Znanstvenici su otkrili da subjektivni dojam ubrzanja vremena doseže vrhunac oko 50. rođendana i da se poslije ne mijenja. Ispitanici u dobi između 20 i 59 godina najčešće su povezivali dojam o ubrzavanju vremena s količinom svakodnevnih obaveza. 24sata
Tradicionalna shvaćanja vremena kao linearnog niza događaja su izazvana teorijama poput onih Alberta Einsteina. Njegova teorija relativnosti i ideja vremenske dilatacije otkrivaju da vrijeme nije apsolutno, već ovisi o kontekstu. Filozofski pogledi Henrija Bergsona i Friedricha Nietzschea dodatno potiču sumnje o prirodi vremena. Možda je vrijeme fluidno, subjektivno iskustvo uma, ili čak iluzija. Ovaj susret filozofije i fizike osvjetljava složenost našeg shvaćanja vremena, te nas potiče da ispitamo temelje našeg postojanja i svijeta oko nas. (Geek)
Upozorava profesor Branko Grisogono s PMF-a u Zagrebu. Klimatske promjene postaju sve izraženije. Stručnjaci smatraju da se ekstremi pojačavaju, što zahtijeva pažljivo praćenje prognoza, osobito za osjetljive skupine. S porastom smrtnosti od vremenskih nepogoda za 30% u zadnjih 20 godina (prvenstveno od toplinskih valova, onda bujičnih poplava itd), ističe se potreba za ozbiljnim pristupom suočavanja s klimatskim promjenama i izazovima. Ostatk travnja trebao bi biti vlažniji i hladniji od prosjeka, ali bez snijega. No, ljeto će i dalje biti iznadprosječno toplo. (N1)
Eksperiment s 45 sudionika otkrio je da su intervali između otkucaja srca povezani s doživljajem trajanja zvukova: kraći intervali rezultirali su duljim percepcijama zvuka, dok su duži intervali skratili doživljaj trajanja. Ovo istraživanje sugerira da je naša trenutna percepcija vremena povezana s ritmovima srca, što ukazuje na kompleksnu ulogu srca u našem doživljaju vremena. Otkucaji srca su ritam koji naš mozak koristi kako bi nam dao osjećaj da vrijeme prolazi. A to nije linearno – stalno se skuplja i širi. (Znanost)
Često korištene oznake AM i PM označavaju jutro i poslijepodne/večer, ali što one zapravo znače? AM dolazi od latinske fraze ante meridiem, što znači prije podneva, dok PM znači post meridiem, odnosno poslije podne. Preporučuje se korištenje 24-satnog formata kako ne bi bili zbunjeni. (IFLScience)
Pravo ljeto u rano proljeće, kakvo smo iskusili početkom travnja, koliko god ljudima “ugodno toplo” bilo, zapravo je još jedno ozbiljno upozorenje na drastične klimatske poremećaje. Ovogodišnji ožujak bio najtopliji ožujak u povijesti mjerenja, a zabrinjava i globalna temperatura mora. Toplinski valovi ranije su bili definirani isključivo za ljeto, a sada se mogu definirati za sve sezone. Toplinski val se smatra bilokad kad je temperatura za 8 stupnjeva iznad klimatološkog prosjeka kroz razdoblje od četiri ili pet dana. Važan je utjecaj El Niña koji ide svom kraju, no to još ne znači da će nakon toga odmah nastupiti razdoblje “hlađenja” s tzv. La Niñom. Može imati nekoliko brijegova, a da nema pravi dol. N1
Na primjer, veća je vjerojatnost da će ljudi šetnju na selu doživljavati duljom od šetnje iste dužine u gradu. Slično tome, ljudi navode da im vrijeme sporije prolazi dok obavljaju aktivnosti u prirodnim zelenim sredinama nego u urbanim sredinama. Pristup prirodnim prostorima kao što su plaže, parkovi i šume povezan je sa smanjenom anksioznošću i depresijom, boljim snom, smanjenom razinom pretilosti i kardiovaskularnih bolesti te poboljšanim blagostanjem. Emocije poput stresa, tjeskobe i straha mogu iskriviti našu percepciju prolaska vremena. Opuštajući učinak prirodnog okruženja može se suprotstaviti stresu i tjeskobi, što rezultira stabilnijim iskustvom vremena. Novi list
Primarni razlog jakih vjetrova je promjena mustre strujanja, zato što su se glavne putanje, ciklona i anticiklona, pomaknule prema sjeveru, što je bilo predviđeno još prije više od dvadeset godina. Glavna promjena je češće takozvano južno stanje, odnosno južina – vjetar iz južnih kvadranata. Dakle, sve što dolazi od smjera istoka prema jugu te prema zapadu i da ima tu južnu komponentu. Taj smjer počinje dominirati, umjesto da je uglavnom u ravnoteži vjetar iz svih smjerova uz blagu dominaciju zapadnog. Za očekivati je da će udari vjetra u skoroj budućnosti biti češći i žešći. Kao najveći problem Zagreba ističe se urbanizacija, pri čemu su glavne prometnice, zračna luka, pa i ogromno odlagalište otpada smješteni u južnome dijelu, zbog čega vjetar direktno ide u grad. Također, na vjetar utječe i sječa stabala. Index
Fenomen El Niño, koji je prošle godine pomogao u rušenju temperaturnih rekorda diljem svijeta, polako završava. Za nekoliko mjeseci zamijenit će ga La Niña zbog čega će se globalne temperature ponovno nakratko sniziti. Također će utjecati na raspored oborina i putanje ciklona. La Niña obično uzrokuje upravo suprotne vremenske obrasce od El Niña uključujući i aktivniju sezonu uragana s Atlantika, piše CNN. Temperature će biti niže, a toplinski rekordi manje izraženi. Budući da La Niña izvire u Tihom oceanu, susjedna Slovenija pa i Hrvatska su daleko od nje, vdje neće biti zamjetnijeg utjecaja. Najviše će biti pogođene zemlje kao što su Australija, Indonezija, Južna i Srednja te dio Sjeverne Amerike. Zahlađenje koje donosi La Niña bit će samo privremeno jer je to ciklički fenomen, a El Niño koji slijedi iza nje donijet će još ekstremnije temperature. N1
U nastavku zime povećana je vjerojatnost za “zimskiji” siječanj i veljaču od prosinca, iako hladnoća neće biti izraženija. Prva polovina 2024. godine u Hrvatskoj i bližoj okolici bit će barem malo toplija od prosjeka, a ne treba čuditi ni ako srednja godišnja temperatura zraka 2024. godine nastavi sada već dugi niz iznadprosječno toplih godina. Proljeće daju povećanu, ali ne i jako veliku vjerojatnost malog pozitivnog odstupanja temperature, ne samo cijele sezone, nego i svakog od mjeseci. Što ne znači da neće biti hladnijih razdoblja, koja dosta nevolja mogu donijeti posebice poljoprivrednicima i voćarima. Index
Zime će generalno biti sve toplije, ali mi usprkos tome i dalje imamo oscilacije koje znače da zimi može biti i hladno – kaže njemačka klimatologinja. Naravno da se mora poći od toga da će hladne zime i snijeg ubuduće biti rjeđe pojave, dodaje ona. Ali napominje da to ne znači da ih neće biti. Snijegu je svejedno je li vani minus 10 ili minus 5 stupnjeva, važno je samo da je dovoljno hladno. U kontekstu analize količine snježnih padalina i zatopljenja Zemlje je ključno diferenciranje između onoga što je vrijeme, a što je klima. Snijeg je meteorološki fenomen, a zbog same činjenice da pada snijeg ne može se kreirati zaključke o klimi, odnosno klimatskim promjenama. Porast temperature mogao bi dovesti do toga da ubuduće bude više snijega, ali to ne znači da će on češće padati, već da će padaline biti intenzivnije, obilatije. DW