• Subota (12:11)

    Igor Rudan: Zašto je bilo potrebno bacati mačke iz aviona?

    U uvijek zanimljivim znanstvenim kolumnama subotom Igor Rudan ovaj put donosi priču o DDT-u: Kontroverzni je DDT tako prošao puni krug, od “čudotvornog oružja” i “kriptonita za komarce” do “toksičnog kolonijalizma”. Donio je jednu Nobelovu nagradu za medicinu, ali i pokrenuo današnje pokrete za zaštitu okoliša, kao i ozbiljna znanstvena istraživanja ravnoteže ekosustava i klimatskih promjena, čija će uloga u 21. stoljeću sve više rasti. Večernji list

    14.08. (22:36)

    Igor Rudan o “vrućim serijama” sjajnih dostignuća

    Igor Rudan se u zadnjoj kolumni bavi vrlo zanimljivom temom – kreativno najjačim godinama u životu znanstvenika, umjetnika i filmskih redatelja. Tijekom života svi imaju po jednu “vruću seriju”, tj. tri najznačajnija ostvarenja vremenski su grupirana znatno češće od očekivanog. Ta “vruća serija” može se pojaviti bilo kada tijekom karijere – kod nekih ranije, kod drugih i vrlo kasno.

    Jedan od najčešće spominjanih primjera je teško razumljivi “annus mirabilis” Alberta Einsteina, kada je tijekom iste godine – 1905. – objavio četiri znanstvena rada koja su fundamentalno promijenila razumijevanje prostora, vremena, mase i energije. Mnogi se znanstvenici slažu kako bi svaki od ta četiri rada – o fotoelektričnom učinku, Brownovu gibanju, specijalnoj teoriji relativnosti i ekvivalentnosti mase i energije – bio sam po sebi vrijedan zasebne Nobelove nagrade za fiziku. Ali, kako je moguće do čak četiri takva otkrića doći u istoj godini karijere?
    Raspon kolumne je, na žalost, premali da može ozbiljnije obraditi temu, ali može potaknuti čitatelja na daljnja istraživanja.

    više

    25.06. (11:42)

    Nema meda

    Otkriće: Pčele mogu razumjeti matematički koncept nule

    “Nula je težak koncept za shvatiti te matematička vještina koju je teško savladati – djeci treba nekoliko godina da je nauče” kaže znanstvenik. “Ako pčele mogu razumjeti nulu s svojim sićušnim mozgom koji sadrži manje od milijun neurona, možda onda postoji i jednostavniji način na koji umjetnu inteligenciju možemo podučiti novim trikovima.”

    02.06. (07:18)

    "We all go a little mad sometime"

    Upoznajte Normana, psihopata sa umjetnom inteligencijom

    Umjetna inteligencija uči po onome što joj se ponudi. Norman je algoritam koji je osposobljen za razumijevanje slika svijeta, ali budući da ga je ekipa s MIT-a hranila samo groznim slikama kod njega se razvio psihotični pogled i poimanje svijeta. Ime je dobio po Normanu Batesu iz Hitchcockovog filma Psycho. Kada su mu nakon treninga ponuđene apstraktne slike koje psiholozi koriste u procjeni stanja pacijentovog uma, Norman je u njima vidio mrtva tijela, krv i razaranje. Članak donosi usporedne primjere tumačenja tih slika od normalnog AI i od psihotičnog inteligenta Normana. BBC

    31.05. (11:24)

    Deset godina srca

    Genosov test predviđa 10-godišnji rizik nastanka kardiovaskularnih bolesti

    Znanstvenici zagrebačkog laboratorija Genos u jednom od vodećih časopisa za kardiološke bolesti u svijetu Circulation Research objavili su rad koji ukazuje na povezanost glikana i rizika za nastanak kardioloških bolesti. Rečeno stručnim rječnikom utvrdili su da formiranje lezija u arterijama i subkliničkoj aterosklerozi korelira s nekim tipovima IgG glikozilacije, dok se jednostavnije može reći, po upalnoj teoriji starenja, da je ona posljedica sve veće osnovne razine upale u organizmu, a kako se upala u bilo kojem organu reflektira i na krv, glikani imaju veću moć mjerenja biološkog starenja cijelog organizma od drugih testova jer mogu predvidjeti bolesti vezane za starenje. U Hrvatskoj su već počeli prodavati GlycanAge test, a u lipnju počinju s globalnom promidžbenom kampanjom (test košta 5.500 kuna). T-Portal

    29.05. (09:17)

    E baš fino - baci smeće svom komšiji

    Jeff Bezos: Mjesec će biti Zemljin centar za tešku industriju

    Mjesec će biti Zemljin centar za tešku industriju zahvaljujući čemu ćemo sačuvati resurse na Zemlji, rekao je Amazonov Jeff Bezos na konferenciji Space Development Conference na kojoj je pozvao NASA-u da se u tom projektu pridruži njegovoj kompaniji Blue Origin. “U ne tako daleko budućnosti – govorim o desetljećima, možda 100 godina – bit će lakše raditi u svemiru stvari koje sad radimo na Zemlji, jer ćemo imati puno energije. Morat ćemo napustiti ovaj planet, radi čega će on postati bolji” kaže Bezos. I dalje će sa Zemlje dolaziti minerali i drugi resursi kojih nema na Mjesecu, no proizvodna baza na Mjesecu je očita jer sunca ima 24 sata na dan, voda je ispod površine, a ima i puno regolita za gradnju – “kao da je netko sve podesio za nas”, kaže Bezos. TechCrunch

    28.05. (11:15)

    Total recall

    Uspješna transplantacija umjetnih sjećanja, zasad na pužu

    Čini se da će u relativno bliskoj budućnosti putem transfera RNK biti moguće terapijski transplantirati “umjetnu memoriju” za ublažavanje simptoma demencije ili posttraumatskog stresnog poremećaja. Biolozi s kalifornijskog sveučilišta u Los Angelesu (UCLA) su 14. svibnja u časopisu Društva za neuroznanost eNeuro objavili članak o uspješnom transferu sjećanja (memorije) iz jednog morskog puža u drugoga. Bug

  • Subota (12:11)

    Igor Rudan: Zašto je bilo potrebno bacati mačke iz aviona?

    U uvijek zanimljivim znanstvenim kolumnama subotom Igor Rudan ovaj put donosi priču o DDT-u: Kontroverzni je DDT tako prošao puni krug, od “čudotvornog oružja” i “kriptonita za komarce” do “toksičnog kolonijalizma”. Donio je jednu Nobelovu nagradu za medicinu, ali i pokrenuo današnje pokrete za zaštitu okoliša, kao i ozbiljna znanstvena istraživanja ravnoteže ekosustava i klimatskih promjena, čija će uloga u 21. stoljeću sve više rasti. Večernji list

    14.08. (22:36)

    Igor Rudan o “vrućim serijama” sjajnih dostignuća

    Igor Rudan se u zadnjoj kolumni bavi vrlo zanimljivom temom – kreativno najjačim godinama u životu znanstvenika, umjetnika i filmskih redatelja. Tijekom života svi imaju po jednu “vruću seriju”, tj. tri najznačajnija ostvarenja vremenski su grupirana znatno češće od očekivanog. Ta “vruća serija” može se pojaviti bilo kada tijekom karijere – kod nekih ranije, kod drugih i vrlo kasno.

    Jedan od najčešće spominjanih primjera je teško razumljivi “annus mirabilis” Alberta Einsteina, kada je tijekom iste godine – 1905. – objavio četiri znanstvena rada koja su fundamentalno promijenila razumijevanje prostora, vremena, mase i energije. Mnogi se znanstvenici slažu kako bi svaki od ta četiri rada – o fotoelektričnom učinku, Brownovu gibanju, specijalnoj teoriji relativnosti i ekvivalentnosti mase i energije – bio sam po sebi vrijedan zasebne Nobelove nagrade za fiziku. Ali, kako je moguće do čak četiri takva otkrića doći u istoj godini karijere?
    Raspon kolumne je, na žalost, premali da može ozbiljnije obraditi temu, ali može potaknuti čitatelja na daljnja istraživanja.

    više

    25.06. (11:42)

    Nema meda

    Otkriće: Pčele mogu razumjeti matematički koncept nule

    “Nula je težak koncept za shvatiti te matematička vještina koju je teško savladati – djeci treba nekoliko godina da je nauče” kaže znanstvenik. “Ako pčele mogu razumjeti nulu s svojim sićušnim mozgom koji sadrži manje od milijun neurona, možda onda postoji i jednostavniji način na koji umjetnu inteligenciju možemo podučiti novim trikovima.”

    02.06. (07:18)

    "We all go a little mad sometime"

    Upoznajte Normana, psihopata sa umjetnom inteligencijom

    Umjetna inteligencija uči po onome što joj se ponudi. Norman je algoritam koji je osposobljen za razumijevanje slika svijeta, ali budući da ga je ekipa s MIT-a hranila samo groznim slikama kod njega se razvio psihotični pogled i poimanje svijeta. Ime je dobio po Normanu Batesu iz Hitchcockovog filma Psycho. Kada su mu nakon treninga ponuđene apstraktne slike koje psiholozi koriste u procjeni stanja pacijentovog uma, Norman je u njima vidio mrtva tijela, krv i razaranje. Članak donosi usporedne primjere tumačenja tih slika od normalnog AI i od psihotičnog inteligenta Normana. BBC

    31.05. (11:24)

    Deset godina srca

    Genosov test predviđa 10-godišnji rizik nastanka kardiovaskularnih bolesti

    Znanstvenici zagrebačkog laboratorija Genos u jednom od vodećih časopisa za kardiološke bolesti u svijetu Circulation Research objavili su rad koji ukazuje na povezanost glikana i rizika za nastanak kardioloških bolesti. Rečeno stručnim rječnikom utvrdili su da formiranje lezija u arterijama i subkliničkoj aterosklerozi korelira s nekim tipovima IgG glikozilacije, dok se jednostavnije može reći, po upalnoj teoriji starenja, da je ona posljedica sve veće osnovne razine upale u organizmu, a kako se upala u bilo kojem organu reflektira i na krv, glikani imaju veću moć mjerenja biološkog starenja cijelog organizma od drugih testova jer mogu predvidjeti bolesti vezane za starenje. U Hrvatskoj su već počeli prodavati GlycanAge test, a u lipnju počinju s globalnom promidžbenom kampanjom (test košta 5.500 kuna). T-Portal

    29.05. (10:08)

    Duže spavanje vikendima može ublažiti zdravstvene probleme koji proizlaze iz nedovoljne količine sna radnim danom, pa čak i smanjiti rizik prerane smrti

    Iscrpnije...
    29.05. (09:17)

    E baš fino - baci smeće svom komšiji

    Jeff Bezos: Mjesec će biti Zemljin centar za tešku industriju

    Mjesec će biti Zemljin centar za tešku industriju zahvaljujući čemu ćemo sačuvati resurse na Zemlji, rekao je Amazonov Jeff Bezos na konferenciji Space Development Conference na kojoj je pozvao NASA-u da se u tom projektu pridruži njegovoj kompaniji Blue Origin. “U ne tako daleko budućnosti – govorim o desetljećima, možda 100 godina – bit će lakše raditi u svemiru stvari koje sad radimo na Zemlji, jer ćemo imati puno energije. Morat ćemo napustiti ovaj planet, radi čega će on postati bolji” kaže Bezos. I dalje će sa Zemlje dolaziti minerali i drugi resursi kojih nema na Mjesecu, no proizvodna baza na Mjesecu je očita jer sunca ima 24 sata na dan, voda je ispod površine, a ima i puno regolita za gradnju – “kao da je netko sve podesio za nas”, kaže Bezos. TechCrunch

    28.05. (11:15)

    Total recall

    Uspješna transplantacija umjetnih sjećanja, zasad na pužu

    Čini se da će u relativno bliskoj budućnosti putem transfera RNK biti moguće terapijski transplantirati “umjetnu memoriju” za ublažavanje simptoma demencije ili posttraumatskog stresnog poremećaja. Biolozi s kalifornijskog sveučilišta u Los Angelesu (UCLA) su 14. svibnja u časopisu Društva za neuroznanost eNeuro objavili članak o uspješnom transferu sjećanja (memorije) iz jednog morskog puža u drugoga. Bug