Zagađenje mikroplastikom: Komadi plastike u većini vodovoda u svijetu - Monitor.hr
06.09.2017. (22:10)

Napili se vrećice

Zagađenje mikroplastikom: Komadi plastike u većini vodovoda u svijetu

Velika većina vode iz vodovoda diljem svijeta zagađena je malim komadima plastike – čak 83% uzoraka uzetih u istraživanju Orb Media sadržavalo je mikroplastiku. Najveću razinu zagađenja ima SAD – komadi plastike pronađeni su u 94% uzoraka, i to uzetih na mjestima kao što su zgrada Kongresa, Trump Tower, Agencija za zaštitu okoliša. Sljedeću najveću zagađenost imali su Lebanon s 94% i Indija s 82%, a najmanju europske države, ali s opet velikih 72%. Prosječni broj plastičnih vlakana bio je 4,8 u 500 mililitara vode u SAD-u i 1,9 vlakana u 500ml u Europi. Guardian


Slične vijesti

Petak (07:00)

Life in plastic, it's not fantastic

Sredozemno more je epicentar mikroplastike, upozoravaju znanstvenici

Ova sitna zagađenja, koja potječu iz raznih izvora, postaju smrtonosna prijetnja morskim predatorima, otkriva istraživanje Convex Seascape Survey. Najugroženiji su zapravo predatori, koji se hrane i biljkama i životinjama, ali i oni koji se hrane algama i travama na morskome dnu, kao što su rakovi, morske zvijezde, morski krastavci pa čak i lignje. Prema znanstvenicima, ključna strategija za suzbijanje ovog problema je smanjenje proizvodnje plastike, posebice jednokratne, te ulaganje u infrastrukturu upravljanja otpadom. (Green)

17.03. (08:00)

Ej vi, koji odlučujete o gospodarenju otpadom, jel čitate ovo?

Kremenim pijeskom i mikrovalnom pećnicom protiv otpadne plastike

Svi danas pričaju o mikroplastici iako su za plastične vrećice znale i naše bake, ali bilo ih je mnogo manje nego danas: u posljednjih pola stoljeća proizvodnja umjetnih polimera povećala se šesterostruko, od 51 na 311 milijuna tona godišnje, a za deset godina povećat će se – ako se tako nastavi – još dvostruko. Najlakše rješenje za zbrinjavanje milijuna tona plastičnog otpada je pretaljivanje, ali ne može se sva plastika pretaliti, a ona koja se može, pretaljivanjem gubi na kvaliteti. Treba, jasno, pronaći kemijski postupak za razgradnju plastike, po mogućnosti takav da se od nje – depolimerizacijom – dobivaju početni produkti, monomeri, kako bi se od njih mogla opet proizvoditi ta ista plastika. Svaki problem, ma kako složen bio, može se riješiti tako da ga se razloži na manje probleme, na posebna pitanja. Upravo su to napravila petorica kemičara iz Irske i Španjolske. Koji bi bio rezultat šire primjene njihovog pokusa? Milijunske uštede, da ne govorimo o koristi za okoliš i budućnost našeg planeta. Detaljnije pojasnio Nenad Raos za Bug.

01.03. (19:00)

Sreća u nesreći

Znanstvenici dokazali: Ako vam iz slavine teče ‘tvrda’ voda, lakše ćete je očistiti od mikroplastike

Jednostavnim prokuhavanjem vode iz slavine i filtriranjem kroz običan filter za kavu, može se ukloniti gotovo 90% prisutnih čestica mikroplastike. Istraživanja o utjecaju mikropalstike na ljudski organizam još nisu definitivna, odnosno svakodnevno se radi na novim istraživanjima i sakupljanju podataka, ali trenutna saznanja govore kako ona može negativno utjecati na mikrobiom crijeva, a time i na imunitet te zdravlje općenito. Prokuhavanjem tvrde vode, koja je bogata mineralima, prirodno će se stvoriti kamenac ili kalcijev karbonat (CaCO3). Kako se temperatura tvrde vode povećavala, kalcijev karbonat je formirao kristalne strukture koje su “zarobile” čestice mikroplastike. Tada su kineski istraživači uvidjeli da jednostavnim filtriranjem vode kroz običan filter za kavu mikroplastika zajedno s kamencom ostaje na filtru. Green

01.03. (08:00)

Nakon Generacije Z - Generacija mikroplastičara

Znanstvenici pronašli mikroplastiku u svakoj testiranoj ljudskoj posteljici

Za sada još nije poznato kako mikroplastika utječe na naše zdravlje ili, u ovome slučaju, na razvoj fetusa. “Doza čini otrov. Ako doza nastavi rasti i ako vidimo da utječe na posteljicu, onda bi mikroplastika mogla utjecati na sve sisavce. A to nije dobro“, kazao je biolog Matthew Campen sa Sveučilišta New Mexico. Znanstvenici već godinama rade na pouzdanoj metodi detekcije koja može odrediti točnu masu tih čestica i od koje vrste plastike dolazi. Tek tada možemo na pravilan način procijeniti utjecaj mikroplastike na zdravlje. Stručnjaci su tijekom nove studije pomoću metode visoke rezolucije skenirali 62 uzorka donirane ljudske posteljice i u svima uočili sitne čestice plastike. Više od 50% plastike je sačinjavao polietilen – plastika od koje se radi većina vrećica i boca za jednokratnu upotrebu, piše Science Alert. Index

31.01. (00:00)

Podijelit će troškove

EU će nametnuti kozmetičkim tvrtkama financijsku odgovornost za čišćenje mikroplastike iz otpadnih voda

Prema načelu onečišćivač plaća, tvrtke koje prodaju lijekove i kozmetiku bit će odgovorne za 80% dodatnih troškova uklanjanja mikrozagađivača iz urbanih otpadnih voda. Ostatak će pokriti vlade, kako bi spriječile rast cijena ili nedostatak vitalnih proizvoda. Do 2035. zemlje članice EU-a morat će ukloniti organsku tvar iz urbanih otpadnih voda prije nego što je ispuste u okoliš u svim zajednicama s više od 1000 ljudi. Do 2045. morat će ukloniti dušik i fosfor u svim postrojenjima za obradu koja pokrivaju više od 10.000 ljudi. Ove mjere trebale bi čuvati građane od štetnih ispuštanja kemikalija u vode, čineći vodu čišćom i štiteći zdravlje. (Guardian)

17.10.2023. (09:00)

E, pa sretno s tim

EU zabranjuje mikroplastiku u brojnim proizvodima

Mikroplastika se može širiti zrakom, vodom ili tlom i ne može se ukloniti nakon što dođe u okoliš. Budući da se ne razgrađuje prirodno, može stoljećima predstavljati prijetnju životinjama i biljkama te ući u prehrambeni lanac. Procjenjuje se da trenutačno svake godine u Europskoj uniji u okoliš dospije oko 42.000 tona mikroplastike koja se dodaje proizvodima. Još uvijek nije dovoljno istraženo kakve to točno posljedice može imati na naše zdravlje. Europska komisija sada je usvojila mjere u skladu s propisima REACH o štetnim kemikalijama. Novom zabranom mikroplastika je definirana kao “čestice sintetskog polimera manje od pet milimetara koje su organske, netopljive i nerazgradive”. One se nalaze u brojnim proizvodima, uključujući šminku, kozmetiku, proizvode za čišćenje, svjetlucave proizvode, pesticide, gnojiva, igračke, lijekove… DW

30.04.2023. (14:00)

Hrana iz plastike, mozak od plastike

Potvrđeno je: Mikroplastika dospijeva i u mozak

Jutarnji list - Počinje prvo istraživanje u Hrvatskoj o učinku mikro i nanoplastike na zdravlje

Jedan od najvećih ekoloških problema današnjice predstavljaju sitne čestice plastike koje putem hrane dospijevaju i u naše tijelo. Studija Medicinskog sveučilišta u Beču prvi put objašnjava kako mikroplastika i nanoplastika uspijevaju prijeći krvno-moždanu granicu te dospjeti i u mozak. Istraživački tim ustanovio je da se prisutnost sitnih čestica polistirola može dokazati u mozgu već dva sata nakon uzimanja. Bečki su znanstvenici sada pomoću računalnih modela otkrili da je za prijenos čestica plastike u mozak presudna njihova površinska struktura. Sličnu zaštitnu stijenku kao mozak ima i crijevo, svoju crijevnu sluznicu, koju kako znanstvena istraživanja pokazuju sitne čestice plastike također mogu prijeći. Čestice nanoplastike i mikroplastike u probavnom sustavu tako su dovedene u vezu s lokalnim upalnim i imunološkim reakcijama te s pojavom raka. Green

03.02.2023. (15:00)

Puni smo plastike

Plastika se nalazi u gotovo svemu što jedemo i pijemo

Studija koju je 2021. godine provelo Sveučilište Vrije iz Amsterdama, otkrila je da gotovo 80% mesa i mliječnih proizvoda dobivenih od domaćih životinja sadrži mikroplastiku. Vjeruje se kako je uzrok tome hrana koju su nizozemski farmeri kupovali za svoje krave i svinje, s obzirom na to da je svih 12 testiranih uzoraka peleta i usitnjene hrane sadržavalo plastiku. Također je utvrđeno da sedam od osam uzoraka govedine i pet od osam uzoraka svinjetine sadrže plastične čestice, a plastika je pronađena i u 18 od 25 ispitanih uzoraka mlijeka. Otkriveno je da 83% uzoraka vode iz slavine iz cijelog svijeta sadrži mikroplastiku. Index

10.01.2023. (20:00)

Opasni aditivi

Mikroplastika iz automobilskih guma nakuplja se u salati i ostalim jestivim biljkama

Znači da se može: Hrvatska u vrhu EU-a u sakupljanju i oporabi otpadnih guma | Kreni zdravo!

Istraživači su otkrili da u laboratorijskim uvjetima korijenje salate apsorbira aditive sadržane u gumama. I premda rezultati laboratorijske studije nisu bili odmah primjenjivi na uvjete na terenu, upozorili su na potencijalno velik problem koji se javlja zbog trošenja guma i njihova utjecaja na okoliš, objavili su austrijski znanstvenici. “To je više nego opravdan razlog da se odgovorni iz automobilske industrije potaknu na ekološki prihvatljiviji pristup u izradi automobilskih guma. Naime, polovina mikroplastike u svijetu stvara se zbog abrazije automobilskih guma”, kaže Thilo Hofmann iz Centra za mikrobiologiju i znanost o sustavima okoliša Sveučilišta u Beču. “Jedan od aditiva iz guma – tzv. 6PPD – smatra se razlogom uginuća gotovo svih lososa u određenim dijelovima rijeka na sjeverozapadnoj obali Sjedinjenih Država”, upozorava Hofmann. N1

24.09.2022. (13:00)

Sveprisutna, korisna i opasna

Kontaminacija mikroplastikom i utjecaj na zdravlje

 

“Sve je više izvješća o kontaminaciji mikroplastikom u našoj pitkoj vodi, mlijeku, hrani i zraku. Dok većina mikroplastike putuje kroz naš probavni trakt i završava u izmetu, mali dio sitne mikroplastike, zvan nanoplastika, čije su čestice veličine do 0,003 mm, prolazi barijere naših pluća i crijeva i ulazi u krvotok“, kaže prof. Dick Vethaak, izvanredni profesor ekotoksikologije na Institutu za studije okoliša (IVM), VU University Amsterdam. Jedna nizozemska studija iz 2021. godine procijenila je da djeca unose više od 500 komada mikroplastike dnevno, a odrasli  više od 900. No, znanstvenici upozoravaju da je to procjena, a da su stvarne količine puno veće. Stručnjaci još ne znaju točno koliko je mikroplastika opasna za zdravlje. Dosadašnja istraživanja na životinjama i na ljudskim stanicama pokazala su da izloženost mikroplastici može uzrokovati upalu, poremećaj hormona, ali i teže bolesti poput karcinoma. Živim/Jutarnji