Zadar i Šibenik pod UNESCO-vom zaštitom od srpnja - Monitor.hr
13.06.2017. (17:47)

Zadar i Šibenik pod UNESCO-vom zaštitom od srpnja

UNESCO je odlučio na popis Svjetske baštine uvrstiti zadarske bedeme i šibensku tvrđavu sv. Nikole, a službeno će u njega ući u srpnju. Tvrđava sv. Nikole posebna je zbog svoje izgradnje u ‘moru’, dok Zadar na popis ulazi kao dio venecijanske fortifikacije, izgrađene od 15. do 17. stoljeće. Na listi su već dubrovački stari grad, Dioklecijanova palača, Trogir, Plitvička jezera, Eufrazijeva bazilika u Poreču, Starogradsko polje te stećci i šibenska katedrala sv. Jakova. Pun kufer


Slične vijesti

11.07.2022. (06:45)

Skokom u Dravu obilježili desetu godišnjicu proglašenja UNESCO-vog Prekograničnog rezervata biosfere Mura – Drava – Dunav između Hrvatske i Mađarske

26.09.2021. (23:00)

Prilika za zelenije projekte

UNESCO proglasio tok Dunava, Drave i Mure zaštićenim rezervatom: “Rezervat biosfere je tek brend koji treba iskoristiti”

Zaštita Mura-Drava-Dunav obuhvaća najveće riječno područje u Europi koje je UNESCO “uzeo pod svoje” i dao kategoriju zaštićena rezervata, a obuhvaća teritorije pet država: Austrije, Slovenije, Hrvatske, Mađarske i Srbije s milijun hektara i sedamsto kilometara površine. Europska Amazona pridonosi razvoju Strategije bioraznolikosti EU te obiluje rijetkim staništima i čuva staništa orla štekavca, čigre, rode, dabra, vidre, ali i ribljih vrsta, a razvijat će i odnos prema kulturnih blaga krajeva kojima prolazi. Piše Krešo Puklavec za Podravski list

12.09.2021. (15:00)

Zeleni aktivizam se isplatio

Europska Amazona: Rezervat Mura-Drava-Dunav postaje najveće zaštićeno riječno područje u Europi

UNESCO će područje Mura-Drava-Dunav u srijedu proglasiti zaštićenim biosferskim rezervatom, što će je učiniti najvećim zaštićenim riječnim područjem u Hrvatskoj. Spomenuto područje obuhvaća milijun hektara i 700 kilometara riječnih tokova, a obiluje i rijetkim staništima poput velikih poplavnih šuma, pješčanih i šljunčanih sprudova, strmih obala, rukavaca i mrtvica. Upravo su ona dom najveće populacije orla štekavca u Europi i gnjezdilište mnogih ugroženih vrsta ptica, poput bregunica, male čigre i crne rode, staništa dabra i vidre, te riba kao što je kečiga. Podravski

09.07.2019. (15:30)

Bolje novo putovanje nego novi auto

Novi spomenici svjetske kulturne baštine: Babilon, arhitektura Frank Lloyd Wrighta, vinogradi prošeka u Italiji…

Sve skupa 29 novouvrštenih na UNESCO-ovu listu kulturne baštine: 8 radova američkog arhitekta Frank Lloyd Wrighta uključuje muzej Guggenheim u New Yorku i kuću Fallingwater (gore); vinograde na sjeveroistoku Italija na kojima se uzgaja prošek karakteriziraju male površine loze na uskim terasama; bavarski grad Augsburg uvršten je zahvaljujući 150 kilometara potoka i umjetnih kanala, odnosno načina na koji već 500 godina koristi energiju vode; 900 godina star kraljevski mijanmarski grad Bagan sastoji se od 2.500 hramova, izgrađenih uglavnom od cigle. Ovdje cijela lista od 1.121 lokacije na svijetu. New York Times

02.01.2019. (07:30)

Na vlastitu sramotu

SAD i Izrael istupili iz članstva UNESCO-a

S početkom 2019. godine, SAD i Izrael službeno su istupile iz UNESCO-a, Organizacije Ujedinjenih nacija za obrazovanje, nauku i kulturu. Trumpova administracija podnijela je zahtjev za povlačenjem u listopadu 2017. godine, a nakon toga je to učinio i Izrael. Neće to biti velika promjena za UNESCO jer su obje države prestale uplaćivati svoj doprinos još 2011. nakon uključenja Palestine u organizaciju. Al Jazeera

29.11.2018. (09:50)

Kamena medalja

Suhozid i međimurska popevka uvršteni na UNESCO-ovu listu nematerijalne baštine

Umijeće suhozidne gradnje upisano je u listu nematerijalne baštine čovječanstva, na zasjedanju UNESCO-ova Međuvladina odbora za nematerijalnu kulturnu baštinu, u Port Louisu na Mauricijusu (ovdje UNESCO-ova objava, ovdje podstranica o suhozidu, prve fotografije u galeriji iz Hrvatske). Mi u Hrvatskoj ovu vještinu poznajemo iz primorja, no nominaciju su bili predložili, osim Hrvatske, još i Cipar, Francuska, Grčka, Italija, Slovenija, Španjolska i Švicarska. Na popis je jučer uvrštena i međimurska pučka popevka, što je Hrvatska sama nominirala, i sada imamo 17 kulturnih dobara upisanih na UNESCO-ovu listu. Slobodna

18.11.2018. (12:30)

Stručnjaci UNESCO-a smatraju da pulska Arena ne zadovoljava kriterije “izuzetne univerzalne vrijednosti”

01.02.2018. (10:50)

Bilo je to godine 1944.

Plaže u Normandiji mogle bi postati dio UNESCO-ove baštine

Francuska je zatražila od UNESCO-a da svrsta plaže u Normandiji na listu svjetske baštine u kategoriji kulturnih dobara. Šestog lipnja 1944. godine 6939 savezničkih brodova iskrcalo je 132.700 vojnika na normandijske plaže. Gotovo dva milijuna turista posjeti svake godine plaže savezničkog iskrcavanja: Utah, Omaha, Gold, Sword i Juno, piše Index. Odluka će biti donesena u srpnju 2019. godine. Inače, Francuska se zalaže da se oda priznanje i baguette kruhu.

16.01.2018. (09:08)

Više teret nego čast

UNESCOcid – poželjno odlikovanje ili smrt gradskom životu?

Status UNESCO-ove lokacije svjetske baštine tretira se kao iznimno odlikovanje i stvar kulturnog i međunarodnog prestiža neke zemlje. No u slučaju gradova, ta počast dolazi uz nemalu cijenu pretvaranja gradskog krajolika u puku historijsku fasadu za turističku industriju, uslijed egzodusa stanovništva iz njegovih u sve više muzeificiranih povijesnih dijelova. Poželjno odlikovanje tako postaje neželjenom smrtnom presudom gradskom životu, prenosi Le Monde Diplomatique tekst iz Guardiana.

12.10.2017. (20:12)

Uvrijeđeni

SAD se povukao iz UNESCO-a, zbog Izraela

Sjedinjene Države istupile su iz UNESCO-a, a odluka će stupiti na snagu 31. prosinca 2018. Iz State Departmenta, pojasnili su da je odluka, među ostalim, rezultat zabrinutosti SAD-a zbog zaostalih dugova koji se gomilaju u UNESCO-u i oko nastavka neobjektivnog odnosa prema Izraelu, kao i činjenice da Washington smatra da je organizaciji potrebna temeljita reforma. Nekoliko sati kasnije izraelski premijer Benjamin Netanyahu je izjavio da se i Izrael priprema za izlazak iz UNESCO-a. Američka veleposlanica u UN-u Nikki Haley je otkrila uzrok ove odluke rekavši da odluka UNESCO-a da Hebron proglasi isključivo palestinskim kulturnim blagom predstavlja “uvredu povijesti”. Washington Post