• Slične vijesti

    31.05. (22:38)

    Sve što treba je - preimenovati komunalnu naknadu

    EK neće odustati, Vlada mora uvesti porez na nekretnine

    Prema godišnjem poreznom izvještaju Europske komisije, Estonija, Hrvatska, Litva i Slovačka imaju najmanje porezno opterećenje imovine, mjereno udjelom tog poreza u BDP-u. Kao porez na imovinu, za Hrvatsku se vode porez na kuće za odmor te porez koji se plaća kod promjene vlasništva nad nekretninama, koji je lani smanjen s 5 na 4 posto. No, vlasnici nekretnina u Hrvatskoj godišnje plaćaju oko dvije milijarde kuna, odnosno 300 milijuna eura komunalne naknade, no to se davanje ne smatra porezom na imovinu iako komunalna naknada ima sve osobine poreza. Kad bi se ta naknada pribrojila ostalim imovinskim porezima, tada bi hrvatski porezni prihodi od imovine bili oko jedan posto BDP-a, što bi Hrvatsku smjestilo u zlatnu sredinu, između starih i novih članica EU. Dvadeset osam članica EU u prosjeku od imovinskog poreza prikupe 2,6 posto BDP-a, najviše u Francuskoj – 4,7 posto, a Njemačkoj recimo 1,1 posto BDP-a. Večernji

    24.05. (13:51)

    Blok savjeti

    MMF Hrvatskoj: Uvedite porez na nekretnine, ako ćete bilo što drugo smanjivati

    Na prihodnoj strani bilo bi važno kompenzirati bilo kakvo daljnje smanjenje poreza uvođenjem suvremenog poreza na nekretnine – poručili su članovi Misije MMF-a koja je prošli tjedan bila u Hrvatskoj (ovdje njihova izjava). Kažu još da povećanje plaća u javnom sektoru treba biti popraćeno reformom državne uprave radi poboljšanja učinkovitosti i unapređenja pružanja usluga građanima te da treba reformirati mirovinski sustav kako bi se osigurala njegova održivost i podržala nastojanja da se poveća participacija radne snage. Očekuje i da će hrvatsko gospodarstvo ove godine rasti 2,8 posto, ali da će rast u srednjoročnom razdoblju pasti prema 2%, ako se ne provedu znatne strukturne reforme. Dnevnik.hr

    05.04. (08:26)

    Kurikularna barikada

    HNS: Za reformu obrazovanja bilo tko osim Glunčića

    Zanimljive izjave u sinoćnjem Otvorenom (snimka) o izboru novog voditelja ekspertne skupine za provedbu reforme obrazovanja: “premijer koji ne vjeruje ministrici, ministrica koja ne vjeruje svom tajniku, a tajnik ima povjerenje premijera. HNS-u nije stalo do obrazovanja, kao što HDZ-u nije stalo do domoljublja” rekao je profesor Ivica Puljak. Profesorica Marija Selak resor obrazovanja nazvala je maternicom društva te navela kako je upravo njega HDZ dao stranci koja nema nikakav politički legitimitet. U HNS-u poručuju kako na čelo Ekspertne radne skupine može doći bilo tko osim Matka Glunčića jer smatraju da nema formalne uvjete voditi ERS, a i sam je protivnik kurikularne reforme kakvu zamišlja ministrica. On odgovara da nije protiv reforme, nego da inzistira da se reforma dogodi i – “točno znam na koji način bi to trebalo napraviti”.

    14.02. (07:54)

    Ako se oko toga dogovore - sve ostalo je moguće

    Jokić: U Hrvatskoj ljude spajaju laž, krađa, slava i moć

    “U Hrvatskoj su ideološki prijepori jednostavni jer ovdje se lagano spoje ljudi kad je u pitanju laž, krađa, slava i moć. Laž i krađa su glavna ideološka paradigma danas u Hrvatskoj”, rekao je Boris Jokić sinoć u Otvorenom o reformi obrazovanja (ovdje snimka emisije). Savjetnik ministrice znanosti i obrazovanja Maro Alavanja najavio je da u petak ide javni poziv za škole koje žele sudjeovati u eksperimentalnom provođenju kurikularne reforme, a to će biti oko 3 škole iz svake županije, dok je za reformu strukovnog obrazovanja rekao da je dobiveno milijardu kuna iz EU fondova. HRT

    14.12.2017. (07:54)

    Konačni rezultat - 6:5

    HDZ i HNS odabrali po 4 člana povjerenstva za reformu obrazovanja

    Vlada je jučer osnovala novo Posebno stručno povjerenstvo (PSP) za provedbu Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije – vodit će ga premijer Plenković, dok su njegove zamjenice ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak i predsjednica saborskog Odbora za obrazovanje, znanost i kulturu Vesna Bedeković (HDZ). HDZ i HNS odabrali su svaki još po četvero članova, to su: predsjednik HAZU-a Zvonko Kusić, predsjednik Upravnog odbora Hrvatske zaklade za znanost Dario Vretenar, predsjednica Udruge hrvatskih srednjoškolskih ravnatelja Suzana Hitrec i predsjednica Nacionalnog vijeća za razvoj ljudskih potencijala Ružica Beljo Lučić (njih četvero birao HNS) te direktor Hrvatskog instituta za istraživanje mozga Miloš Judaš, profesor na Pravnom fakultetu Frane Staničić (pisao zakon prema kojem stariji od 65 mogu ostati na sveučilištu), profesor na Filozofskom fakultetu Neven Hrvatić i bivša voditeljica Ekspertne stručne skupine za provedbu kurikularne reforme Jasminka Buljan Culej (birao HDZ). T-Portal

    18.11.2017. (07:37)

    Prvi u školi

    Akademici, profesorica i ravnateljica u povjerenstvu za reformu obrazovanja

    HRT objavljuje imena prvih članova Posebnog stručnog povjerenstva za provedbu strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije. To su akademik Zvonko Kusić, predsjednik HAZU-a, akademik Dario Vretenar, jedan od najcitiranijih i najboljih hrvatskih fizičara, dr. Ružica Beljo Lučić, profesorica sa Šumarskog fakulteta i stručnjakinja za drvnu tehnologiju te pedagoginja Suzana Hitrec, ravnateljica Upravne škole Zagreb i bivša članica ekspertne radne skupine za kurikularnu reformu.

    02.11.2017. (08:23)

    Zamaršena priča

    Komentar: Porezom na nekretnine protiv zagrebačkih rentijera

    “Porez na nekretnine bi, u teoriji, bio mjera kojom bi se moglo stati na kraj zagrebačkim rentijerima. U državi u kojoj je sve podređeno nabijanju potražnje za boravišnim mjestom u Zagrebu, prelako je u tom gradu biti ‘neformalni hotelijer’. Dapače, toliko je lako da si takvi mogu priuštiti kupnju daljnjih stanova po nerealnim cijenama. Te cijene ionako umjesto njih plaćaju ljudi koji im plaćaju stanarine i režije. No problem je što iznamljivači mogu lako samo dignuti cijenu rente, ako se uvede porez”, komentira Luka Kordić na blogu.

    15.09.2017. (09:50)

    Imena luda mijenjaju se svuda

    Porez na nekretnine opet postaje komunalna naknada?

    “Ako je suditi prema onome što je premijer kazao na Vladi i onoga što je do sada bilo rečeno, službeno i neslužbeno, lako je moguće da će nove odredbe o komunalnoj naknadi glasiti da će moći biti korištena ne samo za izgradnju infrastrukture, nego i za druge potrebne lokalne jedinice (kao što je bilo predviđeno za porez). Jednako tako će se povećati broj kriterija za izračun komunalne naknade, pa će uz veličinu nekretnine, vjerojatno u obzir biti uzeti i drugi parametri, poput starosti, namjene te stanja nekretnine.Dakle, bio bi to – ustvari – porez na nekretnine pod starim imenom komunalne naknade, piše Slobodna.

    14.09.2017. (18:16)

    All GOOD now

    GOOD: Smjena šefova reforme obrazovanja – sad treba osigurati stručnost

    Tri mjeseca i trinaest dana nakon velikog prosvjeda koji je tražio smjenu ministra Barišića, Dijane Vican i Jaminke Buljan Culej, građanima su zahtjevi ispunjeni, ali ostaje gorak okus, ističu iz inicijative GOOD nakon što je premijer najavio smjenu vodstva reforme obrazovanja. Kažu da sad ostaje potreba za više transparentnosti, osiguranje stručnosti i poštivanje procedura. Monitor

  • Slične vijesti

    31.05. (22:38)

    Sve što treba je - preimenovati komunalnu naknadu

    EK neće odustati, Vlada mora uvesti porez na nekretnine

    Prema godišnjem poreznom izvještaju Europske komisije, Estonija, Hrvatska, Litva i Slovačka imaju najmanje porezno opterećenje imovine, mjereno udjelom tog poreza u BDP-u. Kao porez na imovinu, za Hrvatsku se vode porez na kuće za odmor te porez koji se plaća kod promjene vlasništva nad nekretninama, koji je lani smanjen s 5 na 4 posto. No, vlasnici nekretnina u Hrvatskoj godišnje plaćaju oko dvije milijarde kuna, odnosno 300 milijuna eura komunalne naknade, no to se davanje ne smatra porezom na imovinu iako komunalna naknada ima sve osobine poreza. Kad bi se ta naknada pribrojila ostalim imovinskim porezima, tada bi hrvatski porezni prihodi od imovine bili oko jedan posto BDP-a, što bi Hrvatsku smjestilo u zlatnu sredinu, između starih i novih članica EU. Dvadeset osam članica EU u prosjeku od imovinskog poreza prikupe 2,6 posto BDP-a, najviše u Francuskoj – 4,7 posto, a Njemačkoj recimo 1,1 posto BDP-a. Večernji

    24.05. (13:51)

    Blok savjeti

    MMF Hrvatskoj: Uvedite porez na nekretnine, ako ćete bilo što drugo smanjivati

    Na prihodnoj strani bilo bi važno kompenzirati bilo kakvo daljnje smanjenje poreza uvođenjem suvremenog poreza na nekretnine – poručili su članovi Misije MMF-a koja je prošli tjedan bila u Hrvatskoj (ovdje njihova izjava). Kažu još da povećanje plaća u javnom sektoru treba biti popraćeno reformom državne uprave radi poboljšanja učinkovitosti i unapređenja pružanja usluga građanima te da treba reformirati mirovinski sustav kako bi se osigurala njegova održivost i podržala nastojanja da se poveća participacija radne snage. Očekuje i da će hrvatsko gospodarstvo ove godine rasti 2,8 posto, ali da će rast u srednjoročnom razdoblju pasti prema 2%, ako se ne provedu znatne strukturne reforme. Dnevnik.hr

    05.04. (08:26)

    Kurikularna barikada

    HNS: Za reformu obrazovanja bilo tko osim Glunčića

    Zanimljive izjave u sinoćnjem Otvorenom (snimka) o izboru novog voditelja ekspertne skupine za provedbu reforme obrazovanja: “premijer koji ne vjeruje ministrici, ministrica koja ne vjeruje svom tajniku, a tajnik ima povjerenje premijera. HNS-u nije stalo do obrazovanja, kao što HDZ-u nije stalo do domoljublja” rekao je profesor Ivica Puljak. Profesorica Marija Selak resor obrazovanja nazvala je maternicom društva te navela kako je upravo njega HDZ dao stranci koja nema nikakav politički legitimitet. U HNS-u poručuju kako na čelo Ekspertne radne skupine može doći bilo tko osim Matka Glunčića jer smatraju da nema formalne uvjete voditi ERS, a i sam je protivnik kurikularne reforme kakvu zamišlja ministrica. On odgovara da nije protiv reforme, nego da inzistira da se reforma dogodi i – “točno znam na koji način bi to trebalo napraviti”.

    14.02. (07:54)

    Ako se oko toga dogovore - sve ostalo je moguće

    Jokić: U Hrvatskoj ljude spajaju laž, krađa, slava i moć

    “U Hrvatskoj su ideološki prijepori jednostavni jer ovdje se lagano spoje ljudi kad je u pitanju laž, krađa, slava i moć. Laž i krađa su glavna ideološka paradigma danas u Hrvatskoj”, rekao je Boris Jokić sinoć u Otvorenom o reformi obrazovanja (ovdje snimka emisije). Savjetnik ministrice znanosti i obrazovanja Maro Alavanja najavio je da u petak ide javni poziv za škole koje žele sudjeovati u eksperimentalnom provođenju kurikularne reforme, a to će biti oko 3 škole iz svake županije, dok je za reformu strukovnog obrazovanja rekao da je dobiveno milijardu kuna iz EU fondova. HRT

    14.12.2017. (07:54)

    Konačni rezultat - 6:5

    HDZ i HNS odabrali po 4 člana povjerenstva za reformu obrazovanja

    Vlada je jučer osnovala novo Posebno stručno povjerenstvo (PSP) za provedbu Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije – vodit će ga premijer Plenković, dok su njegove zamjenice ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak i predsjednica saborskog Odbora za obrazovanje, znanost i kulturu Vesna Bedeković (HDZ). HDZ i HNS odabrali su svaki još po četvero članova, to su: predsjednik HAZU-a Zvonko Kusić, predsjednik Upravnog odbora Hrvatske zaklade za znanost Dario Vretenar, predsjednica Udruge hrvatskih srednjoškolskih ravnatelja Suzana Hitrec i predsjednica Nacionalnog vijeća za razvoj ljudskih potencijala Ružica Beljo Lučić (njih četvero birao HNS) te direktor Hrvatskog instituta za istraživanje mozga Miloš Judaš, profesor na Pravnom fakultetu Frane Staničić (pisao zakon prema kojem stariji od 65 mogu ostati na sveučilištu), profesor na Filozofskom fakultetu Neven Hrvatić i bivša voditeljica Ekspertne stručne skupine za provedbu kurikularne reforme Jasminka Buljan Culej (birao HDZ). T-Portal

    18.11.2017. (07:37)

    Prvi u školi

    Akademici, profesorica i ravnateljica u povjerenstvu za reformu obrazovanja

    HRT objavljuje imena prvih članova Posebnog stručnog povjerenstva za provedbu strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije. To su akademik Zvonko Kusić, predsjednik HAZU-a, akademik Dario Vretenar, jedan od najcitiranijih i najboljih hrvatskih fizičara, dr. Ružica Beljo Lučić, profesorica sa Šumarskog fakulteta i stručnjakinja za drvnu tehnologiju te pedagoginja Suzana Hitrec, ravnateljica Upravne škole Zagreb i bivša članica ekspertne radne skupine za kurikularnu reformu.

    02.11.2017. (08:23)

    Zamaršena priča

    Komentar: Porezom na nekretnine protiv zagrebačkih rentijera

    “Porez na nekretnine bi, u teoriji, bio mjera kojom bi se moglo stati na kraj zagrebačkim rentijerima. U državi u kojoj je sve podređeno nabijanju potražnje za boravišnim mjestom u Zagrebu, prelako je u tom gradu biti ‘neformalni hotelijer’. Dapače, toliko je lako da si takvi mogu priuštiti kupnju daljnjih stanova po nerealnim cijenama. Te cijene ionako umjesto njih plaćaju ljudi koji im plaćaju stanarine i režije. No problem je što iznamljivači mogu lako samo dignuti cijenu rente, ako se uvede porez”, komentira Luka Kordić na blogu.

    15.09.2017. (09:50)

    Imena luda mijenjaju se svuda

    Porez na nekretnine opet postaje komunalna naknada?

    “Ako je suditi prema onome što je premijer kazao na Vladi i onoga što je do sada bilo rečeno, službeno i neslužbeno, lako je moguće da će nove odredbe o komunalnoj naknadi glasiti da će moći biti korištena ne samo za izgradnju infrastrukture, nego i za druge potrebne lokalne jedinice (kao što je bilo predviđeno za porez). Jednako tako će se povećati broj kriterija za izračun komunalne naknade, pa će uz veličinu nekretnine, vjerojatno u obzir biti uzeti i drugi parametri, poput starosti, namjene te stanja nekretnine.Dakle, bio bi to – ustvari – porez na nekretnine pod starim imenom komunalne naknade, piše Slobodna.

    14.09.2017. (18:16)

    All GOOD now

    GOOD: Smjena šefova reforme obrazovanja – sad treba osigurati stručnost

    Tri mjeseca i trinaest dana nakon velikog prosvjeda koji je tražio smjenu ministra Barišića, Dijane Vican i Jaminke Buljan Culej, građanima su zahtjevi ispunjeni, ali ostaje gorak okus, ističu iz inicijative GOOD nakon što je premijer najavio smjenu vodstva reforme obrazovanja. Kažu da sad ostaje potreba za više transparentnosti, osiguranje stručnosti i poštivanje procedura. Monitor