Tag: znanstvenici

Iza nedavnog ubojstva nuklearnog znanstvenika stoji CIA, tvrdi Iran. Tamošnje ministarstvo vanjskih poslova poslalo je SAD-u diplomatsko pismo u kojem navodi da ima dokaze u američku umiješanost u ubojstva znanstvenika. Isto pismo dobila je i Velika Britanija, koju Iran također smatra odgovornom. Iscrpnije...

U časopisu Nature objavljen je rad hrvatskih znanstvenika koji bi kroz nekoliko godina mogao rezultirati terapijama za liječenje nekih oblika tumora, te infarkta i moždanog udara. Znanstvenici Dea Slade i Ivan Ahel prvi put su detaljno opisali strukturu enzima PARG. Iscrpnije...

Dva tima znanstvenika, među kojima i više Hrvata, koji rade na dvama najvećim sudaračima čestica na svijetu – Velikom hadronskom sudaraču (LHC) u CERN-u kraj Geneve i Tevatronu kraj Chicaga - javljaju da su otkrili neke zanimljive informacije koje bi mogle biti potvrda postojanja misterioznog Higgsova bozona. Iscrpnije...

Znanost nam je dala mikrovalnu, iPhone, satelitske programe, internet i druga dobra bez kojih ne možemo zamisliti dan. Ako prihvaćamo njih, zašto ne vjerujemo GMO proizvodima, pričama o globalnom zagrijavanju ili da su majmuni naši preci. Odgovore na neka od ovih pitanja, te zašto ljudi ne vjeruju znanosti u BBC-jevom dokumentarcu (video) istražuje nobelovac Sir Paul Nurse. Lupiga... Iscrpnije...

PopSci donosi zanimljiv tekst o 13 znanstvenika koji su doista bili spremni učiniti sve za svoje istraživanje. Primjerice, neki su svojevoljno gutali jajašca crva, spuštali se u vulkane i kljukali se drogama. Ako vam je ova strana znanosti previše gadljiva, pogledajte galeriju 72 najbolje znanstvene fotografije 2010. Iscrpnije...

Hipersfera je bespilotna letjelica koju je osmislio mladi znanstvenik Bojan Pečnik čiji je tim u projekt uložio oko 120 tisuća sati rada. U letjelicu je do sad uloženo oko milijun eura, a znanstvenici smatraju kako će do završetka projekta napraviti još 2 prototipa. Osnovna svrha letjelice je nadzor teritorija - jedna može nadzirati oko 2500 kvadratnih kilometara, odlična je za nadzor granica, a veliku pomoć bi pružala vatrogascima u vrijeme sezone požara. Pogledajte video. Index... Iscrpnije...

Znanstvenici tvrde da su na lokalitetu nedavno otkrivenog rimskog amfiteatra u Chesteru pronašli okrugli stol kralja Arthura te da je za njega moglo sjesti čak 1000 ljudi. Prema istraživanjima povijesničara, dvorac Camelot nije bio sagrađen kao novo zdanje, nego kao nadogradnja na rimskim ruševinama. Stol poznat iz legendi zapravo je bio ogromna konstrukcija od drva i kamena, za koju su najbliže kralju sjedali najviše rangirani plemići. Telegraph... Iscrpnije...

Nakon što pripadnice ljepšeg spola uđu u menopauzu, pred njima je još nekoliko desetljeća života, a taj period koriste kako bi pomogle drugima. Znanstvenici sa Sveučilišta Exeter i Cambridge navode da ženama menopauza zapravo služi kako bi se pripremile za ulogu bake, odnosno daje im više vremena da se posvete učenju svojih potomaka o pravilnom odgoju. ''Sve ženke postaju više vezane za one u svom okruženju kako postaju starije", izjavio je dr. Michael Cant sa Sveučilišta Exeter. Metro-portal.hr... Iscrpnije...

Jedan od najistaknutijih hrvatskih fizičara u svijetu dr. Davor Pavuna, komentirao je odnos Hrvatske prema znanosti. "Poražavajuće je i (bez imalo pretjerivanja) skandalozno koliko malo Hrvatska ulaže u svoju znanost i znanstvenike. Paradoks je da mnogi ljudi u Hrvatskoj imaju izvrsne patente, pronalaske koji bi pokrenuli proizvodnju i znanost, ali nemaju se kome obratiti kako bi dobili financijsku i svaku drugu potporu za njih", kaže Pavuna, kojeg je američki predsjednik Barack Obama pozvao kao jednog od recenzenata novih energetskih projekata SAD-a. Slobodna Dalmacija... Iscrpnije...

Znanstvenici s Harvarda i MIT-a isprogramirali su listove fiberglasa da se sami svijaju u oblike aviona i papirnatog broda. Listovi su isprogramirani na nano razini, a debeli su samo pola milimetra. Znanstvenici žele ovu tehnologiju primjeniti na daleko većim strojevima koji bi se preobražavali poput transformera, a najvjerojatnije je kako će se u skoroj budućnosti fokusirati na razvoj univerzalnog alata - oruđa koje bi se u jednom trenu iz kombinirki moglo preobraziti u francuski ključ. Popular Science (video), Live Science... Iscrpnije...

Duboko pod površinom planine Gran Sasso zakopana je najlonska sfera koja sadrži tisuću tona ugljikovodika (foto). Više od 1500 metara pod zemljom znanstvenici sa talijanskog instituta za nuklearnu fiziku provode istraživanja na neutrinima, a njihovo najnovije otkriće je pojava zanimljivih antimaterijskih čestica geoneutrina. Njihova pojava iznenadila je znanstvenike koji smatraju kako će im proučavanje ovih čestica objasniti pojavu vulkana i potresa. Live Science... Iscrpnije...

Novi element sa 114 protona u atomskoj jezgri na rubu je priznanja i uvrštenja u službenu tablicu elemenata. Još 1999. su znanstvenici ruskog Združenog instituta za nulkearna istraživanja u Dubni tvrdili da su otkrili element 114, a nakon toga su ga uspjela stvoriti još dva neovisna znanstvena tima. Novi element naziva se copernicium i ununquadium, a još postoje nedoumice hoće li ga se svrstati u skupinu metala ili plemenitih plinova. New Scientist... Iscrpnije...

Bura oko (nama vrlo simpatične!) tv-emisije Na rubu znanosti, o čemu je pisao kolumnist Radoslav Dejanović, i dalje traje. Nakon peticije znanstvenika koji se bune što se emisija smatra dijelom znanstvenog programa HRT-a, pojavila se protupeticija. Organizator te peticije podrške je portal HRsvijet.net, koji, među ostalim, "otkriva" što stoji u pozadini misterioznog pojavljivanja monolita na riječkom Korzu: najava skorog dolaska najveće svjetske zavjere, nazvane "Jedan svijet - jedna religija". Rijeka nije slučajno izabrana, datum nije slučajno izabran, Jupiter nije slučajno izgubio jedan pojas baš u ovo vrijeme... kaže autor u svom tekstu i njegovom nastavku. Iscrpnije...

U današnjoj kolumni Radoslav Dejanović bavi se svima nam dragom emisijom 'Na rubu znanosti' koja se, vjerovali ili ne, nalazi u - znanstvenom programu HRT-a. "Neka ljudi miševi vjeruju u ljude guštere, neka dokoni grade piramide u dvorištu. Volite čitati sudbinu iz šalice kave? Ma, samo naprijed! Zabavljajte se, ljudi! Ali – ono što ne podnosim, ono što smatram pogrešnim, čak i opasnim – jest guranje tih stvari pod egidu znanosti. Nemojte – štetno je, može i ugroziti nečiji život. Prepustite znanost znanstvenicima a bacanje graha bacačicama graha." Iscrpnije...

Plastika nije pretjerano poznata kao eco-friendly materijal, što zbog dugog vremena razgradnje, što zbog velikih količina goriva koje se troše pri proizvodnji. Stoga nije čudo što su Takuzo Aida i njegov tim japanskih znantsvenika odlučili pronaći materijal koji bi zamijenio plastiku. Pronašli su ga u smjesi gline, vode, natrijevog poliakrilata i molekularnog ljepila koja se pretvara u elastični hidrogel. Gel još uvijek nije spreman za proizvodnju budući da nije najstabilniji no posjeduje neka iznimno zanimljiva svojstva - može se sam popraviti, proces proizvodnje traje oko tri minute i ne zahtjeva nikakvo znanje kemije, a sastoji se od 98 posto vode pa nije štetan za okoliš. New Scientist... Iscrpnije...

Jeste li ikad željeli vidjeti nuklearni reaktor za vrijeme reakcije? Vjerujte mi, niste jedini. Znanstvenici već duže vremena žele vidjeti kako izgleda jezgra u akciji, a čini se kako će im to konačno poći za rukom zahvaljujući algoritmu kojeg razvija Američki zavod za energiju i Nacionalni labaratorij Argonne. Projekt ima posebni važnost zato jer bi kod nazvan UNIC trebaoznanstvenicima osigurati podatke potrebne za izgradnju sigurnih, ekoloških i jeftinijih nuklearnih reaktora. ANL... Iscrpnije...

Sveučilište u St. Andrewsu provelo je zanimljivo istraživanje u kojoj je muška populacija ocijenjivala izgled brojnih djevojaka. Cilj istraživanja bio je utvrditi povezanost između tjelesne težine i privlačnosti te percepcije zdravlja. Najviše ocjene u većini slučajeva dobile su djevojke s prosječnom tjelesnom težinom, dok su 'mršavice' i 'debeljuce' ocijenjene kao manje privlačne. Studenti su također ocijenili kako djevojke s normalnom težinom izgledaju zdravije. Znanstvenici se nadaju kako će djevojke koje se izgladnjuju kako bi bile privlačne shvatiti kako takav izgled ne prolazi kod većine muškaraca. BBC... Iscrpnije...

Drveće svojim kapilarnim sustavom pumpa ogromne količine vode iz korijena do listova, a znanstvenici sa sveučilišta Rochester stvorili su metal koji pumpa vodu po istom principu, no uz puno veću brzinu. Zahvaljujući posebnom laseru profesori Chunlei Guo i Anatolij Vorobjev mogu promijeniti površinu bilo kojeg metala i tako odrediti kako tekućina reagira na njega. Nova tehnologija mogla bi vrlo brzo naći primjenu u hlađenju računalnih čipova. Scinece Daily... Iscrpnije...

Peter J. Bentley, profesor s Londonskog sveučilišta, može odgovoriti na gotovo sva znanstvena pitanja. U svojoj knjizi "Why Sh-t happens" objašnjava kako i zašto nam se događaju stvari koje nam mogu upropastiti dan. Tako će nas ptičji izmet pogoditi ako su ptice u okolici pod velikim stresom, a zavrtjet će nam se zbog tekućine u ušima. Bentley također raskrinkava i česte zablude poput one da treba više paziti na glatku stranu CD-a od one s naljepnicom koja je zapravo osjetljivija. Time... Iscrpnije...

Vrhunski znanstvenici koji su na svijet donijeli nove i revolucionarne ideje uglavnom su bili neuobičajeni i ekscentrični pojedinci poput Jacka Parsonsa koji se našao na petom mjestu liste 10 najluđih znanstvenika sitea Live Science. Parsons je bez formalne naobrazbe stvorio raketno gorivo koje je Amerikancima donijelo pobjedu u Drugom svjetskom te ih je lansiralo u svemir, no u slobodno vrijeme je prakticirao magiju i tvrdio za sebe da je Antikrist. Nikola Tesla izmislio je generator izmjenične struje i pokrenuo električno doba, no istovremeno je jako malo spavao i koristio svoje tijelo kao vodič na demonstracijama što mu je donijelo treće mjesto na listi. Prvo je pripalo Albertu Einsteinu koji je svijet fizike okrenuo naopako, no istovremeno je nosio sjajnu frizuru i obožavao je jedriti kad nije bilo vjetra. Iscrpnije...