Tag: stanogradnja

Umjesto gradnje novih stanova, novi trend u hrvatskoj stanogradnji mogla bi postati obnova starih, piše Nacional. Najavljuju to konzultanti za nekretnine, arhitekti i ekonomisti. Posebne ističu kamene kuće u Dalmaciji, koje bi u budućnosti mogle biti tražene. Iscrpnije...

Mnogi nagađaju da bi Linićev porez na imovinu mogao dovesti do tzv. poplave stanova, odnosno do znatnog pada cijena nekretnina na tržištu. Analitičari uglavnom pozdravljaju uvođenje poreza, a ekonomski analitičar Damir Novotny kaže da su cijene nekretnina na tržištu ionako prenapuhane i precijenjene te da se "balon mora ispuhati". Iscrpnije...

U Hrvatskoj je trenutno na tržištu 10-15.000 neprodanih stanova, vrijednih oko 1,5 milijardu eura. Stručnjaci za nekretnine upozoravaju da veliku ulogu u sadašnjoj blokadi tržišta imaju banke koje ne žele otpisati loše kredite građevinarima, ići na ovrhu, te stanove ponuditi na tržištu po nižoj, realnoj cijeni. Banke se boje gubitka rejtinga, ali i reakcije njihovih banaka-majki u inozemstvu. Iscrpnije...

U prvih pola godine u Zagrebu su dovršena svega 333 stana. Usporedbe radi, lani su u istom razdoblju izgrađena 423 stana, a prije dvije godine 2.357 stanova. Istovremeno, u prvom je polugodištu povećan broj novih narudžbi građevinskih radova. Iscrpnije...

U Zagrebu je u prvih devet mjeseci ove godine završena izgradnja svega 1.192 stana, što je za 60 posto manje nego u istom prošlogodišnjem razdoblju kada ih je bilo završeno 2.980. I ostala statistika u debelom je minusu - broj nezavršenih stanova iznosi 2.032, a to je za 52,4 posto manje nego u istom razdoblju 2009. kada je u izgradnji bilo 4.269 stanova; visina novih narudžbi u prvih devet ovogodišnjih mjeseci manja je za 51,8 posto u odnosu na isto razdoblje lani kada je iznosila 6,9 milijardi kuna... Iscrpnije...

"Moja kućica, moja slobodica" oduvijek je bila civilizacijski transcendent svih "navrat-nanos" urbaniziranih seljaka. Mi, njihovi unuci i unuke, i sami smo previše tradicionalni da bismo prestali poimati vlastito ognjište kao epicentar svijeta. Toliko smo opsjednuti posjedovanjem svog kvadrata da se tek nakon što ga konačno ostvarimo počinjemo pitati zašto nam je prilaz blatnjav ili zašto nam se djeca igraju među automobilima, piše T-Portal. Tako je i na Kajzerici, gdje bi građevinski procvat mogao uzrokovati još jednu tempiranu urbanističku bombu. Iscrpnije...

"Cijene stanova past će za 10 do 15 posto pa će kvadrat u Zagrebu stajati 1500 eura umjesto dosadašnjih 1900", prognozira Maruška Vizek sa zagrebačkoga Ekonomskog instituta. Trenutno se na tržištu nalazi oko 10 tisuća neprodanih stanova, a investitori do sad nisu pokazali naznake da su spremni spuštati cijenu. Vizek drži da će im u tome pomoći Vladine subvencije koje više podupiru građevinare, a ne građane. "Time se samo motiviraju građani da kupe stanove po skupljim cijenama, od čega će najviše profitirati banke", tvrdi Vizek. Večernji... Iscrpnije...

Ljubitelji političkih trilera mogu se i danas priključiti na izravan video prijenos sjednice Sabora. Naslov današnje epizode: Zakon o poticanju prodaje stanova. U jednoj od glavnih uloga: ministrica Marina Matulović- Dropulić. Sjednicu vodi HSS-ovac Friščić, dok Luka Bebić traži glasnogovornika. SDP i HNS su, očekivano, kritizirali vladin model poticanja prodaje stanova. Iscrpnije...

Kupci stanova u sesvetskom naselju Novi Jelkovec neće moći dobiti državnu pozajmicu, iako bi prema cijeni stanova, koji dođu 1295 eura po kvadratu, trebali dobiti 250 eura po četvornom metru. Razlog je taj što zakon propisuje da se pozajmicu može dobiti samo ako se stan kupuje od izvođača radova, a ne od investitora, što je ovdje slučaj. Investitor je ovdje Zagrebački holding, a naselje je poluprazno. Kupci zagrebačkog Degrada koji radi čitavo naselje stanova od 1300 eura po kvadratu, također neće moći dobiti pozajmicu. Poslovni... Iscrpnije...

Najskuplji kvadrat stana za koji se može dobiti državna pozajmica je oko 1850 eura, za što se mogu dobiti pristojni kvadrati na pristojnim lokacijama u svim hrvatskim gradovima osim Splita i Dubrovnika, gdje je prosječna cijena od 2700 eura (Split) do 3340 eura (Dubrovnik). Kako bi se dobilo maksimalnu pozajmicu od 300 eura po kvadratu, cijena ne smije biti viša od oko 1160 eura, a opći je dojam da Vladin model poticane stanogradnje pogoduje onima koji stan namjeravaju kupiti u manje razvijenim dijelovima zemlje. Jutarnji... Iscrpnije...

"Zakon o poticanju prodaje stanova rezultat je sprege banaka i državne vlasti. U trenucima kada je Vladi trebao novac da bi pokrila deficit banke su bile spremne pomoći. Danas se Vlada odužuje bankama na način da iz državnog proračuna krpa rupe", kaže Domenico Devescovi, voditelj Centar Nekretnina. Ukratko, osmišljen je model koji će omogućiti investitorima da prodaju stanove po cijenama koje neće ugroziti plasmane banaka, tako da je u veljači u Zagrebu i na Jadranu već zabilježen lagani porast traženih cijena nekretnina. "Kupci stanova su i dalje u nezavidnoj situaciji. Cijene nekretnina neće formirati tržište, odnosno one neće padati u uvjetima smanjene potražnje, nego će biti umjetno zadržane na trenutnim razinama." Iscrpnije...

"Podržavanje i subvencioniranje gradnje novih stanova uz desetak tisuća tisuća neprodanih stanova, uglavnom u Zagrebu, bilo bi nerazumno", kaže za Slobodnu Dalmaciju poznati građevinski poduzetnik Zvonko Kotarac. "Investitori će morati uskladiti cijene s lokacijama i potražnjom, bez obzira na ulazne troškove, a mnogi neće preživjeti recesiju, naročito oni koju su kupovali građevinsko zemljište 2007., a stanove prodaju 2010. Kolika bi trebala biti ta cijena? - Cijena na neatraktivnim lokacijama bi trebala biti oko tisuću eura po kvadratu." Smatra i kako "banke ne daju prave pokazatelje i da je daleko veći pad odobrenih kredita nego li se to iznosi u javnost". Iscrpnije...

Najava kako će Vlada pokušati potaknuti tržište tako što će svakom kupcu prvog stana posuditi 200 eura po kvadratu izazvala je reakcije analitičara koji odavno tvrde kako su cijene nekretnina u Hrvatskoj previsoke, a svako izravno uplitanje države zaledilo bi ih na sadašnjim razinama. Procjenjuje se da je samo na širom zagrebačkom području čak 10 tisuća neprodanih stanova, a građevinari zajedno s bankama koje su uložile znatna sredstva u gradnju dugo pritišću Vladu da im pomogne. Nijedna zemlja nije u krizi poticala prodaju stanova na sličan način, kojim porezni obveznici praktički financiraju održavanje prethodno stvorenog balona na tržištu nekretnina. Večernji, Jutarnji... Iscrpnije...

Norveška tvrtka Verdispar ostaje pri svojoj investiciji od 300 milijuna eura za koliko bi se gradili neboderi uz Savu u Zagrebu. Grad Zagreb ih je također ozbiljno shvatio pa je odobreno financiranje pet prometnica potrebnih da ovo naselje, nazvano Jarunska panorama, može funkcionirati. Bit će to prvi stambeni neboderi nakon što su oni više do 20 godina bili zabranjeni u Zagrebu. Naselje bi bilo uz rotor na Jadranskom mostu, a uključuje četiri stambena nebodera s po 20 nadzemnih etaža, te tri poslovna nebodera od kojih će najviši imati 37 etaža, a niži 16, odnosno devet etaža. Poslovni... Iscrpnije...

U prvom tromjesečju ove godine srušen je rekord u izgradnji novih stanova - završeno ih je 2360, što je 18% više nego u lanjska tri mjeseca ili 90-ak posto više nego u istom razdoblju 2007. godine. No, ostali su podaci negativni - prvi puta od 2005. pala je vrijednost narudžbi novih radova i to za visokih 9,5% u odnosu na tromjesečje 2008. godine. Također prvi puta je pao, i to za 16%, broj stanova u gradnji (nezavršenih stanova) kojih je na kraju ožujka bilo 10.400. Prodaja je, to već znamo, vrlo slaba. Poslovni... Iscrpnije...

Građevinska tvrtka Matice hrvatskih sindikata u zagrebačkom naselju Rudeš na zemljištu od 26 tisuća četvornih metara do 2011. će izgraditi 800 jeftinijih stanova. Cijeli će projekt stajati 60-tak milijuna eura, a već više od 80 posto tih stanova ima sigurne kupce. Cijena će biti maksimalno 1450 eura po kvadratu. Matica planira u sljedećih nekoliko godina izgraditi 20.000 stanova po Hrvatskoj. Poslovni... Iscrpnije...

U strahu od krize i u očekivanju pada cijena, mnogi čekaju s kupnjom stana, što dodatno pogoršava prilike u stanogradnji, piše Privredni vjesnik. Prvi udar gospodarske krize, očekivano, pogodio je tržište nekretnina u Hrvatskoj, a posljedice su neminovne i u graditeljstvu, ponajprije stanogradnji. To je područje zadnjih desetak godina bilo vrlo privlačno ulagačima, od kojih je znatan dio tražio brzu i laku zaradu. Tempo izgradnje stanova zadnjih godina toliko se ubrzao da je ponuda premašila potražnju već 2007. godine, kada je izgrađeno oko 25.000 novih stanova. Sadašnji nagli pad potražnje ima nekoliko uzroka, među kojima su poskupljenje stambenih kredita, ali i činjenica da je tržište zasićeno. Iscrpnije...