Tag: zdravstvo

Bilten o Kujundžićevom resoru: 'Ministarstvo probnih balona'

Kad je ministar zdravstva Milan Kujundžić u listopadu prošle godine preuzeo resor, najavio je mnoge promjene: prioritetne liste čekanja, funkcionalnu integraciju bolnica, uvođenje nadstandarda i dodatnog plaćanja zdravstvenog osiguranja, ukidanje koncesija u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, mjerenje učinkovitosti rada u bolnicama… cijeli niz poteza od kojih su se svi dosad pokazali djelomično provedivima ili potpuno neprovedivima, a sustav se nastavio urušavati. Nepostojanje dugoročnog plana ili sveobuhvatne analize provedbe najavljenih promjena ministra izgleda uopće ne zabrinjava, piše Bilten. Iscrpnije...

Komentar: Ministar Kujundžić i tržište zdravlja

Ministar zdravstva Milan Kujundžić sprema reformu u primarnoj zdravstvenoj zaštiti kojom će nas prepustiti dereguliranom tržištu, a ono će se već, kao što nam se inače rado poručuje, samoorganizirati u smjeru najpravednije moguće situacije za najširu društvenu zajednicu. liječnici opće prakse će se slobodno natjecati za trajni otkup unosnijih ordinacija i samih kupaca zdravlja. Osiguranici se tako pretvaraju u potrošače, sve po uzoru, ministrovim riječima, na uređene zapadne države. Iscrpnije...

Prijedlog ministarstva zdravlja: Svima će se od plaće odbijati 70 kuna za dopunsko osiguranje?

Kao jednu od opcija za pokrivanje dugova zdravstva ministar Kujundžić uvođenje obveznog dopunskog zdravstvenog osiguranja po uzoru na Sloveniju. Tamo oni s minimalnom plaćom za dopunsko zdravstveno osiguranje izdvajaju 20 eura mjesečno, građani s prosječnom plaćom 29 eura, otprilike isto kao i dosad, a oni čije plaće pet puta premašuju državni prosjek mjesečno za dopunsko osiguranje dvajaju 75 eura. Postoji i druga opcija, da se ukine limit za participacije u zdravstvu. Iscrpnije...

Licemjerje privatnika, cinizam države i ugroženo zdravlje pacijenata

Kako se ispostavilo, vlasnici privatnih poliklinika u Hrvatskoj nisu baš skloni natjecanju na tržištu. Počeli su se i buniti jer imaju sve manje ugovora s Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje. Dakle, situacija je otprilike ovakva: privatnici opstaju zahvaljujući javnom novcu, javni sustav propada jer javni novac ide privatnicima, a pacijenti se kolebaju između štete po zdravlje i one po novčanik, donosi Bilten analizu trenutačnog zdravstvenog sustava u Hrvatskoj. Iscrpnije...

Marić: Zdravstvu je potrebna reforma, treba zahvatiti i troškovnu stranu

Ukupan dug u hrvatskome zdravstvu iznosio je na kraju prošle godine 7,7 milijardi kuna. "Svjesni smo da je potrebno učiniti određene promjene i korekcije u samom sustavu. Do sad su uglavnom korekcije rađene na prihodnoj strani, a osobno smatram da je potrebno napraviti i određene korekcije i zahvate koji se tiču troškovne strane tog sustava kako bi bio održiv", ustvrdio je ministar financija Zdravko Marić. Iscrpnije...

Tisuće ljudi u Londonu brane javni zdravstveni sustav

Više tisuća ljudi okupilo se danas u Londonu kako bi stalo u obranu britanskog zdravstvenog sustava NHS (National Health Service), koji je zahvatila velika kriza. „Ovaj skup je poziv na uzbunu za korisnike NHS-a jer je sustav u očajnom stanju“, objasnio je David Wrigley, obiteljski liječnik iz Carnfortha na sjeveru Engleske. Sudionici prosvjeda hodali su od zgrade NHS-a do britanskog parlamenta s transparentom na kojem je pisalo „NHS je naš. Nećemo proračunsku štednju, nećemo zatvaranja, nećemo privatizaciju“. Iscrpnije...

Analitičarka: Bolnice ne trebaju ostvarivati profit, kao ni vatrogasci

"Bolnice ne bi trebale biti rastrošne, to se podrazumijeva, no od njih se ne može očekivati da ostvaruju prihod. Očekivanja takvog tipa su jednostavno neprimjerena, javna bolnica ne služi tome, kao što ni vatrogasci ne služe ostvarenju profita, i valjda je to svima jasno, jer te službe nisu mišljene tako", kaže Snježana Ivčić, analitičarka javnog zdravstva i zdravstvene politike, u intervjuu za Novosti. Iscrpnije...

Spajanje bolnica u 10 gradova kreće krajem godine

Opća bolnica Šibensko-kninske županije i Opća bolnica “Hrvatski ponos” Knin, Županijska bolnica Čakovec i Opća bolnica Varaždin, Opća županijska bolnica Vukovar i Opća županijska bolnica Vinkovci, Opća bolnica “Dr. Josip Benčević” Slavonski Brod i Opća bolnica Nova Gradiška te Opća županijska bolnica Požega i Gradska bolnica Pakrac bolnice su čiji bi se pojedini odjeli trebali spojiti do kraja ove godine, prema Master planu oko kojeg postoji nacionalni konsenzus. Kako tvrdi ministar Kujundžić, spajanja bi trebala donijeti do 30 milijuna kuna uštede na mjesečnoj razini, smanjiti liste čekanja, ali i stvoriti centre izvrsnosti. Iscrpnije...

Europljani dulje žive, ali su zbog toga i sve bolesniji

Životni vijek Europljana sve je dulji - današnja djeca trebala bi u prosjeku živjeti 80,9 godina, pokazuje izvješće Europske komisije i OECD-a o zdravstvenom stanju država članica EU-a, nečlanica i pristupnica. Hrvatski je pak očekivani prosjek nešto niži - 77,9 godina, a zbog povećanje konzumacije alkohola i duhana češće umiremo od srčanih bolesti i raka od europskog prosjeka. Europsko stanovništvo općenito je sve starije, što stvara pritisak na zdravstvene sustave, gdje je Hrvatska u minusu po pitanju medicinskih radnika i opreme naspram prosjeka EU-a. Iscrpnije...

U Hrvatskoj će do 2025. živjeti trećina starih, troškovi zdravstva dupli

Projekcije ukazuju da će do 2025. u Hrvatskoj udio starijih ljudi od 65 godina dosegnuti visokih 27,4% (sada oko 19%), a zbog dužeg životnog vijeka porast će i udio kroničnih bolesti, koje danas predstavljaju 70% svih bolesti. Stalni uzlazni trend pokazuje kako bi se troškovi u zdravstvu mogli za desetak godina udvostručiti, ne prilagodi li se sustav demografskim promjenama. Iscrpnije...

Otvoreno: Što Kujundžić donosi zdravstvu

"Osnovni cilj ove Vlade je imati stabilan zdravstveni sustav dostupan svim građanima, a pri tome treba razmišljati da ga svi trebamo koristiti, ali i da svi trebamo uplaćivati", poručio je novi ministar zdravstva Milan Kujundžić sinoć u Otvorenom , u kojem se raspravljalo o toj temi. Kujundžić se ispričao zbog svog uvredljivog komentara u kojem je prozvao zdravstvene radnike da bi trebali više raditi, no istaknuo je da uistinu postoji značajan broj ljudi koji bi mogli više raditi. Siniša Varga istaknuo je da vlada nema plan za financiranje zdravstva. Iscrpnije...

Obiteljski liječnici od 1. listopada više ne pišu ispričnice

Obiteljski liječnici od 1. listopada đacima više neće ispisivati ispričnice za izostanak s nastave, zaključeno je na Vijeću Koordinacije hrvatske obiteljske medicine u Metkoviću. Ispričnice se davati samo onim đacima koje su stvarno i liječili, a u ostalim slučajevima, poručuju, to je stvar roditelja i nastavnika. Među zahtjevima s kojima će izići pred novu zdravstvenu administraciju jest i dodjela koncesija (privatne prakse) svim liječnicima primarne zdravstvene zaštite koji to žele po hitnom postupku te hitne izmjene zakona koji to regulira. Iscrpnije...

Zdravlje građana podređeno fiskalnoj strogoći i profitu

Bilten analizira političke programe u segmentu planova za zdravstvo. Za dugogodišnji problem bolničkih dugova i njihove sanacije uglavnom se u predizbornoj kampanji nude rješenja iz standardnog repertoara: poticanje zdravstvenog turizma i otvaranje bolnica tržišnim pritiscima. Ono što im je zajedničko jest podređivanje zdravlja građana fiskalnoj strogoći i profitnim interesima. Iscrpnije...

Obiteljski i liječnici opće medicine žele liste čekanja

Zbog manjka liječnika i godišnjih odmora čekaonice ambulanta su pretrpane, za što liječnici obiteljske i opće medicine kao rješenje vide uvođenje lista čekanja. Naime, liječnici dnevno primaju više od stotinu pacijenata (europski prosjek je 35!), zbog čega im za svakog ostaje 3-5 minuta, čime se dovodi u pitanje kvaliteta skrbi. Zato iz KoHOM-a zahtijevaju uvođenje europskog standarda, čemu se protivi ministar Nakić, koji smatra i da je 20 minuta po pacijentu premalo. Hrvatska udruga bolničkih liječnika poslala je pismo predsjednici Grabar-Kitarović u kojem apelira da stvori preduvjete za ostanak liječnika u Hrvatskoj. Iscrpnije...

Nakić ukida uputnicu za više pregleda; liste čekanja će narasti

Kao mjeru racionalizacije Ministarstvo zdravlja ukida C1 uputnice za "pregled i cjelovitu obradu u bolnici" uz obrazloženje da se time radi previše nepotrebnih pretraga. No struka se ne slaže: “Pacijenti će opet šetati od bolnice do bolnice, od dijagnostike do dijagnostike, gubiti vrijeme, povećavati liste čekanja”, kaže dr. Ines Balint, članica izvršnog odbora Udruge liječnika obiteljske medicine, a time se troškovi neće smanjivati nego će rasti. Iscrpnije...

Udruga privatnih poliklinika protiv ulaganja u javno zdravstvo

Udruga privatnih poliklinika koja djeluje pri Hrvatskoj udruzi poslodavaca pobunila se protiv najave Ministarstva zdravlja o nabavci CT i MSCT uređaja za institucije javnog zdravstva. Dosad su se pacijenti zbog manjka uređaja, odnosno dugih lista čekanja, upućivali privatnim klinikama. HUP-Udruga privatnih poliklinika smatra kako nabavka nije dobar potez. No, uzroke njihovoj pobuni treba tražiti u gubitku financijske koristi, piše Bilten. Iscrpnije...

U zdravstvu nedostaje barem 288 tisuća zaposlenih

Iako je hrvatsko zdravstvo prošlo nekoliko reformi, i dalje je u minusu 2,5 milijarde kuna. U prošloj se sanaciji uložilo 3,5 milijardi u sustav, no "ključni problem hrvatskog zdravstva je hrvatsko gospodarstvo", smatra direktor Udruge poslodavaca u zdravstvu Dražen Jurković: "Nama nedostaje 288 tisuća zaposlenih u odnosu na prosječan broj zaposlenih u EU-a. Kad bismo imali još toliko zaposlenih, imali bismo 3,5 milijarde kuna više u zdravstvu", kaže i dodaje da se ne može govoriti da je sanacija neuspješna ako država sustavu duguje - 7,8 milijardi kuna. Iscrpnije...

Njemačko zdravstvo gubi milijardu eura godišnje zbog ruske mafije

Zbog nedostatka radne snage u njemačkom zdravstvu radi dosta ruskog osoblja, no s njima su došle i nevolje za policiju. Naime, razvila se posebna grana organiziranog kriminala vezana uz usluge kućne njege, a zbog tih prijevara njemačko zdravstvo gubi milijardu eura godišnje. Zanimljivo je da prevaranti često djeluju u dogovoru sa pacijentima, s kojima dijele profit. Iscrpnije...

Nataša Škaričić: Skuplje dopunsko samo će povećati profit privatnih osiguravatelja

Povećanje cijene dopunskog osiguranje neće poboljšati kvalitetu usluge unutar obveznog zdravstvenog osiguranja, te će mjere samo povećati profit privatnih osiguravatelja, piše Nataša Škaričić. Što dodatnih 19 kuna znači javnom zdravstvu? Ništa. U 15 godina neprekidnog povećavanja cijena participacija i dopunskog osiguranja, dugovi zdravstva stalno stoje na cca 6 milijardi kuna jer će neracionalno organiziran i korumpiran sustav bez promjene efekta 'posaugati' sve novce koje u njega uložite. Iscrpnije...

Tajni dokument o reformi zdravstva: Sve poskupljuje i sve se privatizira

Index je došao do povjerljivih dokumenata koji otkrivaju kako je najava povećanja mjesečne premije osiguranja sa 70 kuna na 89 kuna tek prva faza privatizacije zdravstva. Navodno slijedi, između ostalog, povećanje cijene participacije s 10 na 15 kuna i prepuštanje dopunskog osiguranja privatnicima, koji upravo to žele. Naime, broj osiguranika stalno raste, kao i dobit - HZZO je u 2013. i 2014. na temelju dopunskog ostvario dobit veću od 400 milijuna kuna. Lani je ostvaren minus, i to samo zato što država nije platila svoj dio. Iscrpnije...