Tag: zdravstvo

"Napadi na javno zdravstvo"

"Glavni argument protiv javnog zdravstva je postojanje mita i korupcije te državni monopol. O čemu se tu zapravo radi? Korupcija ne postoji zato što postoji javno zdravstvo koje bi se trebalo temeljiti na društvenoj solidarnosti. Kod nas je korupcija velika, ali to nije zbog javnog zdravstva nego upravo zbog 'nagrizanja' javnog zdravstva od strane privatnih interesa, odnosno upliva privatnih interesa u javno dobro. Tako je i s većinom državnih firmi – njihova vodstva zapravo se ponašaju kao privatnici, odnosno u okviru „javnoga“ ili „državnoga“ postoje privatni interesi koji razaraju javno dobro. Suština je kapitala da se neprestano širi u sfere u kojima se još ne nalazi, tj. on preživljava i razvija se jedino tržišnim širenjem. Tako dolazi do sustavne korupcije", piše Radnička fronta. Iscrpnije...

Manje direktora bolnica, HZZO neće moći ulagati novac od doprinosa

U Zakonu o obveznom zdravstvenom osiguranju, ograničeno je raspolaganje novcem osiguranika, pa tako HZZO po novome može osnovati i ulagati u trgovačka društva samo s prihodima koji nisu ostvareni iz obveznih doprinosa. Smanjen je tim direktora bolnice, pa će jedan pomoćnik obavljati veći opseg posla nego što je stajalo u prvoj zakonskoj verziji. Ustupaka ima, ali teško da će izmjene pacijente razuvjeriti da u sustavu zdravstva uskoro neće biti redukcije prava, piše Novi list. Iscrpnije...

Zdravstvu ocjena 3,3: Najbolji liječnici i odnos prema pacijentima

Hrvatski građani ove su godine ocijenili zdravstveni sustav prosječnom ocjenom 3,3, pokazuje ispitivanje HZZO-a. Prema kvaliteti usluge, zdravstveni sustav svrstan je iza obrazovanja i policije, a ispred pravosuđa. Kao najveći problemi sustava ističu se duga čekanja na pretrage i operacije, nedovoljno novca te loša organizacija rada i nepostojanje reda. Osim kvalitetnog liječničkog kadra i odnosa osoblja prema pacijentima, građani prednošću smatraju to što je zdravstveni sustav svima dostupan i besplatan. Iscrpnije...

SDP pokrenuo peticiju protiv mjera vlastitog ministra

"Kvalitetan zdravstveni sustav mora biti jednako dostupan svima, bez obzira na imovinsko stanje. Slažeš se? Potpiši peticiju ‪‎ZdravstvoZaSve",‬ poručuju iz SDP-a u kampanji koju su pokrenuli na društvenim mrežama. SDP kao da je zaboravio da je na vlasti, pa poziva građane da potpišu peticiju o "zdravstvu za sve", a istovremeno gura reformu koja omogućava značajniji ulazak privatnika u zdravstveni sustav, komentira T-Portal. Iscrpnije...

Varga bi trebao braću Castro pitati kakvo nam zdravstvo treba

Prije gotovo četvrt stoljeća kubanski centar za molekularnu imunologiju počeo je razvijati cjepivo koje usporava napredovanje raka pluća, kojem su Kubanci skloni, te je ono stanovništvu postalo dostupno 2011. i to - besplatno. Jedno cjepivo njihov sustav košta tek jedan dolar. Tako jedna siromašna Kuba koja izdvaja oko 600 dolara za zdravstvene troškove po stanovniku, prodaje svoje cjepivo jednoj Americi koja troši na zdravstvo više od devet tisuća dolara po stanovniku. Hrvatska vlada za zdravstvo izdvaja dvostruko više nego što izdvaja kubanska, a sve više teži skupom američkom modelu. Kuba je pak mudra jer sve lijekove proizvodi država. Iscrpnije...

Eutanazija javnog zdravstva

Otužno je, ali i znakovito da do sada ni jedna stranka nije ozbiljno, argumentirano i čvrsto stala u obranu javnog zdravstva, kaže Dražen Gorjanski, autor nekoliko knjiga o zdravstvu. "Analiza vlasništva u javnom zdravstvu pokazuje da u njemu već vlada monopol privatnih ustanova i trgovačkih društava, to jest javno zdravstvo u svom vlasništvu gotovo da nema ni jednu važnu ustanovu ili djelatnost, već sve kupuje od privatnika. Također u sustavu je 7 tisuća pripadnika nepotrebnog nemedicinskog osoblja koje nas godišnje košta između 750 milijuna i jedne milijarde kuna", kaže Gorjanski. Iscrpnije...

'Novi zakoni o zdravstvu su na štetu 3 milijuna ljudi'

Paket zakona o zdravstvenoj zaštiti i zdravstvenom osiguranju je skandalozan, ako prođe ova "tajkunizacija" (prelazak javnog dobra u privatne ruke), 3 milijuna ljudi ostat će bez kvalitetne zdravstvene zaštite kada im stigne bolest, upozorio je predsjednik Udruge hrvatskih pacijenata Marijo Drlje u Otvorenom. Imamo primjer stomatologije koje je otišla u "tajkunizaciji" i ona se više ne može vratiti nazad, dodaje Drlje, apelirajući na ministra da odustane od promjena. Iscrpnije...

Ministar zdravlja u Hrvatsku uvodi 'Dr. House medicinu'

"Uravnilovka ubija javni sektor. Mora se nagraditi pošten rad, onaj rad koji je iznad onoga što služba traži – kolokvijalno ih zovem Alije Sirotanoviće. Ali isto tako mora se identificirati loše radnike", rekao je u Dnevniku Nove TV ministar zdravlja Siniša Varga. U razgovoru s Mislavom Bagom ustvrdio je kako ne privatizira obiteljsku medicinu, da će se liste čekanja skratiti na nekoliko tjedana, ali i iznio i svoj plan kojim će zadržati liječnike u Hrvatskoj. Iscrpnije...

Liječnici obiteljske medicine: Od 500 milijuna kuna - nama ni lipe!

Hrvatska udruga koncesionara primarne zdravstvene zaštite, koja okuplja 250 od ukupno 1.700 liječnika koncesionara, kritizira raspodjelu novca kojim se iz državnog proračuna pomažu domovi zdravlja. Prema riječima Josipe Rodić, predsjednice Udruge liječnika koncesionara, nikakve raspodjele ustvari i nema, jer svih 500 milijuna kuna ide javnim ordinacijama u domovima zdravlja, dok koncesionari ne dobiju ni lipe. Iscrpnije...

Vlada provodi amerikanizaciju zdravstva

Izmjene zakona o zdravstvenoj zaštiti, koje bi se trebale donijeti hitnim postupkom, predviđaju povećavanje broja liječnika koncesionara (sam svoj šef i dobiva plaću od HZZO-a prema broju pacijenata, dok su domski liječnici na fiksnoj plaći). To je naišlo na oštre kritike javnosti koja se pita je li to uvod u potpunu privatizaciju primarne zdravstvene zaštite, zašto o tome nije provedena javna rasprava, a zakon se predstavlja kao pokušaj amerikanizacije našeg zdravstva. Novi zakon o zdravstvenoj zaštiti potiče tržišni način plaćanja pretvarajući bolesnike u izvore zarade, a liječnike u menadžere koji nastoje što više zaraditi na boli i bolesti svojih pacijenata, upozorava Dražen Gorjanski, liječnik i autor knjiga o reformi zdravstva. Iscrpnije...

Širi uzroci zdravstvenih nejednakosti

Pomalo cinično zvuče pozivi i razna upozorenja kako smo i sami odgovorni za svoje zdravlje, to jest da ono nije samo naše pravo već i odgovornost. Na nekoj banalnoj razini to može biti točno, svatko treba biti odgovoran prema svome i tuđem zdravlju, no za provedbu odgovornosti potrebni su i ispunjeni određeni socio-ekonomski uvjeti. Najčešće preporuke su kako se treba zdravo i kvalitetno hraniti, provoditi redovito tjelovježbu, brinuti o zdravom i dostatnom snu, izbjegavati sjedilački način života itd. To pokazuje socijalnu neosjetljivost prema građanima koji se utapaju u moru brojnih ekonomskih, društvenih pa i zdravstvenih problema. Iscrpnije...

Hrvatska nazadovala po kvaliteti zdravstva, problem - korupcija

Hrvatsko zdravstvo zauzelo je 23. mjesto (od 36 zemalja) na Europskom zdravstvenom potrošačkom indeksu za 2014. Riječ je o padu za četiri mjesta u odnosu na prošlu godinu, a razlog pada je slabija kvaliteta zdravstene zaštite, te korupcija među medicinskim osobljem. Najbolje zdravstvo ima Nizozemska, a slijede Švicarska, Norveška, Finska i Danska. Iscrpnije...

"Hoćemo li od ove godine imati bolje zdravstvo?"

Zagovornici izlaska zdravstva iz riznice tvrde da će politika čistih računa donijeti boljitak u zdravstvu, a protivnici pak da je to riskantan potez u riskantnom vremenu u kojem ni jedan prihod nije siguran na duže staze. Opasnost za zdravstvene kune vreba i u “kompromisu” na koji su pristali ministri Varga i Lalovac, a radi se o ostavljenoj mogućnosti posudbe državnom proračunu zlu ne trebalo. Vrlo brzo vidjet će se što za zdravstvo znači biti sam svoj gazda, a za ocjenu uspješnosti ipak će najmjerodavniji biti građani, koji svakodnevno na svojim leđima osjećaju sve boljitke i manjkavosti sustava - bio on u nadležnosti riznice ili HZZO-a, komentira Jutarnji. Iscrpnije...

Rupa u zdravstvenom proračunu - tri milijarde kuna?

Iako je Vlada u ovoj godini već sanirala dugove zdravstva sa 3,2 milijarde kuna, bolnice su za devet mjeseci u manjku od 1,098 milijardi kuna, a kad se uključe sve zdravstvene ustanove 1,179 milijardi. Proračunskoj rupi treba dodati još oko 300 milijuna za tri mjeseca poslovanja do kraja godine i 600 milijuna nepodmirenih obveza iz sanacije. Doda li se tom dugu još 850 milijuna duga za neizvršene bolničke obveze u ovoj godini, rupa u zdravstvenom proračunu bit će oko tri milijarde kuna. Iscrpnije...

Zagreb ostaje bez 780 milijuna - na štetu učenika, umirovljenika, bolesnih

Zbog odluke Vlade da smanji proračun, kao i novog Zakona o porezu na dohodak, iduće godine Grad Zagreb ostat će bez 780 milijuna kuna, a ovaj teret past će najviše na leđa učenika, pacijenata, vatrogasaca i umirovljenika. Gradski proračun za 2015. godinu predstavio je pročelnik gradskog Ureda za financije Slavko Kojić. "Doista ne znam što napraviti da sve i dalje funkcionira. Još ne znam hoćemo li odustati od nekih djelatnosti i programa", kaže Kojić. Iscrpnije...

Što će nam ostati od zdravstva nakon rebalansa proračuna?

Ministar financija Boris Lalovac najavio je da će rebalansiranjem državnog proračuna rezove napraviti smanjivanjem subvencija i dodataka na plaću te u sektoru zdravstva, koji ionako grca u dugovima. Predsjednik Hrvatske udruge bolničkih liječnika Trpimir Goluža upozorava da bolnice uz trenutačni proračun stvaraju gubitak od dvije milijarde kuna godišnje, a da će rezanje od 600-700 milijuna kuna ugroziti kvalitetu i opseg pruženih zdravstvenih usluga. Iscrpnije...

Majci petero djece oboljeloj od tumora ne daju lijek koji joj spašava život

Lovorka Hančić je 42-godišnja majka petero djece koja boluje od rijetkog oblika tumora, a kojoj liječnici uskraćuju lijek koji joj treba da bi preživjela. Naime, odlukom Povjerenstva za lijekove umjesto lijeka Glivec se propisuje generički lijek Imakrebin, koji je 4.000 kuna jeftiniji, no Hančić od njega trpi strašne nuspojave. HZZO i Ministarstvo zdravlja kažu joj da se obrati specijalistu, HALMED joj ne odgovara, a Povjerenstvo za lijekove joj odbija molbe. Iscrpnije...

Liječnici i suci se uvrijedili zbog napisa da primaju najveće plaće

Udruge bolničkih liječnika i sudaca reagirale su na medijske napise da je među 1000 najplaćenijih zaposlenika u javnom sektoru 705 liječnika i 205 sudaca, poručujući da je to "umjetno podgrijavanje animoziteta". Navode da je mjesečna neto plaća liječnika pripravnika 4.100 kuna, liječnika na specijalizaciji 6.800 kuna, a liječnika specijalista oko 8.200 kuna. Suci općinskih i prekršajnih sudova zarađuju pak navodno oko 8.900 kuna, suci trgovačkih i upravnih sudova 9.700 kuna, županijskih 12.500 kuna, visokih sudova 15.000 kuna, a suci Vrhovnog suda oko 16.800 kuna. Iscrpnije...

Pola milijuna ljudi čeka liječničke preglede i dijagnostičke pretrage

Na listama čekanja u hrvatskim bolnicama trenutačno se čeka na ukupno 568.847 liječničkih pregleda i dijagnostičkih pretraga, a svakog mjeseca na liste čekanja upiše se novih 400.000 narudžbi pacijenata za preglede i pretrage. Najdulje se čeka na dijagnostičke pretrage, poput magnetske rezonance i CT-a, u prosjeku oko 250 dana, te na ultrazvuk srca, dojke i štitnjače, koji pacijenti čekaju dulje od 200 dana, piše Novi list. Iscrpnije...

Liječnici štede tako da za bolesti oka propisuju lijek za rak crijeva

Da bi uštedjeli novac zdravstvenog sustava, okulisti, pa i oni hrvatski, već dugo za liječenje vlažne senilne makularne degeneracije i dijabetičkog makularnog edema upotrebljavaju Avastin, lijek za liječenje raka debelog crijeva, umjesto puno skupljeg lijeka za oči istog proizvođača. Naime, doza Lucentisa za jednog pacijenta u hrvatskim bolnicama košta 8000 kuna, a Avastina samo stotinjak kuna. Radi se o lijekovima s istim aktivnim tvarima, ali proizvođač Roche svoj Avastin nikad nije želio registrirati za liječenje očnih bolesti. Iscrpnije...