Zidovi u svijetu: Kad je padao Berlinski zid bilo ih je 12, danas - 70 - Monitor.hr
06.03.2017. (08:20)

Berlinska bolest

Zidovi u svijetu: Kad je padao Berlinski zid bilo ih je 12, danas – 70

Kad je 1989. padao Berlinski zid u svijetu je postojalo 12 zidova između država ili sukobljenih skupina – posred Cipra, između Indije i Pakistana, Južne i Sjeverne Koreje, a danas je broj zidova – 70, šet puta više nego tada, podaci su Elisabeth Vallet s University of Quebec. Dakle, sad stoje zidovi između Izraela i Palestine, Grčke i Turske, Bugarske i Turske, Mađarska i Srbije, Slovenije i Hrvatske (ovdje malo širi popis). Novi list


Slične vijesti

Utorak (16:00)

U ime čijeg to Boga?

Sead Alić: Karl Marx u Svetoj Zemlji

Cionistički rabini koji pozivaju na istrebljenje palestinskog naroda u Gazi obavljaju time ritual svojevrsnog ideološkog striptiza: skidaju svoje rabinske odore i prikazuju se u bijedi vlastitih religijskih uvjerenja. Bog koji kroz njih govori bog je politike, kapitala, geostrateških interesa, kupoprodajnih odnosa… Ulovljeni u mrežu industrijaliziranja svijesti posredstvom masovnih i mobilnih medija, mi ipak ulovimo i pokoju informaciju o ljudima koji se pozivaju na Boga da bi proizvodili smrt.

U svom Prilogu kritici Židovskog pitanja, Karl Marx se u svojim ranim, Ekonomsko-filozofijskim manuskriprima, dotaknuo problema emancipiranja Židova u europskoj sredini, posebno Njemačkoj. Zapisao je niz rečenica koje danas zvuče puno realističnije nego u vrijeme njihova nastanka. Marx je naime problem židovstva vidio dublje od političkog problema religijske slobode. Jednako tako u židovstvu je detektirao crtu koja tek danas, s eksplozijama u Gazi – izlazi na površinu. Židovstvo naime Karl Marx ne gleda samo kao religijsku orijentaciju. U njemu ovaj, dijelom svog obiteljskog stabla Židov, pronalazi elemente koji povezuju svjetovne interese, bogatstvo, želju za posjedovanjem i pitanje odnosa religijske hijerarhije prema istinskim potrebama svakog ljudskog bića. Sead Alić za Epohu.

21.10.2023. (19:00)

Vraćamo se sto godina unatrag

Gdje prestaje kritika i počinje antisemitizam

Antisemitizam i netrpeljivost protiv Izraela su i u Njemačkoj veoma raširena pojava. Podrška takozvanom antisemitizmu povezanom s Izraelom je tu preko 40%. Ugrubo rečeno, gotovo svaka druga osoba u ovoj zemlji ima problematičan odnos prema tom pitanju. On počinje tamo gdje se općenito i načelno mrzi Židove zato jer su židovske vjere. I neprijateljstvo prema državi Izrael može biti oblik antisemitizma. Vrlo često se na Izrael projicira ili njime služi kao neka vrsta zaobilazne komunikacije. To znači da tu vladaju predrasude o Židovima, otpor njegovom postojanju ili čak mržnja pod krinkom kritike Izraela. Antisemitizam postoji u Njemačkoj i to neovisno od sukoba na Bliskom istoku. Najveći dio tih incidenata potječe iz okružja ekstremne desnice. Međutim, zabrane su neproduketivne i one mogu tek isprovocirati dodatne neželjene reakcije. Ključ je u pedagoškim mjerama. DW

18.05.2023. (11:00)

Službenim narativom vlada patetika i nezrelost u suočavanju s tamnijim stranama naše povijesti

Mikołaj Łoziński: Znam kakva je situacija u Hrvatskoj. Nažalost, tako je i kod nas u Poljskoj

Populistička desnica koja vlada Poljskom, otkad je došla na vlast 2015. godine, dosljedno laže, iskrivljuje i infantilizira poljsku povijest. Iz povijesti pokušava izbrisati ‘nezgodne’ heroje, poput Lecha Wałęse. Javna televizija, radio i školski udžbenici predstavljaju Poljake kao narod koji uvijek stoji na strani dobra, neporočan i besprijekoran, za razliku od drugih zemalja i naroda, koji su krivi za sve zlo koje je zadesilo našu zemlju u prošlosti, i nastavljaju to činiti i danas. Dakle, službenim narativom vlada patetika i nezrelost u suočavanju s tamnijim stranama naše povijesti, primjerice u odnosu prema Židovima ili kmetovima. Vlada također stalno traži unutarnje neprijatelje, polarizirajući poljsko društvo. Prava žena su ograničena, dioba vlasti i nezavisni slobodni mediji su na udaru.  Građani je pokušavaju obraniti: u zadnjih osam godina prošli smo desetke kilometara sudjelujući u raznim demonstracijama. Nažalost, sa slabim učinkom. Express

 

 

19.07.2019. (19:30)

Istočna obala

Izrael među državama s najvećim vjerskim ograničenjima

Izrael je među 20 država u svijetu u kojima su ograničenja na pokazivanje vjerske slobode najveće, u društvu Saudijske Arabije, Sirije i Irana. Izrael je peta na svijetu po “društvenom neprijateljstvu koje se odnosi na vjerske norme” i šesti po “međuvjerskim napetostima i nasilju”. al Jazeera / Haaretz

28.12.2018. (12:00)

Od Rusije anektirani Krim podigao ogradu prema Ukrajini u dužini od 60 kilometara

15.12.2018. (15:47)

Židovsko groblje sjeverno od Strasbourga devastirano svastikama

04.12.2018. (11:00)

Počela Hanuka – židovski praznik o posvećenosti i pronalaženju svjetla u mračnim vremenima

30.09.2018. (15:30)

Život u getu, humanija varijanta

Merkel: Puno antisemitizma u Njemačkoj – sve židovske institucije moraju imati zaštitu

Postoji “jako puno antisemitizma u Njemačkoj” pa “nijedna židovska institucija ne može ovdje postojati, a da nema zaštitu”, rekla je njemačka kancelarka Angela Merkel koja ovaj tjedan putuje u Izrael. U Njemačkoj živi još 100.000 Židova. Iako pozdravlja ovu poruku i želi joj dobrodošlicu Jerusalem Post zamjera Angeli Merkel njemačku suradnju s Iranom.

22.02.2018. (11:30)

Revizionistički cinizam: paradoksi odnosa Hrvatske i Izraela

Izrael i židovska povijest služe hrvatskoj desnici, a i službenoj politici, kao idealan politički resurs: komemoriranjem židovskih žrtava u Drugom svjetskom ratu lišavaju se potrebe spominjanja onih srpskih, a podrškom izraelskoj politici legitimiraju i vlastite etno-fantazije. Također, sve to ostavlja dovoljno prostora za biznis i fingiranje diplomatske suverenosti, piše Bilten u zanimljivom komentaru.