Tag: zdravstvo

Neću dopustiti monopol pojedinih privatnika u zdravstvu, izjavio je ministar zdravlja Rajko Ostojić. Podsjetivši da od 5 privatnih bolnica u Hrvatskoj koje se bave ortopedijom samo njih 3 ima ugovor s HZZO-om, ministar se zapitao što je s preostale dvije i poručio da je vrijeme diskriminacije i netransparentnosti prošlost. Iscrpnije...

Vladimir Matijanić komentira dva slučaja u kojima je pacijentima zbog prigovora savjesti uskraćena pomoć. "Država u čijoj se bolnici i ljekarni, umjesto pomoći i lijekova, nudi nerazblažena dogma, sve manje je zajednica slobodnih građana, a sve više zona vjerske prisile. Sloboda vjeroispovijesti znači i slobodu nevjerovanja. Kada bi opisana vjerska isključivost dobila recipročan odgovor, liječnici ili ljekarnici ateisti hladno bi otpravljali pacijente vjernike, kojima bi, tako, ostala tek mogućnost zadovoljenja potrebe za zdravstvenom skrbi moljenjem kurativnih količina Zdravomarije i Očenaša." Iscrpnije...

Obiteljski liječnici elektronski naručuju samo za preglede i pretrage na koje sami pošalju pacijenta, dok su za ostalo zaduženi bolnički liječnici. Interno bolničko naručivanje u praksi uopće ne funkcionira, pa su pacijenti uglavnom i dalje osuđeni da s uputnicom sami hodaju od šaltera do šaltera ne bi li dobili slobodan termin. Iscrpnije...

71.000 zaposlenih u zdravstvu za nekoliko dana primit će u prosjeku 1000 kuna veće plaće. Radi se o nizu prava iz Granskog kolektivnog ugovora sklopljenog uoči izbora 2011., koji je sud nepravomoćno poništio. Prema GKU, medicinskim sestrama i tehničarima raste dodatak na posebne uvjete rada, a liječnicima će zbog dežurstava plaće porasti 4000 kuna. Državu će to sve koštati 800 milijuna kuna. Iscrpnije...

Plaće za 240.000 javnih i državnih službenika od sada će se obračunavati i isplaćivati isključivo po jedinstvenom sustavu, koji je postavljen tako da nema varanja, najavio je ministar Linić. Dodaci se više neće isplaćivati odvojeno, niti će biti moguće da isti posao bude različito plaćen. Kao jedan od razloga uvođenja jedinstvenog obračuna Linić navodi 130 dodataka koje su imali sindikati u zdravstvu. Iscrpnije...

Nakon što su 10. prosinca ukinuti centri za liječenje ovisnika u Dubravi i Remetincu, u Zagrebu nedostaje kapaciteta za njihovo liječenje, upozorio je gradski HDZ. Smatraju kako se time otvara mogućnost rastu stope kriminala i virusnih infekcija. Dodaju i kako je nedopustivo da Zagreb nema povjerenstvo za prevenciju i suzbijanje zloporabe opojnih droga. Iscrpnije...

Ulaganje u zdravstvo palo je diljem EU-a u 2010. godini i to za 0,6 posto po stanovniku, glavni je zaključak izvješća OECD-a i Europske komisije. Godišnje stope rasta između 2000. i 2009. iznosila je 4,6 posto, a ovo je prvi pad ulaganja u Europi od 1975. Iscrpnije...

Liječnike nitko ne kontrolira koliko i kako rade te će bez obzira na učinak zaraditi plaću i dodatke. Prema novom zakonu i KO cijena rada za dežurstva skočila je 80%, dosad je dežurstvo stajalo 2600 kuna bruto, a sada oko 4600 kuna. Novi način obračuna rada povećao je izdatke za dežurstva liječnika za 80 milijuna kuna u 2012., dok će se ti izdaci sljedeće godine popeti na čak 250 milijuna kuna. Iscrpnije...

Vlada je uputila Saboru dokument strategije zdravstva do 2020., koji je dva mjeseca poznat javnosti, no bez ikakvog odjeka. Hrvatsko zdravstvo godišnje troši oko 22 milijarde kuna, trenutni dug iznosi preko 7 milijardi, a Slavko Linić najavio je daljnje smanjivanje doprinosa za zdravstvo. "Pod Linićevim skalpelom zdravstvo će pasti u komu", piše Nataša Škaričić. Iscrpnije...

Vlada je u Sabor uputila Strategiju razvoja zdravstva do 2020., na čijoj su izradi sudjelovali liječnici, ali i udruge pacijenata. "Naš zadatak je da u okviru zdravstva, s ograničenim budžetom, pružimo što bolju uslugu. Možemo li mi financirati toliko zdravstvenih ustanova, koje pružaju prosječnu ili niti prosječnu uslugu, koje se nalaze na maloj udaljenosti jedna od druge, u državi u kojoj je sve na dohvat ruke?", ocijenio je premijer Milanović. Iscrpnije...

Tužbe protiv Vlade najavljuju i zdravstveni radnici. U zdravstvu je pobuna nastala zbog načina obračuna naknade plaće za vrijeme godišnjeg odmora, a pogođeno bi moglo biti gotovo 10 tisuća zdravstvenih radnika koji rade prekovremeno i u dežurstvima. Njima je za vrijeme godišnjeg odmora isplaćena je naknada plaće mimo Kolektivnog ugovora i Zakona o radu. Tako je veliki broj zdravstvenih radnika primio od tisuću do čak četiri tisuće kuna nižu plaću. Iscrpnije...

Broj preventivnih pregleda od 2002. je u kontinuiranom je padu, a u posljednjih se deset godina prepolovio. Još 1998. godine na svakih tisuću posjeta obiteljskom liječniku preventivnih je pregleda bilo u prosjeku 2,7 dok su 2008. obavljena svega 1,4 pregleda. Danas je dobna granica za preventivne preglede 50 godina, dok je još prije koju godinu bila za pet godina niža. Iscrpnije...

Dug u hrvatskom zdravstvu premašuje 5 milijarda kuna te nastavlja rasti, a veledrogerije su smanjile isporuku lijekova. Klinički bolnički centri u Zagrebu, Rijeci i Osijeku nemaju problema s lijekovima, no pacijenti u bolnicama u Varaždinu i Vinkovcima osjećaju manjak, najviše na onkologiji i hematologiji. Strahuje se da bi, ako se situacija ne promijeni, do kraja godine moglo doći i do otkazivanja operacija. Iscrpnije...

Državljani Njemačke, Slovenije, Italije i Češke najčešće se koriste uslugama hrvatskih liječnika tijekom ljetovanja na Jadranu, a broj tih usluga raste iz godine u godinu. U 2011. godini u hrvatskim je zdravstvenim ustanovama strancima pruženo oko 116 tisuća usluga, koje su stajale 63,9 milijuna kuna. No, kada turist nema niti jednu vrstu osiguranja, dužan je osobno podmiriti nastale troškove. Turisti koji su to odbijali molili bi i plakali ili vrijeđali osoblje, a ponekad i pokušavali pobjeći iz bolnice. Nasreću, takvih je problema iz godine u godinu sve manje. Iscrpnije...

Analiza Ministarstva zdravstva pokazuje nekoliko ključnih problema u zdravstvenom sustavu. Pregledi se sporo obavljaju zbog lošeg rasporeda rada liječnika, a i zato što se pacijenti prijavljuju u više bolnica i ne odjave se kad odustanu. Također, bolnice godišnje izgube 100 milijuna kuna jer nabavljaju ugradbene materijale po previsokim cijenama, stoga je potrebno objediniti nabavu. Iscrpnije...

Na liste čekanja pacijenti će ubuduće dolaziti prema tri stupnja hitnosti: hitni u roku od 24 sata, a ako trebaju brzu proceduru najdulje u roku od 3 mjeseca, te ukoliko se radi o redovnoj proceduri - u roku od 6 mjeseci. Oboljeli od malignih bolesti morat će doći na red za pretragu u roku od 2 do 4 tjedna, a čekanje na ortopedske operacije i ugradnju umjetne leće limitirat će se na 18 mjeseci. Prednost će imati trudnice i dojilje, pacijenti koji zbog bolesti ne mogu raditi ili kojima prijeti pogoršanje zdravstvenog stanja. Pacijenti će imati obvezu odjaviti se s liste čekanja ako su odustali od termina, a u suprotnom bi mogli biti kažnjeni. Iscrpnije...

Hrvatska se prema Indeksu zdravstvene zaštite potrošača popela s 23. na 17. mjesto među europskim zemljama. Švedska organizacija Health Consumer Powerhouse navodi kako smo već na razini Njemačke i Ujedinjenog Kraljevstva. Ipak, slabe točke su liste čekanja i pristup suvremenim lijekovima. Zdravstvo u Srbiji najlošije je u Europi. Iscrpnije...

Na posljednjoj sjednici vlade iznesen je podatak o čak 170.000 radnika kojima poslodavci ne uplaćuju doprinose, što znači za praktički svakog osmog zaposlenog u državi. Zbog toga je zdravstvo u ovom trenutku zakinuto za doprinose čak 12% svih zaposlenih u Hrvatskoj. Kad bi se ta obaveza ispunjavala zdravstveni bi sustav mjesečno raspolagao s gotovo 200 milijuna kuna više, a godišnje bi mu blagajna bila bogatija za 2,3 milijarde kuna. Ovim novcem mogao bi se podmiriti ukupni dug HZZO-a koji prelazi rokove plaćanja od 60 dana Iscrpnije...

Svi problemi zdravstva i dalje su tu, od listi čekanja do miješanja javnog i privatnog, jedina promjena je da novi ministar bolje komunicira s bolesnicima, smatra Udruga hrvatskih pacijenata. Javno-privatno partnerstvo najbolje opisuje podatak da u javnim bolnicama ne priznaju dijagnoze koje su postavili privatnici, pa se na teret države ponovo rade iste pretrage. Također se ističe potreba uvođenja sustava kontrole rada liječnika. Iscrpnije...

"Pojedini liječnici su protuzakonito radili u državnim bolnicama, koristili sve bolničke resurse te naplaćivali svoj rad iako smo to svi mi plaćali preko HZZO-a. Problem je što institucije unutar Ministarstva zdravlja i Liječničke komore ne samo da ne vide nikakve nepravilnosti u takvim ilegalnim djelatnostima, nego to štite i zataškavaju", kaže između ostalog Ivo Balenović, nekadašnji liječnik a danas autor uspješnih romana Metastaze i Ljudožder Vegeterijanac u intervju Novom listu. Iscrpnije...