Zašto nam je hladno kad ulazimo u more? - Monitor.hr
21.08.2017. (15:23)

Drži se plićaka

Zašto nam je hladno kad ulazimo u more?

“U kontaktu s hladnom morskom vodom naše tijelo počinje gubiti toplinu. Živci u koži to osjete i brzo o tome izvješćuju mozak. On tada pokreće izlučivanje hormona koji potiču stezanje krvnih žila u ohlađenoj koži. Na taj način se jako smanjuje protok krvi kroz njih. To je nešto vrlo slično kao kad bismo sustavu hlađenja automobilskog motora smanjili protok vode do hladnjaka – motor bi se počeo jače zagrijavati. Tako i nama postaje toplije. Živci više ništa ne javljaju mozgu jer se temperatura kože spustila otprilike do temperature vode. A to zna svatko tko se taman fino posušio na plaži kad bi ga zagrlila omiljena osoba netom izašla iz mora. Omiljenost bi se privremeno smanjila proporcionalno temperaturnoj razlici”, objašnjava na Facebooku Saša Ceci, fizičar s Ruđera.


Slične vijesti

Prekjučer (11:00)

Dok se netko ne razboli

Solinska plaža deponij je azbesta, a ljudi se na njoj i dalje kupaju

Solinska javna plaža Kosica u Vranjicu još uvijek je deponij azbesta na čijim ostacima tijekom ljeta plivaju i sunčaju se brojni kupači i igraju djeca, ne znajući da je to opasno za njihovo zdravlje, a kako bi i znali kada na plaži ne postoje table s upozorenjima, kažu zabrinuti Vranjičani. Na taj problem posljednje četiri godine na sva zvona upozorava Građanska inicijativa “Mjesto koje hoće živjeti” tražeći sanaciju plaže ili barem, za početak, ograđivanje tog prostora i označavanje deponija azbesta opasnog za zdravlje. Inspekcije, ministarstava, državni inspektorat i Fond za zaštitu okoliša i dalje imaju intenciju odugovlačiti rješavanje tog problema sljedećih petnaest godina. Oni kažu da je kakvoća mora uredne kvalitete te da će ograditi plažu kad krene sanacija. Nacional

09.03. (09:00)

Bez brige se kupaj

Raos: Ni Jadran nije posve čisto more, no zadovoljava ekološke standarde

Čisto, nezagađeno more ne miriše po jodu (kako neuki misle) nego po algama koje žive u njemu. Drugo je pak nečisto more, more onečišćeno katranom, naftom, fekalijama… Takvo more, razumije se, zaudara, smrdi. No postoji i nešto drugo, mnogo opasnije u moru, nešto što nije moguće osjetiti nijednim osjetilom. To su otrovi koji nemaju ni okusa ni mirisa, a ne utječu ni na boju morske vode. Ti se otrovi zovu teški metali. No jesu li oni doista otrovi? Znanstvenici ih radije zovu metalima u tragovima jer su u niskim koncentracijama. Dobra je vijest da za tri metala (Co, Cd i Ni) nisu izmjerene značajno više koncentracije u Pulskom zaljevu nego izvan njega, tim više što su nikal i kadmij kancerogeni. No ipak je srednja koncentracija najopasnijeg metala, olova, bila 8,5 puta veća. Pulski zaljev, unatoč tome što se nalazi u industrijskoj zoni, zadovoljava ekološke standarde za drugih pet metala. Bug

18.02. (00:00)

Bitno da ne implodira

Najnaprednije vozilo na svijetu: OceanXplorer revolucionarni je brod za istraživanje mora

OceanXplorer se ističe kao najnaprednije medijsko i istraživačko plovilo na svijetu, a posebno je dizajniran za istraživanje i istovremeno prenošenje tih saznanja široj javnosti. Neprofitna organizacija OceanX ima za cilj podržati znanstvenike u istraživanju oceana i podijeliti njihova otkrića s javnošću putem atraktivnih medijskih sadržaja. Iako je osnivač Ray Dalio izbjegao trku milijardera u istraživanju svemira, ističe kako je istraživanje oceana uzbudljivije i važnije. Prema UN-ovoj organizaciji za oceanografiju, tek 5 posto oceana istraženo je i kartirano ljudskim naporima, prenosi Euro News. Green

19.07.2023. (10:00)

Imat ću aktivan odmor - otići na more i čistiti

Najviše otpada u moru i na našim obalama dopliva iz Albanije i Grčke…

U Hrvatskoj ne postoji služba koja se isključivo bavi rješavanjem ovog problema. U međuvremenu akcije čišćenja naplavnog opada većinom organizira lokalno stanovništvo, ronilački klubovi i volonteri. Naplavni otpad zapravo je prekogranični problem, a koji bi se trebao rješavati u okviru provedbe Akcijskog programa Strategije upravljanja morskim okolišem i obalnim područjem. Ekološko stanje u najvećem dijelu našeg akvatorija ocijenjeno je uglavnom kao vrlo dobro i dijelom kao dobro. Prema dostupnim podatcima, u Hrvatskoj je 2019. godine provedena 121 akcija prikupljanja otpada, u okviru kojih je prokupljeno 451 tona otpada s čak 10 županija. Green

02.07.2023. (20:51)

Tuširanje nakon kupanja u moru? Sol je ljekovita, ali ne za svaki tip kože

30.06.2023. (21:00)

Podmorske vibracije

Festival Ultra izaziva stres kod morskih organizama

Festival se održava na ukupno 28 lokacija diljem svijeta, pri čemu je Miami jedina lokacija u SAD-u odnosno sjevernoj Americi, dok su Split i Hvar te španjolska regija Costa del Sol i otok Ibiza jedine lokacije u Europi. Iako su u pitanju države višestruko mnogoljudnije od minijaturne Hrvatske, organizatori Ultre na svojoj web stranici navode da je upravo onaj splitski, Ultra Europe, najveći nakon festivala koji se održava u matičnom Miamiju. Istraživači su mjerili razine decibela koje proizvodi Ultra na dvije podmorske lokacije u blizini mjesta na kojem se festival održao 2019. godine. Zabilježili su četiri do pet puta veću razinu kortizola, glavnog hormona stresa kod riba, tijekom noći u kojoj se odvijao festival u odnosu na razine izmjerene tri tjedna i četiri dana prije samog događaja. Novosti

25.05.2023. (21:00)

Spoj slatkog i slanog

Posjetiteljski centar Kanal sv. Ante: Lajtmotivi su dupini, podmornice, glavate želve…

Muzejska i turistička atrakcija smještena je u uvali Minerska u Šibeniku. Stalna izložba je naslovljena “Dodir rijeke i mora”, a autor Filip Beusan je istaknuo je kako se nada da će zahvaljujući ovom postavu ljudi više cijeniti prirodu bez koje zapravo ne mogu živjeti. Posjetitelji će se moći upoznati s bogatom povijesti kanala sv. Ante, njegovom florom, faunom i podmorjem specifičnim zbog miješanja slatke i slane vode, mora i rijeke Krke, javlja portal ŠibenikIN. Green

07.04.2023. (19:00)

Futuristički zeleni cruising

Brodovi budućnosti: Urbani vrtovi, dronovi i obnovljivi izvori energije

Brodogradnja slijedi globalne trendove okretanju prema održivom razvoju i zaštiti okoliša. Tako je ovoga tjedna grupacija Meyer predstavila futuristički model broda za krstarenje koji uključuje spektakularne inovacije. Riječ je o brodu na kojemu će energija dolaziti od sunca, vjetra i valova, a bit će postavljeni i urbani vrtove te platforme za dronove. Riječ je o inovativnom modelu “’Reverse“, kojeg karakterizira aerodinamičan vanjski izgled sa zatvorenom staklenom oplatom, a koji najbolje pokazuje kako bi krstarenje moglo izgledati 2100. godine. Green

20.03.2023. (23:00)

Nije dobro

Na dnu oceana širi se veliki toplinski val i to zabrinjava znanstvenike

Toplinski val se razvio 2013. uz obalu Aljaske i ubrzo se proširio sve do Meksika duž pacifičke obale Sjeverne Amerike. Zadržao se mnogo dulje nego što je itko očekivao ostavivši razorne posljedice na ribarstvo, izazvavši cvjetanje otrovnih algi, a doveo je i do izgladnjivanja morskih ptica koje su imale problema u potrazi za hranom. Oni mogu biti intenzivniji i trajati dulje od vrućih razdoblja na površini oceana, iako to varira od obale do obale, piše Science Alert. Neobično tople podzemne temperature oceana povezuju se s najezdom invazivnih riba paunova u nova obalna područja duž jugoistočne obale SAD-a i dovele su gotovo do kolapsa ribolova jastoga, čija se vrijednost broji u milijunima dolara. N1