Tag: stranci

Dobivanje hrvatskog državljanstva dugogodišnja je borba s birokracijom i ogromni trošak. Proces traje 5 godina, stranac se može zaposliti ali mu privremeni JMBG onemogućava otvaranje bankovnog računa. Također, svake godine moraju se produžavati svi dokumenti što znači dodatne troškove. Iscrpnije...

Umjesto naljepnice u putovnici, svi građani iz zemalja koje nisu članice EU-a morat će imati elektronske čip kartice kao dozvolu boravka u Njemačkoj. Na kartici će biti biometrijska fotografija i dva otiska prsta vlasnika, a koštat će i do 110 eura. Iscrpnije...

Robert Benmosche, šef američkog osiguravateljskog diva, ima mnoge primjedbe na ulaganje u Hrvatskoj. Najveće muke su sporo pravosuđe i administracija, nesređene zemljišne knjige i vlasništvo. Ovdje moć ima onaj tko drži pečat i čekate da ga udari na vaš dokument, kaže Benmosche. Slobodna... Iscrpnije...

Nedostatak stručnjaka veliki je problem u Njemačkoj. S druge strane, u zemlji je gotovo 800 tisuća došljaka s akademskom titulom stečenom u inozemstvu. Vlada je stoga prihvatila zakon kojim se olakšava priznavanje stručne spreme iz inozemstva. DW... Iscrpnije...

Hrvatska će zadovoljiti zahtjeve 1043 talijanska državljana koji traže povrat svojih nekretnina u Istri i Dalmaciji, izgubljenih kada su napustili zemlju krajem Drugog svjetskog rata. Ova će priča hrvatski državni proračun stajati nekoliko stotina milijuna eura jer će se u slučajevima gdje više nije moguće izvršiti fizički povrat imovine, za nju isplatiti odgovarajuća odšteta. Primjerice, samo hotel Park u Splitu procjenjuje se na oko 20 milijuna eura. Slobodna... Iscrpnije...

Od hrvatske samostalnosti strani su državljani podnijeli preko 4200 zahtjeva za povratom oduzete imovine, a procjene pokazuju kako bi Hrvatska za odštetu trebala isplatiti nevjerojatnih milijardu kuna, piše Jutarnji list. Uglavnom je riječ o luksuznim vilama u kojima su nakon oduzimanja imovine prijašnjim vlasnicima živjeli komunistički službenici, zgrade kojima upravlja državna i lokalna samouprava, stanovi na elitnim pozicijama kao i poslovni prostori te zemljišta. Iscrpnije...

Karl Schmidt potječe iz osječke obitelji Folksdojčera, koja je 70ih odselila u Njemačku. Kada je počeo rat, vratio se kako bi pomogao iako nije znao jezik, dopremao je humanitarnu pomoć te radio za Svjetsku zdravstvenu organizaciju i Svjetsku banku, a zatim osnovao i vlastitu tvrtku. "Tu ne postoje normalne strukture. I za najmanju stvar morate poznavati barem petoro ljudi da ih povučete za rukav" komentira poslovanje u Hrvatskoj. Ipak, ostao je, a kao glavni razlog navodi dobre ljude. Deutsche Welle... Iscrpnije...

Najviše kaznenih djela tijekom ljeta događaju se na makarskom području, pokazuju podaci policije. Odmah iza Makarske omiljena ljetovališta kriminalaca su Split, Omiš, Solin, Hvar, Brač i Trogir, a najčešća kaznena djela su krađe i provale te krivotvorenje novca. Zanimljivo, čak više od polovice počinitelja tih djela su stranci koji tu ljetuju ili pak ciljano stižu na obalu kako bi činili razna kaznena djela. Iscrpnije...

Od početka lipnja do 20. kolovoza djelatnici granične policije PU primorsko-goranske na graničnim prijelazima Rupa i Pasjak otkrili su 86 slučajeva u kojima su strani državljani bili u posjedu opijata. Protiv svih je pokrenut prekršajni i kazneni postupak, ali u svim slučajevima stranci su izbjegli kaznenu odgovornost. Moglo bi se zaključiti da je naš zakonodavac prešutno oslobodio kaznene odgovornosti okrivljene za posjedovanje droge za osobnu uporabu: ali, to važi samo za – strance. Iscrpnije...

Stranci, vlasnici nekretnina na moru, nisu imuni na utaje poreza niti mogu izbjeći posjete državnih inspektora. Ipak, neki pritom ipak ismijavaju inspektore. Tako je u mjestu Brna na Korčuli 70-godišnji Hubert Ferdinand iz Belgije, vlasnik dva objekta za iznajmljivanje, pokazao koliko poštuje hrvatske zakone. Prvo je inspektorima zabranjen ulaz u objekte, a kada su u pomoć pozvali policajce i u njihovoj pratnji napokon ušli u Ferdinandovu vilu, on je poručio da ga ne uznemiravaju jer je na ručku! Iscrpnije...

U posljednjih 13 godina stranci su u Hrvatskoj pokupovali oko 70.000 nekretnina, no koliko ih je točno vjerojatno će se doznati nakon 1. veljače iduće godine kada na snagu stupa zakon koji državljanima EU omogućuje nesmetano kupovanje i uknjižavanje nekretnina u Hrvatskoj. Posrednici u kupoprodaji nekretnina smatraju da će novo pravilo skratiti proceduru i ubrzati stjecanje vlasništva, ali da neće bitno utjecati na cijene ili interes za nekretninama. Slobodna... Iscrpnije...

Najviše stranaca ima u Švicarskoj (čak 20,2% ukupne populacije). Slijede Austrija (9,4%), Belgija i Njemačka (8,8%), Grčka (8,1%), Francuska (5,7%), Velika Britanija (5,2%), Italija, Nizozemska te Finska sa svega 2,1% stranaca. Bum brakova sa strancima ima Italija: dok je 1991. godine bilo sklopljeno 58.000 takvih brakova, već 2007. godine sklopljeno ih je preko 320 tisuća, objavio je Eurostat, a prenosi Banka.hr... Iscrpnije...

U proteklih godinu dana stranci su postali vlasnici 3440 nekretnina na Jadranu. U agencijama koje posreduju u kupnji nekretnina doduše naglašavaju kako je potražnja stranaca za vikendicama na moru izgubila prvotnu euforiju, no mnoge i dalje privlače cijene koje idu i od 500 eura po kvadratu. Hit destinacije trenutno su Vodice i Srima, a vrlo su tražene i nekretnine u Primoštenu. Pretpostavlja se da je broj stranaca koji posjeduju nekretnine na Jadranu mnogo veći, budući mnogi do njih dolaze registrirajući tvrtku u Hrvatskoj i tim putem kupuju nekretnine kao i Hrvati. Slobodna... Iscrpnije...

Kongres je predsjedniku Georgeu W. Bushu proširio ovlasti za prisluškivanje bez sudskog naloga stranih sumnjivaca koji komuniciraju preko SAD-a. Bushehova administracija objašnjava da je zakon potreban kako bi se povećale ovlasti Nacionalne sigurnosne agencije za nadzor telefonskih razgovora, e-mailova i drugih načina komunikacije stranih državljana. Skupine za građanske slobode smatraju da će se vladi omogućiti da prisluškuje američke državljane bez odgovarajućeg sudskog ili kongresnog nadzora. CNN, Reuters... Iscrpnije...

Mnoge vile i kamene stare kuće su prešle u ruke stranaca (procjenjuje se da danas u Hrvatskoj ima otprilike 70.000 stranih vlasnika), a čak je i nekoliko otočića dobilo i nove vlasnike. Riječ je o Smokvici kod Primoštena, Malom i Velikom Krknjašu kod Drvenika Velikog te Fraškeru i Fraškeriću kod Pule. Na Smokvici, koju je prije nekoliko godina kupila jedna domaća tvrtka za oko milijun eura, ovih se dana sadi birano raslinje i postat će vjerojatno arboretum, dok je Malom Krknjašu cijena bila više od milijun eura, a ondje zasad samo pasu ovce. Večernji... Iscrpnije...

Nijemci su u Dalmaciji najradije viđeni gosti, popularniji su kod domaćina gotovo dva puta više nego Talijani, koji su na drugome mjestu po simpatijama stanovnika četiriju dalmatinskih županija. Najveće iznenađenje su Česi koji su sa 16,4 posto izbili na treće mjesto. U istraživanju provedenom na 500 ispitanika iz Zadarske, Šibensko-kninske, Splitsko-dalmatinske i Dubrovačko-neretvanske županije pokazalo se i da Dalmatinci cijene domaće goste gotovo jednako koliko i strance, jer 41 posto građana misli kako su Hrvati bolji gosti od stranaca. Slobodna... Iscrpnije...

Prema novom zakonu o strancima, uvjet za stalni boravak u našoj zemlji bit će poznavanje jezika i pisma, a privremeni boravak neće se odobravati ako stranac sklopi fiktivni brak s Hrvatom/Hrvaticom. Također je novina zahtjev da se članovi istospolnih zajednica uvrste u skupinu stranaca kojima se odobrava privremeni boravak u svrhu spajanja obitelji. Što se tiče novog zakona o azilu, stranci koji ga zatraže imat će pravo na zaštitu, srednjoškolsko obrazovanje, te pravo da se žale ukoliko nisu dobili azil. Vjesnik... Iscrpnije...

Da bi dobili dozvolu stalnog boravka u Hrvatskoj, strani državljani morat će ubuduće dokazati znanje hrvatskog jezika i latiničnog pisma. To je, naime, jedna od novina iz Zakona o strancima, prijedlog kojeg bi Vlada trebala utvrditi na današnjoj sjednici. Poslovne dozvole više neće služiti i kao dozvole boravka, nego će se boravak morati regulirati posebnim postupkom. U MUP-u su, naime, primijetili da se izdaje mnogo više poslovnih nego radnih dozvola, te su zaključili da se one često zloupotrebljavaju. Iscrpnije...