Tag: zaduživanje

Mnogi dijele poslijeratni kapitalizam na dva razdoblja, ono od kraja 40-ih do 70-ih, te razdoblje 'neoliberalizma pod američkom hegemonijom', čiji je kraj najavljen sadašnjom "financijskom" ili "dužničkom" krizom koja je izbila 2008. godine. Prijelomna točka između ta dva razdoblja bila je kolovoz 1971., kada je američki predsjednik Nixon suspendirao konvertibilnost dolara u zlatu (35$ za uncu), što je bio temelj poslijeratnog monetarnog sustava iz Bretton Woodsa. Nakon toga započela je manija zaduživanja, o čemu govori knjiga Philipa Coggana Paper Promises: Money, Debt and the New World Order. Iscrpnije...

Slovenska vlada je prihvatila ustavni amandman prema kojemu proračunski prihodi moraju biti jednaki ili veći od rashoda, što bi uskoro trebao potvrditi i parlament. Riječ je takozvanom zlatnom fiskalnom pravilu što ga 25 potpisnica fiskalnog pakta, među njima i Slovenija, moraju unijeti u svoje najviše akte, kako bi stabilizirale javne financije, a u suprotnom bi mogle biti podvrgnute sankcijama. Prva godina u kojoj će se primjenjivati odredbe fiskalnog pakta bit će 2015. Iscrpnije...

Ove se godine, prema ministru financija Liniću, Hrvatska mora zadužiti 17 milijardi kuna. Tako će 7. veljače biti ponuđen novi oblik kratkoročnog zaduživanja - trezorski zapis s dospijećem u roku od 2 godine. Tim plasmanom Vlada bi osigurala likvidnost sustava za vrijeme pregovora s bonitetnim agencijama. Neće biti lako - u veljači na naplatu dolaze trezorci vrijednosti 2,77 milijardi kuna, a u ožujku obveze teške 5,2 milijarde kuna. Vlada će u ožujku ponuditi jumbo-obveznicu - izdanje veće od milijardu eura - u prvom redu na američkom tržištu. Ako to ne upali, nudit će se u Europi. Iscrpnije...

Prinos na 10-godišnju hrvatsku obveznicu sada je 7 posto, a početkom rujna iznosio je 6,3 posto, što znači da sad posuđujemo iznad cifre od 6,5%, što se smatra granicom do koje se može platiti. Gora od nas je Mađarska koja je na 8%, dok npr. Švicarska ima kamatu od -0,3 posto! To znači da ulagači plaćaju švicarskoj vladi privilegij da zemlji mogu posuditi novac. Iscrpnije...

Po prvi puta u povijesti više dugujemo nego što zarađujemo: dug po stanovniku je 10.416 eura, a BDP 10.396 eura. Usporedbe radi, uoči pada Jugoslavije dug po stanovniku iznosio je 652 eura, gotovo osam puta manje od BDP-a. To znači da se u 20 godina dug povećao 16 puta. Iscrpnije...

Krajem travnja, bruto inozemni dug je iznosio je 46,9 milijardi eura, što predstavlja rast od 0,9% u odnosu na kraj 2010. te pad od 0,6% u odnosu na ožujak. U ovoj godini rastu inozemnog duga doprinijeti će i izdanje euroobveznice u lipnju u vrijednosti od 750 milijuna eura, te potencijalni oporavak kreditne aktivnosti banaka. Iscrpnije...

Odgovarajući na kritike novog zaduživanja, ministrica financija Martina Dalić poručila je Zoranu Milanoviću da se ne razumije u upravljanje javnim financijama. Dodaje i da se dio zaduženja odnosi na stare dugove iz vremena SDP-ove vladavine. Iscrpnije...

Praksa pokrivanja troškova zaduženjima traje već godinama, Hrvatska ne može više funkcionirati na takav način, komentira Zoran Milanović vijest o novom dugu od 5,8 milijardi kuna. Milanović obećaje politiku razumne javne potrošnje, socijalna prava i nova radna mjesta. "Naravno da to svi govore i to jako lijepo zvuči, ali to treba znati i provesti" kaže Milanović. Iscrpnije...

Moody's je stavio kreditni rejting SAD-a na preispitivanje. Ako ne podigne limit zaduživanja, SAD bi u sljedećih nekoliko tjedana mogao izgubiti svoj vrhunski rejting. Predsjednik Federalnih rezervi Ben Bernanke upozorava da bi zastoj u otplati duga SAD-a izazvao poremećaj financijskog sustava te utjecao na globalno gospodarstvo. Iscrpnije...

U ožujku je Hrvatska na inozemnom tržištu 10-godišnjim obvezničkim izdanjem prikupila 1,5 milijarda dolara uz 6,37% godišnjih kamata, a sada u Njemačkoj, Nizozemskoj i Velikoj Britaniji predstavlja nova izdanja. Nije poznato koliko će biti novo zaduženje, procjene su između 500 do 750 milijuna eura, možda čak i milijardu eura. Iscrpnije...

Bloomberg je izračunao da se Hrvatska, i sa ovim nešto nižim kamatama nego prošloga ljeta, zadužuje najskuplje na svijetu! Brazilske su obveznice nominalno skuplje, no kad se uračuna tamošnja inflacija, hrvatsko je zaduženje još skuplje. Bloomberg, Jutarnji... Iscrpnije...

U posljednjem tromjesečju prošle godine zabilježen je pad BDP-a, država je previše trošila, a deficit proračuna bio je veći od 14 milijardi kuna, rekla je u intervjuu Hrvatskom radiju ministrica financija Martina Dalić. Dodaje i da nas sličan scenarij čeka i ove godine. Zato će se država u ožujku zadužiti za novih 750 milijuna eura. Iscrpnije...

Danas u Duhovnoj ekonomiji: "Nikada nisam rado posuđivala svoj novac, ali sam to ipak činila, jer nisam mogla lagati da ga nemam, niti sam mogla reći istinu, da ga ne želim posuditi. Novac su me tražili bliski ljudi... Međutim njima se uvijek nešto „nepredviđeno“ događalo u vrijeme vraćanja, tako da posudbu nisu mogli vratiti uz najbolju volju. Nakon toga nisam više imala snage tražiti da mi se novac vrati, i samo sam strepila od sljedećeg napada na moj financijski integritet. To je bio moj veliki problem, pa sam smišljala kako da ga riješim." Iscrpnije...

Vlada je na današnjoj sjednici donijela smjernice fiskalne politike 2011. do 2013. te odobrila Ministarstvu financija novo zaduženje u iznosu 750 milijuna eura. "Ovo nije novo zaduženje, njime se ne povećava kreditno zaduženje države, jer će se cjelokupni iznos kredita iskoristiti za vraćanje kredita iz prethodnih godina" uvjerava ministar Ivan Šuker. Zaključujemo da je Šuki opet dobio beskamatni kredit. Iscrpnije...

Istraživanje bankarskog tržišta, koje provodi GfK, pokazalo je porast broja građana koji koriste kartice tekućeg računa, ali i dozvoljeni minus. Oko 4% građana izjavljuje da nije u mogućnosti otplaćivati rate kredita. Osim što dvije trećine građana smatra da je teže dobiti kredit od banke nego prije, 69% građana navodi da će se manje zaduživati u sljedećih godinu dana (krediti, minusi, kartice...). Iscrpnije...

"Kada poduzimamo reforme moramo biti potpuno otvoreni prema našim građanima. Moramo im reći istinu - da se mora okončati kultura življenja na kreditnu karticu, s posuđenim novcima", rekao je predsjednik Europskog parlamenta Jerzy Buzek na sastanku s čelnicima 27 zemalja članica EU-a. "Moramo platiti račun, u suprotnom, ukrast ćemo našoj djeci nasljedstvo, a vjerojatno i njihovoj djeci. Moramo reći našim građanima da ćemo morati imati dulji radni dan, kasnije odlaziti u mirovinu i živjeti unutar naših mogućnosti", dodao je Buzek. Iscrpnije...

Zagrebački holding oglasio se povodom medijskih natpisa da neće moći isplatiti plaće za 3000 radnika u iduća dva mjeseca. Tvrdi da su dosad ostvareni prihodi "ipak dostatni za podmirivanje svih tekućih poslovnih obveza, uključujući i plaće zaposlenika", pa medijske natpise proglašavaju netočnima. U vezi novih zaduživanja, kažu da "postoji potreba za pribavljanjem nedostajućih financijskih sredstava na tržištu, ali isključivo za financiranje investicija započetih prethodnih godina". Iscrpnije...

Na jučerašnjoj aukciji Ministarstva financija upisano je trezorskih zapisa u vrijednosti 821 milijun kuna i 14,3 milijuna eura, odnosno ukupno oko 924 milijuna kuna, priopćeno je iz toga ministarstva. Planirani iznos izdanja trezorskih zapisa u kunama iznosio je 550 milijuna kuna. Najveći dio novca (704 milijuna) je posuđen na godinu dana. SEEbiz, Rezultati aukcija... Iscrpnije...

Dopušteni minus po tekućem računu građana zasigurno je jedan od najpopularnijih oblika kreditiranja koji građani koriste, no ujedno je i najskuplji, jer kamate sežu i do 14%, piše Vjesnik. Dopušteni minusi lako se odobravaju, a isto tako lako se i koriste, no pritom ne treba zaboraviti da je dopušteni minus isto tako zaduženje, koje će se kad-tad morati podmiriti i koje će banke uredno naplatiti u kamatama. Iscrpnije...

Najnovije zaduženje Hrvatske od 1,5 milijardi dolara je riskantno, upozorava zastupnik SDP-a i profesor na Ekonomskom fakultetu u Splitu Branko Grčić, jer bi jačanje dolara moglo povisiti cijenu duga. Dio posuđenog novca otići će na otplatu kredita kod domaćih banaka. Također, iduće godine stiže na naplatu 10 milijardi eura inozemnog zaduženja, a guverner Rohatinski kaže i da će trebati još oko 3 milijarde eura za financiranje proračunskog deficita. Iscrpnije...