Tag: šume

Zbog nenamjenskog trošenja stotina milijuna kuna godišnje, Hrvatske šume će u 2011. ostvariti zanemarivu dobit od 20–ak milijuna kuna ili 1% ukupnih prihoda. Sporna su nezakonito utrošena sredstva za općekorisne funkcije šuma namijenjena privatnim, a utrošena u državnim šumama. Riječ je o više od 400 milijuna kuna u razdoblju od kraja 2005. do početka 2012., a oštećeni poduzetnici protiv HŠ–a već podnose kaznene prijave DORH–u. Iscrpnije...

Šume i vode neće se prodavati, to međutim ne vrijedi za Hrvatsku poštansku banku, Janaf ili Croatia osiguranje, rekao je premijer Milanović danas na aktualnom satu u Saboru. Za hidroelektrane je rekao da će se buduća postrojenja graditi po različitim modelima, a postojeća će se čuvati. Za veći PDV i porez na imovinu kaže da su nužni. Ministar gospodarstva Radimir Čačić rekao je da će prvorazredna proizvodnja u Sisku biti obnovljena, rafinerija će opet raditi punim kapacitetom. Iscrpnije...

Nova hrvatska vlada razmatra mogućnost davanja u dugoročnu koncesiju autocesta, hidrocentrala i šuma, piše Jutarnji koji se poziva na izvore iz Vlade. "O tome smo načelno razgovarali u predizbornom razdoblju, razmatrajući mogućnosti brzoga gospodarskog oporavka, ali sada je to realna opcija jer zemlji prijeti gospodarski kolaps", kaže taj izvor. Iscrpnije...

Marina Popijač, supruga ministra gospodarstva Đure Popijača i direktorica tvrtke Sunčane šume, prijavljena je danas USKOK-u zbog sumnji u kriminal u toj tvrtki. Prijavio ju je Krešimir Bošković, zaposlenik kojeg je otpustila kada ju je upozorio da skupine ilegalnih radnika iz šume neovlašteno iznose velike količine drva. Iscrpnije...

Kad bi se iz prihoda izdvojila indirektna državna potpora, Hrvatske šume bile bi jedan od težih gubitaša. Godišnje nestane oko 1,8 milijuna kubika drva vrijednih 360 milijuna kuna, više od 30 posto prihoda od prodaje. Austrijanci primjerice samo od koncesijske naknade zarade 65 milijuna eura godišnje, tako da pritisci stranog kapitala za korištenje hrvatskih šuma rastu. Iscrpnije...

Šume - zajedno s ostalim prirodnim, zelenim područjima - mogu smanjiti stres, poboljšati raspoloženje, smanjiti ljutnju i agresiju te sveukupno povećati dobro raspoloženje. Posjeti šumama mogu pozitivno utjecati i na naš imunološki sustav povećavanjem aktivnosti NK (natural killer) stanica koje uništavaju stanice raka. Mnoga istraživanja pokazuju i da se nakon situacija koje su stresne ili zahtijevaju povećanu koncentraciju, ljudi brže oporavljaju u prirodnom okolišu nego u urbanim sredinama, piše Biologija. Iscrpnije...

Bogate zemlje potrošit će četiri milijarde dolara na borbu protiv obešumljivanja do 2012., to jest za 500 milijuna više nego je obećano na skupu u Kopenhagenu. Međuvladina skupina stručnjaka UN-a o razvoju klime (Giec) proziva obešumljivanje 'krivcem' za 17 posto stakleničkog učinka, što je više nego u području prometa. Čuvanje šuma opisano je kao "najveće, najbrže i najjeftinije rezanje" ispuštanja stakleničkih plinova. Iscrpnije...

Nacionalne ekonomije uskoro bi mogle početi osjećati gubitke koji su se dogodili u prirodi, stoji u novom UN-ovom izvještaju. Neki Zemljini ekosistemi uskoro bi mogli doći do točke preokreta nakon koje će postajati drastično manje korisni čovječanstvu. Preokreti bi mogli biti izumiranje šuma, zarastanje vodenih tokova algama i masovno odumiranje koraljnih grebena. Gubitak bioraznolikosti događa se dosad neviđenom brzinom - razine izumiranja tisuću su puta veće od povijesnih. BBC... Iscrpnije...

Listopadne šume na istoku SAD-a danas rastu brže nego u proteklih 225 godina - u prosjeku današnje šume godišnje dodatno narastu za 2 tone po 0.4 hektra, što je dva do četiri puta više od predviđenog rasta, utvrđeno je 20-godišnjim istraživanjem. Glavni pokretači ubrzanog rasta šuma su povećanje količine ugljičnog dioksida u atmosferi, porast temperature i produljenje vegetacijske sezone. Povećani rast šuma je nedavna pojava. Biologija... Iscrpnije...

Brazilska Amazona sječom i u požarima izgubila je 11.968 km2 šuma od kolovoza 2007. do srpnja 2008.godine. Deforestacija u tom razdoblju u porastu od 3,8 posto u odnosu na prethodnu godinu. Države najzahvaćenije deforestacijom su Para, koja je izgubila 5.180 km2 šuma zbog sve većeg iskorištavanja šuma, te veliki proizvođač soje Mato Grosso, koja je izgubila 3.259 km2. Brazil je uspio za 59 posto smanjiti deforestaciju tijekom tri zadnje godine nakon što je od kolovoza 2003. do srpnja 2004. uništeno rekordnih 27.423 km2 šuma. BBC... Iscrpnije...

Šervduska šuma u kojoj se prema legendi skrivao Robin Hood nekad je pokrivala oko 100.000 jutara zemljišta, a danas se smanjila na samo 450. Zbog toga su znanstvenici upozorili da je nužno obnoviti šumu, te se petnaestak organizacija udružilo se i izradilo plan za spas šume. Najkritičniji su stari hrastovi u njezinu središtu, a ugroženo je čak i jedno od najstarijih i najslavnijih stabala, veliki hrast u blizni Edwinstowea, grada u kojemu se, prema priči, Robin vjenčao s Marion. Fox News... Iscrpnije...

Indonezija, koja ostaje bez šuma brže nego bilo koja druga zemlja, nada se da će posaditi 79 milijuna stabala u jednom danu. Sadnja će se dogoditi prije konferencije UN-a na Baliju o klimatskim promjenama koja će se održati u prosincu. Tamošnje ministarstvo šumarstva se nada da će provesti cilj da Indonezija postane zelenija što prije i da se smanji propadanje šuma. Drveće, većinom eukaliptus i tikovina, bit će posađeno diljem države 28. studenoga, a u toj će kampanji sudjelovati i indonezijski predsjednik. Times, Reuters... Iscrpnije...

Šumski požari koji su tijekom srpnja zahvatili dijelove južne Europe bili su među najgorima u povijesti, govore podaci Europske unije. Prema riječima Europske komisije Ovog je ljeta već izgorjelo više od 3.000 kvadratnih kilometara šuma što je skoro kao cijele 2006. godine. Najteže su pogođene Grčka, Bugarska, Hrvatska i Italija; samo u te četiri zemlje izgorjelo je oko 2230 četvornih kilometara šume. U Hrvatskoj je također zabilježeno čak 800 požara, što je više nego tijekom bilo kojeg ljeta u posljednjih 10 godina. BBC... Iscrpnije...

Hrvatski zakonski okviri dopuštaju relativno laku prenamjenu opožarenih šuma u građevinsko zemljište, a to može biti jedan od razloga čestih požara. Naime, privatni investitori koji posjeduju šumske površine uz naseljena mjesta nemaju gotovo niti minimalnu šansu za prenamjenu tog prostora u građevinsko zemljište. Zbog tog upozorenja, Hrvatska narodna stranka je pri izradi Zakona o šumama inzistirala da se ubaci i članak koji govori da se nakon požara šumsko zemljište pet godina ne može privesti drugoj namjeni. H-alter... Iscrpnije...