Tag: statistika

Korisnici hrvatskih mobilnih mreža u prvom su tromjesečju utrošili 1,42 milijarde minuta ili 3,2 posto više nego u istom razdoblju prošle godine, dok su u fiksnim mrežama nastavili s manjom potrošnjom, i to za 4,4 posto, s utrošenih 1,26 milijardi minuta, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku. Iscrpnije...

Broj stanovnika Europske unije ove je godine premašio 500 milijuna, nakon što se prošle godine povećalo za 1,4 milijuna, objavio je statistički ured Europske unije Eurostat. Stanovništvo u 27 zemalja članica EU-a 1. siječnja 2010. procjenjuje se na 501,1 milijun, u usporedbi s 499,7 milijuna 1. siječnja 2009. godine. Useljavanje stanovništva čini 60 posto u porastu broja stanovnika u EU-u. Iscrpnije...

Svaki drugi stanovnik središnje i istočne Hrvatske nikada nije koristio računalo. Što se tiče sedam županija jadranske Hrvatske, tamo je u takvoj situaciji 41 posto stanovnika, dok ih je u sjeverozapadnoj Hrvatskoj 39 posto. Hrvatska je po tome pri dnu ljestvice europskih zemalja, pa su Slavonci, primjerice, u rangu stanovnika Sicilije, a gore je samo u Bugarskoj i Rumunjskoj gdje se broj onih koji nikada nisu koristili računalo penje na 60 posto. U Skandinaviji taj postotak iznosi svega 3 posto. Jutarnji... Iscrpnije...

Prosječna neto plaća po satu zaposlenih u pravnim osobama u Hrvatskoj isplaćena za studeni prošle godine iznosila je 31,11 kuna, što je manje nego prethodne godine. Najvišu satnicu imali su zaposleni u upravljačkim djelatnostima - 69,42 kuna, a najnižu zaposleni u proizvodnji kože - 16,14 kuna. Iscrpnije...

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, najveći demografski bum u Hrvatskoj događa se u Solinu, gdje se rodilo 2,35 puta više djece od umrlih 140. Slijede Metković i Dugo Selo, gdje se također rađa dvostruko više ljudi nego što ih umire. Najgore je u Lici, gdje je rođeno 417 djece, a umrlo je 919 stanovnika. U svim županijama rođeno je više dječaka nego djevojčica. Raspadao se prosječno svaki peti brak, a rekorder je Pula, gdje razvodom završi svaki drugi brak. Inače, statistički, brak traje 14,2 godine. Ostale statističke zanimljivosti doznajte u Jutarnjem... Iscrpnije...

Do petka je u Hrvatskoj bilo ukupno 2874 oboljelih od nove gripe, a u Splitu i Zagrebu umrlo je po dvoje ljudi. Usporedbe radi, epidemiolozi napominju da je dosad u Hrvatskoj od gripe raznih sojeva u jednoj godini oboljelo najviše do oko 190.000 ljudi, ili manje od 5% današnjeg broja stanovnika. Inače, u svjetskim razmjerima nije neobično da se u sezoni razboli i do 20% stanovnika neke zemlje. Iscrpnije...

Hrvatska metropola ubraja se među najopasnije u Europi, ili tako tvrdi najnovije istraživanje Eurostata. Naime, u Zagrebu se godišnje na tisuću stanovnika dogodi 0,04 nasilne smrti što uključuje ubojstva, samoubojstva i nesretne slučajeve, a opasniji su samo Atena, Luxembourg, Bruxelles, Riga, Vilnius, Tallinn, Berlin i Lisabon. Cilj istraživanja bilo je određivanje kvalitete života u 357 europskih gradova pri čemu je Zagreb solidno prošao, budući da je siguran od provala i krađa automobila, ima nezaposlenost manju od europskog prosjeka te ima samo 136 kišnih dana u godini. Jutarnji... Iscrpnije...

Osamdeset posto građana hrvatske metropole osjeća se nesigurno, a da u pitanju nije paranoja potvrdili su i statistički podaci iz Izvješća o stanju kriminaliteta za 2007. godinu. U Zagrebu se svakih pola sata dogodi kazneno djelo, svakih šest sati ukrade se jedan osobni automobil, a u 24 sata uhiti se pet osoba zbog posjedovanja droge. Prvih šest mjeseci ove godine obilježile su tučnjave maloljetnika i adolescentsko nasilje, a palice i skakavci postali su dio opreme za večernji izlazak među određenim skupinama. Policija je uspješno rješila 51 posto od 18.905 kaznenih djela koja su prošle godine počinjena u Zagrebu. Jutarnji... Iscrpnije...

Liga prvaka elitno je nogometno natjecanje, no pitanje je nije li malo "preelitno"? Naime, statistika pokazuje kako su se u polufinalima ovog natjecanja od 1993. godine, kad je uveden sustav natjecanja po skupinama, našli klubovi iz samo devet zemalja. Najuspješniji su bili oni iz liga petice; klubovi iz Španjolske i Engleske u polufinalu su zaigrali 14 puta, Talijani 12, Nijemci sedam, a Francuzi pet. Nizozemci su zahvaljujući talentiranim generacijama u polufinalima zaigrali četiri puta, Portugalci dva, a po jedan put slavu su okusili Grci i Ukrajinci. Jutarnji... Iscrpnije...

Muškarci u Hrvatskoj zarađuju gotovo 12 posto više od žena. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, žene su 2006. godine mjesečno prosječno zaradile 4282 kune, dok su muškarci istovremeno radili za 513 kuna više te im je prosječna neto plaća iznosila 4795 kuna. Službena statistika pokazuje da su od pedesetak djelatnosti u samo tri žene bolje plaćene od svojih muških kolega - u rudarstvu i vađenju s razlikom od svega deset kuna, proizvodnji kemikalija i kemijskih proizvoda, i u građevinarstvu u kojem uglavnom rade na bolje plaćenim pozicijama. Hrvatska je s razlikom u “muško-ženskim” plaćama u okvirima europskog prosjeka. Iscrpnije...

U Zagrebu je lani rođeno 7.595 djece, a umrlo je 8.214 osoba. Iako je nastavljen trend negativnog prirasta, on se u odnosu na prijašnje godine gotovo dvostruko smanjio. Najviše djece rođeno je u Gornjoj Dubravi, njih 674, a najmanje u Brezovici, njih 134. U Zagrebu je sklopljeno 3.919 brakova, a razvedeno je njih 1.137, dok je očinstvo priznato u 839 slučajeva. Iscrpnije...

Još 2002. godine Hrvatska je prešla prag najzaduženije zemlje regije i jedne od najzaduženijih zemalja svijeta. Prema statistikama MMF-a, udio inozemnog duga u bruto domaćem proizvodu (BDP) lani je u Hrvatskoj iznosio 85,2 posto, dok je u najzaduženoj regiji na svijetu stagnirao i iznosi oko 50 posto BDP-a. Također je lani na glavnicu i kamate koje plaća na inozemni dug izdvojila čak 35 posto svog ukupnog izvoza roba i usluga, a prosjek svih regija svijeta bio je ispod 20 posto. Jutarnji... Iscrpnije...

Iako se puni Mjesec dovodi u vezu s povećanim brojem nezgoda na radu, dvojica austrijskih istraživača, fizičar i astronom Robert Seeberger iz austrijskog ministarstva gospodarstva i srednjoškolski nastavnik Manfred Huber, tvrde da je riječ o običnim besmislicama. Svoju su tvrdnju potkrijepili istraživanjem svakodnevnih nezgoda u razdoblju između 2000. i 2004. godine. Prema statistikama broj nezgoda za vrijeme punog mjeseca je manji nego u ostalim danima, a to je dokaz da ne postoji utjecaj mjeseca na nezgode. SaettleTimes... Iscrpnije...

Pozitivan migracijski saldo koji Hrvatsku prati u posljednjem desetljeću i dalje se nastavlja. U Hrvatsku se 2006. godine uselilo 14.978 osoba, dok se odselilo samo 7.692 ljudi, izračunao je Državni zavod za statistiku o migraciji stanovništva. Najviše osoba uselilo se iz Bosne i Hercegovine (62,3 posto), a najviše ih se odselilo u Srbiju i Crnu Goru (37,8 posto). Najviše osoba prošle se godine doselilo u Zagreb (17,6 posto) i Splitsko-dalmatinsku županiju (14 posto), ali se iz Zagreba i najviše odselilo (14, 8 posto). Najviše ljudi u Hrvatsku se uselilo 1997. i 1998. godine, više od 50 tisuća ljudi, a broj useljenih je od tad u laganom padu. Jutarnji... Iscrpnije...

Podaci Državnog zavoda za statistiku pokazuju da Hrvati jedu vrlo malo ribe, voća i povrća, a neobično mnogo kruha, krumpira i tjestenine. Primjerice, prosječni Hrvat godišnje pojede samo 7,2 kilograma ribe, dok Francuzi pojedu 29, a Nijemci 15. Prije sedam godina po stanovniku se jelo prosječno 3 kg ribe više nego danas. S unosom povrća stanje je katastrofalno. Godišnje pojedemo ukupno oko 60 kilograma povrća, dok Amerikanci pojedu 134. U Hrvatskoj se jede oko 45 kilograma mesa godišnje, u Francuskoj oko 100 kilograma, a u Americi 124. Jutarnji... Iscrpnije...

Dobro se ljubiti veliko je umijeće kojim pokušavaju ovladati gotovo svi, no malo tko zna da se pri poljupcu aktivira 29 mišića na licu. Pravda donosi tu i još petnaest zanimljivih činjenica o ljubljenju. Tako lagani poljubac troši dvije, dok francuski poljubac troši pet kalorija. Osjetljivost usana dvjesto je puta veća nego ona u prstima, prosječna Amerikanka poljubi osamdeset muškaraca prije braka, a u Japanu društvo osuđuje ljubljenje na javnom mjestu. Iscrpnije...

Ljudski otisak dokumentarni je film koji obrađuje ljudski život iz statističke perspektive. Film je djelo televizijskog producenta Nicka Wattsa koji je sa svojom ekipom proveo dvije godine obrađujući na tisuće statistika. Watts je tako došao do podataka da se prosječna osoba upusti u seksualne odnose 4200 puta tokom života, pojede 10 tisuća čokoladnih tabli i isplače 60 litara suza. U 2.475.576.000 sekundi, koliko osoba provede na planetu, okupat će se 7163 puta i pomokriti 254 litre urina. Watts je noć proveo slažući 74.802 šalice čaja (životni prosjek) po Trafalgar Squareu, kako bi promovirao svoj film. Telegraph... Iscrpnije...

Samo 38 posto građana starijih od 15 godina u Hrvatskoj koristi Internet, iako pristup netu ima 50 posto njih, pokazalo je istraživanje GfK Croatia. Najveći je porast ove godine u odnosu na 2006. zabilježen u segmentu svakodnevnih korisnika, porastavši s 42 na 49 posto, čime ulazimo u okvire europskog prosjeka. Istraživanje je pokazalo kako korisnici Internet najviše koriste za za dopisivanje (67 posto), za pretraživanje (65 posto), te za dnevno informiranje (53 posto). Jutarnji... Iscrpnije...

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, u Hrvatskoj je podjednako muškaraca i žena, brojčano su izjednačeni i u svim fazama školovanja, dok u plaćama, zastupljenosti u politici i kriminalu prednjače muškarci. Najveće su razlike na području financijskog posredovanja - prosječna bruto plaća za žene oko devet tisuća kuna, a za muškarce oko 12 tisuća kuna, te u zdravstvenoj zaštiti i socijalnoj skrbi - za žene nešto manje od sedam tisuća kuna, a za muškarce blizu devet tisuća. Dnevnik.hr... Iscrpnije...

Očekuje se kako će europski statistički ured Eurostat ovaj tjedan prihvatiti prijedlog Državnog zavoda za statistiku prema kojem se Hrvatska radi statističke obrade podataka dijeli na tri regije. Podjela na regije određuje i raspodjelu novca iz strukturnih i kohezijskih fondova EU. Očekivana pomoć Hrvatskoj trebala bi nakon ulaska u Uniju iznositi oko 900 milijuna eura godišnje, a dodjeljuje se regijama u kojima je BDP po stanovniku manji od 75% prosjeka EU-a. Predložena podjela problematična je zbog toga što razvijeniji Zagreb nije smješten u zasebnu regiju, tako da će Sjeverozapadna Hrvatska ostati bez financijske injekcije dosta prije nego ostale regije. Vjesnik... Iscrpnije...