• 10.01.2017. (14:55)

    Ej vepre baš si seljak!

    Znakovi urbanizacije uočeni u evoluciji biljaka i životinja

    Jasan signal urbanizacije identificiran je u evoluciji biljaka i životinja, što ima implikacije na održivost i dobrobit čovjeka, utvrđeno je na University of Washington. Analiza 1.600 slučajeva diljem svijeta pokazala je da ove promjene mogu utjecati na ekosisteme važne za ljude. Istraživači su otkrili da su fenotipske promjene, kao što su morfologija, fiziologija, fenologija i ponašanje biljaka i životinja, izraženije u urbanim područjima nego u neurbanim, gdje su te promjene manje ili uopće nisu zabilježene. Konkretne promjene su alternacija u veličini tijela, pomaci u obrascima ponašanja i prilagodbe u reprodukciji. BBC

  • Slične vijesti

    17.05. (11:15)

    Bila dva građana i jedan seljak

    UN: U gradovima će 2050. živjeti 68% svjetskog stanovništva

    68 posto svjetskog stanovništva živjet će u gradovima do 2050. godine, dok ih danas u gradovima živi 55 posto, objavio je UN. Do tada će se broj ljudi u gradovima povećati na 2,5 milijardi, a 90% tog povećanja dogodit će se u Aziji i Africi, konkretno najviše u Kini, Indiji i Nigeriji. Već 2030. planet će imati 43 gradova s više od 10 milijuna stanovnika. Guardian

    23.04. (08:18)

    Even parity

    Radoslav Dejanović o gradnji na zelenim površinama u Novom Zagrebu: Arhitekti destrolucije

    “Ako cijenite slobodan prostor onda i znate da je onovremeno ‘prokletstvo’ Novog Zagreba kao spavaonice radničke klase postalo njegova glavna prednost: još uvijek ne bivajući pretrpan komercijalnim sadržajima, nudi odmor od gradske vreve, sigurno mjesto za dječju igru i opuštene šetnje”. Da bi se to sačuvalo, savjetuje Monitorov Radoslav Dejanović – “dvije su stvari ključne: organiziranje i koordiniranje svih kvartova Novog Zagreba (ako danas padne stablo u Sopotu, već sutra će pasti i u Sloboštini), te aktiviranje zelenih površina”. Monitor.hr

    12.04. (14:41)

    Brz ili zastario

    Otkriće hrvatskih znanstvenika objašnjava bržu evoluciju viših organizama

    Znanstvenici privatnog hrvatskog laboratorija Genos došli su do važnih novih saznanja o mehanizmima regulacije glikozilacije proteina što bi moglo objasniti brzu evoluciju višestaničnih organizama. Njihovo je istraživanje pokazalo da su samo tri preslagivanja genoma, kroz samo tri generacije miševa, dovoljna za nastanak značajnih strukturnih i funkcionalnih razlika imunoglobulina koje se dalje nasljeđuju na osnovu čega su postavili ambicioznu hipotezu da viši organizmi mogu brzo stvarati nove strukture glikoproteina putem alternativne glikozilacije, što posljedično omogućuje nove biološke funkcije, što bi objasnilo slučajeve brže evolucije, s obzirom da bi stvaranje novih struktura samo kroz slučajne mutacije u genima trajalo i stotinama generacija. Novi list

    23.06.2017. (19:52)

    Prekomplicirano je

    Erdogan izbacuje učenje evolucije iz škola

    U turskim školama više se neće podučavati evolucija, otkrio je viši dužnosnik za obrazovanje u vladi Recepa Tayyipa Erdogana. Alpaslan Durmus, ravnatelj turskog odbora za obrazovanje, objasnio je ovu skandaloznu odluku tvrdnjom da je evolucija upitna, kontroverzna i previše složena za učenike. “Mi vjerujemo da su ove teme nadilaze sposobnosti razumijevanja (učenika)”, rekao je Durmus. Precizirao je kako će se poglavlje o evoluciji ukloniti iz udžbenika iz biologije za deveti razred osnovne škole te da će se podučavanje o ovoj tematici umjesto toga održavati studentima dodiplomskih studija. Index, Telegraph

    27.03.2017. (13:27)

    Traži se točno ravnalo...

    Evolucija je brža nego što se mislilo, ali koliko točno?

    Magazin Quanta piše o velikoj promjeni u biologiji nakon otkrića da se evolucijski koraci događaju za nekoliko stoljeća ili čak godina, a ne tisuća godina kako se dosad mislilo, što donosi posve novu perspektivu u razvoj vrsta. Ono što znanstvenici ne znaju kojom točno brzinom se evolucija kreće i sad rade na proučavanju najstarijih svjetskih virusa da bi kalibrirali evolucijski sat. Via Wired

    10.03.2017. (10:04)

    Ajmo na plažu, ima dobrih komada!

    Evolucija: Oči, a ne noge, izvele životinje iz mora na kopno

    Kad su naši akvatički preci prije 385 milijuna godina napravili monumentalni korak iz mora na kopno bilo je to zahvaljujući očima, a ne udovima, nova je teorija znanstvenika sa sveučilišta Northwestern i Claremont koji su proučavali fosile. Glavna indicija je to što su prije izlaska na kopno oči u prosjeku bile velike 13 milimetara, dok su za vrijeme prelaska dosegle veličinu do čak 36 milimetara. Inače, za ovo utrostručenje očima je trebalo 12 milijuna godina evolucije. Okidač je, naravno, bila hrana, koju su životinje vidjele iz vode… Biologija.com, Science Daily

    03.03.2017. (21:56)

    Stayin' Alive

    Živi fosili – dokaz da se može preživjeti uz minimalne promjene

    Tuatara je gušterolika životinja koja spada u skupinu premosnika i živi na otocima oko Novog Zelanda. Zanimljivo u vezi ovog malca jest što je uspio preživjeti uz minimalne promjene punih 240 milijuna godina, koliko su stari njegovi najstariji prarođaci. Za ovu je vrstu Charles Darwin skovao termin živi fosili jer nastanjuju male dijelove svijeta, izbjegavaju kompeticiju i sporo evoluiraju (nešto poput Monitora ). Biologija.com

    25.12.2016. (14:29)

    Drvo života

    Evolucija 2,3 milijuna vrsta – na jednoj karti

    Još od Charlesa Darwina biolozi pokušavaju prikazati kako novi organizmi nastaju od starijih genetskim stablima, a nakon tri godine rada znanstvenici su sva ta stabla uspjeli uvrstiti u jedan jedini prikaz, koji najbolje funkcionira kao krug. Crte unutar kruga predstavljaju svaku pojedinu živu vrstu koja je dosad opisana – njih 2,3 milijuna od procijenjenih 8,7 milijuna koje nastanjuju planet, a znanstvenici pozivaju pojedince da se uključe u opis. Kartu pogledajte ovdje. Scientific American

    18.11.2016. (16:47)

    Prihvati, prilagodi se i napreduj

    Tanka je granica evolucije i ekstinkcije

    Evolucija nije uvijek prethistorijski događaj, nije završila prije nekoliko stotina tisuća godina, ona se događa upravo sad, pred našim očima. Iako zvuči u potpunosti kontradiktorno, evolucija i ekstinkcija idu ruku pod ruku, nisu jedna drugoj isključive. Prava istina je da jednaki selekcijski pritisak neke vrste tjera u ekstinkciju dok se druge „zahvaljujući” njemu prilagode i evoluiraju. Biologija.com, Smithsonian

    31.08.2016. (12:07)

    Đavolja posla

    Tasmanski vrag evoluirao – pobjeđuje smrtonosan rak

    Smrtonosan i zarazan tumor lica koji je pogodio 80% populacije tasmanskog vraga natjerao je australskog tobolčara na rapidnu evoluciju kako bi se vrsta spasila od izumiranja. Jedna od autorica istražvanja, Menna Elizabeth Jones, kaže kako se promjene odvijaju pred njihovim očima, od prije 20 godina kad je bolest otkrivena. Vragovi ubrzano razvijaju genomske promjene povezane s imunitetom, a mogli bi znanstvenicima omogućiti razumimjevanje raka u ljudima i drugim vrstama. Jutarnji, Phys.org

  • Slične vijesti

    17.05. (11:15)

    Bila dva građana i jedan seljak

    UN: U gradovima će 2050. živjeti 68% svjetskog stanovništva

    68 posto svjetskog stanovništva živjet će u gradovima do 2050. godine, dok ih danas u gradovima živi 55 posto, objavio je UN. Do tada će se broj ljudi u gradovima povećati na 2,5 milijardi, a 90% tog povećanja dogodit će se u Aziji i Africi, konkretno najviše u Kini, Indiji i Nigeriji. Već 2030. planet će imati 43 gradova s više od 10 milijuna stanovnika. Guardian

    23.04. (08:18)

    Even parity

    Radoslav Dejanović o gradnji na zelenim površinama u Novom Zagrebu: Arhitekti destrolucije

    “Ako cijenite slobodan prostor onda i znate da je onovremeno ‘prokletstvo’ Novog Zagreba kao spavaonice radničke klase postalo njegova glavna prednost: još uvijek ne bivajući pretrpan komercijalnim sadržajima, nudi odmor od gradske vreve, sigurno mjesto za dječju igru i opuštene šetnje”. Da bi se to sačuvalo, savjetuje Monitorov Radoslav Dejanović – “dvije su stvari ključne: organiziranje i koordiniranje svih kvartova Novog Zagreba (ako danas padne stablo u Sopotu, već sutra će pasti i u Sloboštini), te aktiviranje zelenih površina”. Monitor.hr

    12.04. (14:41)

    Brz ili zastario

    Otkriće hrvatskih znanstvenika objašnjava bržu evoluciju viših organizama

    Znanstvenici privatnog hrvatskog laboratorija Genos došli su do važnih novih saznanja o mehanizmima regulacije glikozilacije proteina što bi moglo objasniti brzu evoluciju višestaničnih organizama. Njihovo je istraživanje pokazalo da su samo tri preslagivanja genoma, kroz samo tri generacije miševa, dovoljna za nastanak značajnih strukturnih i funkcionalnih razlika imunoglobulina koje se dalje nasljeđuju na osnovu čega su postavili ambicioznu hipotezu da viši organizmi mogu brzo stvarati nove strukture glikoproteina putem alternativne glikozilacije, što posljedično omogućuje nove biološke funkcije, što bi objasnilo slučajeve brže evolucije, s obzirom da bi stvaranje novih struktura samo kroz slučajne mutacije u genima trajalo i stotinama generacija. Novi list

    23.06.2017. (19:52)

    Prekomplicirano je

    Erdogan izbacuje učenje evolucije iz škola

    U turskim školama više se neće podučavati evolucija, otkrio je viši dužnosnik za obrazovanje u vladi Recepa Tayyipa Erdogana. Alpaslan Durmus, ravnatelj turskog odbora za obrazovanje, objasnio je ovu skandaloznu odluku tvrdnjom da je evolucija upitna, kontroverzna i previše složena za učenike. “Mi vjerujemo da su ove teme nadilaze sposobnosti razumijevanja (učenika)”, rekao je Durmus. Precizirao je kako će se poglavlje o evoluciji ukloniti iz udžbenika iz biologije za deveti razred osnovne škole te da će se podučavanje o ovoj tematici umjesto toga održavati studentima dodiplomskih studija. Index, Telegraph

    27.03.2017. (13:27)

    Traži se točno ravnalo...

    Evolucija je brža nego što se mislilo, ali koliko točno?

    Magazin Quanta piše o velikoj promjeni u biologiji nakon otkrića da se evolucijski koraci događaju za nekoliko stoljeća ili čak godina, a ne tisuća godina kako se dosad mislilo, što donosi posve novu perspektivu u razvoj vrsta. Ono što znanstvenici ne znaju kojom točno brzinom se evolucija kreće i sad rade na proučavanju najstarijih svjetskih virusa da bi kalibrirali evolucijski sat. Via Wired

    10.03.2017. (10:04)

    Ajmo na plažu, ima dobrih komada!

    Evolucija: Oči, a ne noge, izvele životinje iz mora na kopno

    Kad su naši akvatički preci prije 385 milijuna godina napravili monumentalni korak iz mora na kopno bilo je to zahvaljujući očima, a ne udovima, nova je teorija znanstvenika sa sveučilišta Northwestern i Claremont koji su proučavali fosile. Glavna indicija je to što su prije izlaska na kopno oči u prosjeku bile velike 13 milimetara, dok su za vrijeme prelaska dosegle veličinu do čak 36 milimetara. Inače, za ovo utrostručenje očima je trebalo 12 milijuna godina evolucije. Okidač je, naravno, bila hrana, koju su životinje vidjele iz vode… Biologija.com, Science Daily

    08.03.2017. (11:58)

    Kako moderni život mijenja naš um i naše sposobnosti: Članovi plemena Himba iz Namibije imaju daleko bolji vid od ostalih ljudi…

    Iscrpnije...
    03.03.2017. (21:56)

    Stayin' Alive

    Živi fosili – dokaz da se može preživjeti uz minimalne promjene

    Tuatara je gušterolika životinja koja spada u skupinu premosnika i živi na otocima oko Novog Zelanda. Zanimljivo u vezi ovog malca jest što je uspio preživjeti uz minimalne promjene punih 240 milijuna godina, koliko su stari njegovi najstariji prarođaci. Za ovu je vrstu Charles Darwin skovao termin živi fosili jer nastanjuju male dijelove svijeta, izbjegavaju kompeticiju i sporo evoluiraju (nešto poput Monitora ). Biologija.com

    25.12.2016. (14:29)

    Drvo života

    Evolucija 2,3 milijuna vrsta – na jednoj karti

    Još od Charlesa Darwina biolozi pokušavaju prikazati kako novi organizmi nastaju od starijih genetskim stablima, a nakon tri godine rada znanstvenici su sva ta stabla uspjeli uvrstiti u jedan jedini prikaz, koji najbolje funkcionira kao krug. Crte unutar kruga predstavljaju svaku pojedinu živu vrstu koja je dosad opisana – njih 2,3 milijuna od procijenjenih 8,7 milijuna koje nastanjuju planet, a znanstvenici pozivaju pojedince da se uključe u opis. Kartu pogledajte ovdje. Scientific American