Tag: standard

Hrvatska prosječna plaća iznosi 1756 dolara po paritetu kupovne moći, odnosno gotovo 300 dolara više od prosječne plaće u svijetu, ali i gotovo dvostruko manje od američke, prema podacima Međunarodne organizacije rada. Nižu prosječnu plaću po paritetu kupovne moći od Hrvatske imaju neke članice EU-a, poput Slovačke (1385 dolara), Mađarske (1374 dolara), Estonije (1276), Litve (1109), Rumunjske (954 dolara) i Bugarske (750 dolara). Paritetna prosječna plaća u BiH iznosi 1338, srpska je 1058 paritetnih dolara, a slovenska nije izračunata. Najveću paritetnu prosječnu plaću - 4089 dolara - ima Luksemburg, slijede Norveška s 3678, Austrija s 3437, SAD s 3263 i Velika Britanija sa 3065 dolara. Iscrpnije...

Prema istraživanju CERANEO-a, standard stanovanja u Hrvatskoj je skroman, niži nego u Sloveniji i Češkoj, te se oko četvrtina stanovništva žali na kvalitetu stanovanja. Hrvatske vlade (za razliku od vlada civiliziranih zemalja) nikad nisu donijele nacionalnu stambenu strategiju ni programe o zbrinjavanju mladih, obitelji na početku karijera i starije populacije. Nikad nisu osnovale ni stambeni fond koji bi vodio projekte gradnje socijalnih i javno najamnih stanova za one koji si svojim primanjima ne mogu priuštiti pristojno stanovanje. S druge strane, stambenim tržištem dominiraju špekulanti, a većina onih koji su uspjeli dobiti kredit od banaka prevarena je “švicarcima”. Iscrpnije...

Prije deset godina zarađivali smo 638 eura bruto, što je bilo dvostruko više od Čeha i Mađara, a gotovo tri puta više od Slovaka. Prosječna bruto plaća u Hrvatskoj danas iznosi 1054 eura. Česi su nas sustigli, a budući da je ta zemlja jeftinija za život standard je viši. Slično je i u Poljskoj, dok Mađarska zaostaje za Hrvatskom 300 eura, ali u deset godina primanja su im porasla 2,2 puta. Iscrpnije...

Hrvatski je BDP po stanovniku, mjereno paritetom kupovne moći, 39% ispod prosjeka EU. Time smo u skupini zemalja čiji je BDP od 25% do 40% ispod prosjeka, a obuhvaća Slovačku, Estoniju, Mađarsku i Poljsku. U Rumunjskoj i Bugarskoj BDP je oko 55% ispod prosjeka. U skupini koju čine Crna Gora, Makedonija, Srbija, BiH te Albanija, BDP je od 60% do 70% ispod europskog prosjeka. Iscrpnije...

Kada se govori o SAD-u obično se zamišlja kroz mit o američkom snu. Međutim, stvarnost je ovakva: Amerika trenutno ima najgori standard u odnosu na ostale razvijene zemlje zapadnog svijeta i nikad se nije bitno udaljila od robovlasničkog/plantažnog modela rada. Osim ako niste dio tajkunske klase, opcije su vam prilično sužene na puko preživljavanje u sektoru usluga te služenju sustava unutar srednje klase. Metro... Iscrpnije...

Kako postati dobar političar? Pa tako da sami postanete političar, odgovara Natalie Luks u svojoj novoj kolumni. "Predlažem vam da u vaš politički život krenete od kreiranja posebnih programa za svako područje vašeg života. Programi trebaju odražavati vaš stil života i visinu vašeg životnog standarda. Uzmite si dovoljno vremena, dobro razmislite i napišite apsolutno sve svoje želje koje želite ostvariti. Nemojte kopirati tuđe živote. Zatim za svaki program otvorite poseban fond. Na primjer fond za osobnu edukaciju, fond za stanovanje, fond za putovanja, fond za školovanje djece, fond za tekuće životne potrebe, fond za darivanje…" Iscrpnije...

Ove godine građane i dalje očekuje pad standarda - plaće neće rasti unatoč ukidanju kriznog poreza i promjenama stopa poreza na dohodak, a očekuje nas i poskupljenje energenata - plina, nafte i struje, ocijenio je na Fininom forumu ekonomski analitičar Zdeslav Šantić. Dodao je i da kamate uskoro neće padati. Profesor Ekonomskog fakulteta Ljubo Jurčić ističe nezaposlenost kao dugoročni hrvatski problem, jer naša država već desetljećima ne uspijeva zaposliti između 300 i 500 tisuća svojih građana. Iscrpnije...

Zarada za sat rada u Njemačkoj od 1960. izrazito je porasla u odnosu na cijene dobara i usluga pa je, prema tome, kupovna moć, odnosno standard znatno veći. Prije 50 godina neto zarada za jedan sat rada iznosila je oko 1,27 eura, a danas je 11 puta veća i iznosi 14,05 eura po satu (u Hrvatskoj, za usporedbu, oko 4 eura). Cijene su u istom razdoblju porasle četiri puta. Odnos rada potrebnog da se kupi neka roba i cijena te robe ovako izgleda - Nijemci su 1960. radili 39 minuta za jedan maslac, prošle godine samo četiri minute. Za muško odijelo nekada se radilo 68 sati, a danas samo 17. Zanimljivo je da je realna cijena novina ostala ista. Sarajevo-X... Iscrpnije...

Većina ljudi vjeruje da će im prihodi koje nemaju osigurati standard koji nemaju. Takvo uvjerenje samo uvećava nestašicu prihoda i standarda, piše Natalie Luks u svojoj Duhovnoj ekonomiji, pišući da moramo postati svjesni svojih nevidljivih prihoda. Što je to? "Nevidljivi prihodi su zapravo vaš standard na kojem ne držite svjesno pažnju, jer ste okupirani onim što nemate, a ne s onim što imate. To najbolje znate kad taj standard izgubite, jer bi tada dali „koliko se traži“ za zdravlje, ugled, dobar odnos, dobar posao…" Iscrpnije...

"Recimo da ste zaposlenik. U momentu kad prodajete svoj proizvod, a to je kad primate novac za svoj rad (rad je vaš proizvod), imate priliku napredovati. Kažem da imate priliku zato što napredak ovisi isključivo o vašoj (samo)svijesti. Ako ste svjesni da svojim radom sebe izražavate, te doprinosite stvaranju nove vrijednosti i uvećanju društvenog proizvoda zajednice u kojoj živite, tada napredujete. Ali ako mislite da radite za drugoga (poslodavca, državu, klijente), tada ste u svijesti siromaštva i ne napredujete, nego stagnirate. Na tom mjestu većina ljudi ima blokadu. Pogledajmo zašto..." Iscrpnije u novom nastavku kolumne Duhovna ekonomija Natalie Luks. Iscrpnije...

U Srbiji je čak 60 posto građana priznalo da im se standard smanjio, dok ih 20 posto priznaje da je njihov standard pao - drastično. Istovremeno, oko 40 posto ispitanih stanovnika BiH je izjavilo da im je standard već značajno pao, a čak trećina već sada ima problema s plaćanjem osnovnih mjesečnih troškova. Što se tiče Hrvatske, prema istraživanju GfK, većina hrvatskih građana strahuje od gubitka posla, ali i daljnjeg rasta cijena. Iscrpnije...

Od donirane robe samo se u Njemačkoj reciklažom preradi 600.000 tona stare odjeće koja se uglavnom reciklira u nova vlakna. Stara donirana odjeća se prerađuje, reciklira ili jednostavno preprodaja, a na svjetskim je tržištima konkurencija oštra čak i kad je riječ o takvoj trgovini. Otprilike pet do deset posto reciklirane robe odlazi uglavnom u zemlje istočne Europe, u Rusiju, Ukrajinu, Bugarsku ili Kazahstan. Roba druge kategorije uglavnom se izvozi u zemlje zapadne i srednje Afrike, dok je najlošiji dio namijenjen za reciklirane proizvode - krpe za kućanstvo. Vjesnik... Iscrpnije...

Prosječna plaća u gradu na Dunavu je samo 3.500 kuna (u Puli i Zagrebu je oko 6.000 kuna), a prema potrošačkoj košarici NHS-a, Vukovarci za mjesečne troškove moraju izdvojiti oko 700 kuna više od Zagrepčana ili 900 kuna od Varaždinaca, stanovnika najjeftinijeg grada u Hrvatskoj. Osnovni razlog skupoće su cijene prehrambenih proizvoda, odnosno slaba ponuda i nedostatak većih trgovačkih lanaca, zbog čega Vukovarci često u kupnju odlaze u 35 kilometara udaljeni Osijek. Vukovar je i grad s najvišom stopom nezaposlenosti u državi, preko 28 posto. "U Vukovaru je manjak konkurentskih trgovačkih lanaca, dok u Puli postoji veliki broj trgovina, ali trgovci dogovorno drže visoke cijene", kaže predsjednik NHS-a Krešimir Sever. TPortal... Iscrpnije...

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, godišnja stopa inflacije u srpnju se popela na rekordnih 8,4 posto. Najviše su se povećale cijene prehrambenih proizvoda (14,7 posto), dok su u odnosu na lipanj prilično skočile i cijene goriva i energije (6,8 posto). Iscrpnije...

Studija savjetodavne tvrtke Mercer pokazala je kako je najskuplji svjetski grad za inozemne radnike Moskva, koja je gotovo je 1,5 puta skuplja od New Yorka - najskuplji američki grad pao je za sedam mjesta, na 22. Zagreb se popeo za deset mjesta i po troškovima života zauzeo 49. na ljestvici od 143 grada. Mercerovo istraživanje utemeljeno je na usporedbi cijena preko 200 različitih komponenti životnih troškova, a koristi se kako bi multinacionalnim kompanijama i vladama pomoglo u odlučivanju oko naknada za zaposlenike u inozemstvu. Tokio je pretekao London na drugom mjestu, norveški Oslo je skočio na četvrto, a na petom je južnokorejski Seul. Najjeftiniji od svih svjetskih većih gradova već je šestu godinu glavni grad Paragvaja Asuncion. Vjesnik... Iscrpnije...

Prema napisima Jutarnjeg, Vlada će u sklopu rebalansa proračuna predložiti i paket energetsko-socijalnih mjera kojima će građanima slabijeg imovinskog stanja i određenim granama gospodarstva ublažiti udar cijena energenata. O točnom sadržaju mjera još se ne govori, no rebalansom će se navodno osigurati i oko 700 milijuna kuna za subvencioniranje "nužne potrošnje". Država će vjerojatno odrediti maksimalnu potrošnju energenata po domaćinstvu (poput struje, plina i toplinske energije) koja bi se plaćala po nižoj, netržišnoj cijeni. Ne zna se hoće li navedeno vrijediti samo za građane "slabijeg imovinskog stanja" ili za sva domaćinstva, a određene subvencije navodno će se predložiti i za tvrtke koje su najviše pod udarom cijena energenata, poput prijevoznika. Iscrpnije...

Prema podacima Državnog zavoda za statistku, godišnja stopa inflacije i u travnju je bila iznad 5 posto. Na godišnjoj razini prehrana je, u odnosu na isto razdoblje lani, poskupjela preko 10 posto, a s obzirom na njezin udio u izračunu indeksa potrošačkih cijena, njezine su cijene i dalje glavni generator inflacije. Najavljeno poskupljenje električne energije i plina u drugoj polovici godine moglo bi dodatno pojačati pritiske na rast cijena pa bi prosječna stopa inflacije za ovu godinu mogla iznositi oko 6%. Poslovni... Iscrpnije...

Premijer Ivo Sanader nedavno je izjavio kako Vlada razmišlja o promjeni stope PDV-a no ukoliko Vlada ispuni uvjete EU ni ta mjera neće spasiti standard građana. Naime, EU zahtijeva od Vlade da ukine nultu stopu PDV-a na kruh, mlijeko, lijekove i knjige koji čine 6,8 posto potrošnje u kućanstvima, odnosno 18 posto potrošnje u siromašnijim kućanstvima. Vlada je zatražila odgodu ukidanja nulte stope za šest godina, no pitanje je hoće li Bruxelles to odobriti. Nakon ulaska u EU građani će morati plaćati PDV i pri kupnji zemljišta, a branitelji više neće moći kupovati automobile s povlasticama. Jutarnji... Iscrpnije...

"Nema nikakvog opravdanja za povećanje cijena kruha, kao ni ostalih prehrambenih proizvoda", istaknuo je ministar poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja Božidar Pankretić, dodavši kako nova poskupljenja "ne dolaze u obzir". Izjavio je i kako postoji konkretan dogovor s mlinarsko-pekarskom industrijom te kako nema nikakvog razloga da se taj dogovor prekrši. Petrokemija je u međuvremenu izvijestila kako će, uvažavajući intervenciju ministarstva poljoprivrede i gospodarstva, cijene umjetnog gnojiva povećati za 18%, ne za ranije najavljenih 23,9%. Vjesnik... Iscrpnije...

U Udruzi radničkih sindikata izračunali su kako je razlika između proizvođačke i prodajne cijene kruha, mlijeka i ulja veća od 100 posto. Proizvođačka cijena kruha iznosi oko 3 kune i 10 lipa, a prodaje se po cijeni od 6 do 8 kuna. Prosječna otkupna cijena mlijeka je dvije kune po litri, a litra trajnog mlijeka u trgovinama se prodaje za oko 6 kuna. Predsjednik URSH-a Damir Jakuš pozvao je proizvođače i trgovce da razmisle o smanjivanju cijena osnovnih prehrambenih proizvoda. Također je pozvao i na snižavanje kamata na kredite, upozorivši kako uvjeti koje banke u stranom vlasništvu traže u Hrvatskoj nisu ni približno slični onima koje traže od klijenata u svojim matičnim zemljama. HRT.. Iscrpnije...