše Slavenka Drakulić za Guardian, komentirajući "tipično mafijašku egzekuciju dvoje ljudi" u Zagrebu. "Eksplozija u centru Zagreba rezultat je gotovo dva desetljeća dugog namjernog zanemarivanja borbe protiv kriminala. Problem, koji naravno ne postoji samo u Hrvatskoj, razgranata je mreža kriminalaca, političara, velikih kompanija i policije", nastavlja Drakulić. "Možda će strah od društvenog rasula i strah da bi se događaji mogli oteti kontroli biti dovoljno snažna motivacija da državne institucije ovaj put ozbiljno shvate svoj posao. Ali u tom se slučaju postavlja jedno malo pitanje: kako će politički establišment usmjeriti sve te snage protiv – možda – samog sebe?" Prenose e-Novine... Iscrpnije...

"Prošlost nije sakrivena. Javno je sve na što se Slavenka Drakulić žali i, što je još važnije, o tome se debatiralo", piše za Guardian Stephen Chan, profesor međunarodnih odnosa na londonskoj School of Oriental and African Studies, komentirajući nedavne napise Slavenke Drakulić. "Drakulić je osuđena pod desnom nacionalističkom Vladom Franje Tuđmana devedesetih i čini se da ona još uvijek vodi tu istu bitku", piše dalje Chan. "No, stvari su se promijenile... U Hrvatskoj se danas debatira o ispravnoj primjeni zakona i potrebi ulaska u Europu", piše Chan i zaključuje kako postojanje "nekoliko nacističkih fanatika" ne može sakriti činjenicu da se radi o "tolerantnoj, kozmopolitskoj naciji" i "bujajućoj kulturi". Iscrpnije...

Književna nagrada Jutarnjeg lista, uz sve kontroverze, ipak se u osam godina svog postojanja uspjela nametnuti kao nezaobilazna pojava na hrvatskoj kulturnoj sceni. Ove godine nagradu za najbolje prozno djelo dobio je roman Naš čovjek na terenu Roberta Perišića, roman koji se doslovce čekao godinama nakon zapaženih zbirki priča ovog autora (jedan od forumaša svojevremeno ga je uvrstio među precijenjene hrvatske pisce). Nagradu za najbolje publicističko djelo dobio je Slavko Goldstein za knjigu 1941. - godina koja se vraća. Nagrada uključuje i 50.000 kuna. U finale za najbolju prozu ušli su i knjige Slavenke Drakulić, Daše Drndić, Mirka Kovača i Delimira Rešickog, a za najbolje publicističko djelo knjige Zdenke Janeković Römer, Ive Žanića, Viktora Žmegača i Ozrena Žuneca. Jutarnji list... Iscrpnije...