• 12.03. (13:14)

    Genska suosjećajnost

    Znanstveno otkriće: U izgradnji empatičnosti važni su – geni!

    Koliko su ljudi empatični nije samo rezultat djetinjstva ili našeg iskustva nego dobrim dijelom ovisi i o genetici, pokazalo je novo istraživanje s Cambridgea objavljeno u Translational Psychiatry koje je po prvi puta pokazalo da geni igraju ulogu u tome koliko smo empatični. Nadalje, ova je studija, provedena na 46.861 ljudi, potvrdila da su žene, kad se sve uzme u obzir, suosjećajnije od muškaraca, ali da to ne ovisi o genima, nego o utjecaju hormona prije poroda i socijalizaciji. Treći rezultat je saznanje da su genetske varijacije koje smanjuju empatičnost povezane s povišenim rizikom ekstremne introvertiranosti. Inače, znanstvenici dijele empatiju na dvoje – sposobnost doživljaja promišljanja i sentimenata drugih ljudi (to bi bila kognitivna empatija) i sposobost reagiranja prikladnim osjećajima na emocije i stavove drugih ljudi (emocionalna empatija). Quartz

  • Slične vijesti

    29.03. (21:19)

    Hvala tata!

    Smisao za humor nasljeđujemo od očeva

    Kako kontrolirate stres i kako on na vas utječe ima puno veze s vašim genima, a čini se da ste tu osobinu naslijedili od oca. Ako on ostaje miran u stresnim situacijama, vjerojatno ćete i vi. Očevima također možemo zahvaliti za smisao za humor i visinu. Ordinacija

    15.11.2017. (08:34)

    Sentimentalni odgoj

    Crtić koji kod djece potiče empatiju i moralni razvoj

    Edukativni kanadsko-američki animirani serijal Artur, koji se trenutno prikazuje na HTV2, primjer je TV sadržaja koji promiče ljubav prema čitanju, kreativno rješavanje problema, prijateljstvo, bliskost s članovima obitelji i poštovanje različitosti na jednostavan i vedar način. Jedno je istraživanje čak potvrdilo da pozitivne poruke crtića zaista utječu na djecu i njihov moralni razvoj, savjetuje Medijska pismenost kako izabrati dobar TV sadržaj za djecu.

    30.08.2017. (15:26)

    Stvaranje nadljudi

    Dvije trećine Amerikanaca odobrava editiranje gena s ciljem liječenja bolesti

    Oko dvije trećine Amerikanaca podržava ideju modificiranja ljudskih gena s ciljem liječenja bolesti, otkrilo je istraživanje provedeno prošlog prosinca i siječnja u kojem je sudjelovalo 1.600 odraslih Amerikanaca. Studija je ranije ovog mjeseca objavljena u časopisu Science. Cilj ove studije bilo je ispitivanje javnog mijenja o revolucionarnoj tehnologiji koja strahovito brzo napreduje, objasnio je ko-autor studije Dietram Scheufele. The Verge

    03.08.2017. (10:15)

    Brisanje bolesti

    Uspjeh znanosti: Iz embrija uklonjena smrtonosna mutacija gena

    Američki i korejski znanstvenici preuredili su gene u ranom stadiju razvoja ljudskih embrija u cilju zaustavljanja prenošenja nasljedne bolesti kroz generacije obitelji u velikom uspjehu medinice, piše Nature. Spermatozoide muškarca s hipertrofičnom kardiomiopatijom korigirali su koristeći tehnologiju uređivanja gena CRISPR, a potom su njima oplodili zdravo jajašce IVF tehnikom. 72 posto embrija oslobođeno je mutacija koje donose ovu bolest, najčešći uzrok iznenadne smrti kod inače zdravih sportaša. Popular Mechanics

    19.07.2017. (13:18)

    Blagodati meditacije

    Zanimljivi rad mlade psihologinje Ivane Burić: Vezu uma i tijela proučava na – genima

    “Naši geni koje smo naslijedili od roditelja mogu mijenjati aktivnost, što znači da mogu proizvoditi svoje proteine u različitim količinama ili potpuno prestati s proizvodnjom. Kada gen prestane proizvoditi proteine, onda nema nikakvog utjecaja na naše tijelo i smatra se ‘isključenim’. Još uvijek nije poznato što sve iz naše okoline i životnog stila utječe na koje gene i u kojoj mjeri. Ovim istraživanjem smo otkrili da meditacija, joga i srodne tehnike imaju isti utjecaj na ekspresiju gena na način da smanjuju aktivnost gena koji su zaslužni za stvaranje upalnih procesa. Rezultati pokazuju da joga ili meditacija ne poboljšavaju samo mentalno, nego i fizičko zdravlje, te da je čak i 15 minuta dnevno dovoljno da se stvori ovaj efekt na gene”, kaže Ivana Burić, hrvatska psihologinja koja trenutno radi doktorat na programima engleskog sveučilišta u Coventryju i nizozemskog sveučilišta u Radboudu. Novi list

    08.02.2017. (14:51)

    Bez naknadnih iznenađenja

    U Hrvatskoj rođeno prvo dijete bez defektnih gena

    Dvoje zagrebačkih roditelja platilo je specijalno testiranje u Bruxellesu kako bi njihova druga beba, još kao embrij, bila podvrgnuta predimplantacijskoj genetskoj dijagnostici. Tako su mogli biti sigurni da njihova beba neće imati nikakve nasljedne bolesti. Njihova prva beba umrla je od rijetke smrtonosne bolesti. Test je koštao nekoliko tisuća eura, kako piše Jutarnji.

    12.12.2016. (12:20)

    ‘Ljudi bez empatije su užasno problematičan društveni činilac’

    “Ako zaista želimo sistemsku promenu i pravedno održivo društvo, onda se promena mora misliti holistički, a ne ekonomistički. Konačno, kada govorimo o novom društvu, nisu važni samo ekonomski odnosi, koji su svakako jedna od ključnih determinanti svih drugih praksi – važni su nam i ljudi kao takvi. Kada je o tome reč, onda ne smemo smetnuti s uma da su ljudi bez empatije užasno problematičan društveni činilac”, kaže sociologinja Marija Jakovljević u intervjuu za Slobodni Filozofski.

    27.09.2016. (18:02)

    Ugradili osigurač

    Rođeno prvo dijete s genima troje roditelja

    Rođeno je prvo dijete troje roditelja zahvaljujući tehnici oplodnje koja omogućuje poboljšanje genskog koda kako dijete ne bi naslijedilo defektni mitohondrij, objavio je časopis New Scientist. Petomjesečni dječačić nosi uobičajeni DNK svojih roditelja – majke i oca, te komadićak genskog koda donora. Znanstvenici su uzeli majčino jajašce s oštećenim mitohondrijom i i jajašce donorice sa zdravim mitohondrijem. Većina genskog materijala bila je uklonjena iz oba jajašca. U sljedećoj fazi majčin genetski materijal usađen je u jajašce donorice koje zatim može biti oplođeno očevom spermom. Novi list, New Scientist, Radio Slobodna Europa

    16.09.2016. (06:46)

    Privatizacijska pljačka

    Tisuće uzoraka DNK za dugovječnost nestalo iz laboratorija

    Zbog navodne krađe 14.000 uzoraka DNK iz laboratorija u Sardiniji talijanske vlasti pokrenule su istragu. Radi se o uzorcima prikupljenim prije više od deset godina u sklopu studije o čuvenoj sardinijskoj dugovječnosti, a koji su upravo bili prodani britanskoj biotehnološkoj tvrtci Tiziana Life Sciences usprkos velikom opiranju lokalnog stanovništva, koje nije prihvaćalo da privatni farmaceut profitira od DNK koji su bili besplatno donirali. Uzorci su donedavno bili vlasništvo javne kompanije Parco Genetico, a kupio ih je sardinijski privatnik Piergiorgio Lorrai, čija je tvrtka zbog bankrota pak prodana Tiziani za 258 tisuća eura. Guardian

    07.08.2016. (08:58)

    Upisano u genima

    Zbog genetskih predispozicija neke obitelji podložnije raku

    Britanski znanstvenici proveli su istraživanje na 1100 pacijenata oboljelih od rijetke vrste karcinoma – sarkoma te ustanovili da su neke obitelji podložnije obolijevanju od raka zbog genetskih predispozicija. Više od polovine ispitanika rođeno je s genetskom mutacijom koja povećava opasnost od toga da pacijent oboli od raka. Rezultati studije objavljeni u stručnome časopisu The Lancet Oncology upućuju na to da bi naslijeđene mutacije mogle postati glavni cilj liječenja. N1, Science Daily

  • Slične vijesti

    29.03. (21:19)

    Hvala tata!

    Smisao za humor nasljeđujemo od očeva

    Kako kontrolirate stres i kako on na vas utječe ima puno veze s vašim genima, a čini se da ste tu osobinu naslijedili od oca. Ako on ostaje miran u stresnim situacijama, vjerojatno ćete i vi. Očevima također možemo zahvaliti za smisao za humor i visinu. Ordinacija

    15.11.2017. (08:34)

    Sentimentalni odgoj

    Crtić koji kod djece potiče empatiju i moralni razvoj

    Edukativni kanadsko-američki animirani serijal Artur, koji se trenutno prikazuje na HTV2, primjer je TV sadržaja koji promiče ljubav prema čitanju, kreativno rješavanje problema, prijateljstvo, bliskost s članovima obitelji i poštovanje različitosti na jednostavan i vedar način. Jedno je istraživanje čak potvrdilo da pozitivne poruke crtića zaista utječu na djecu i njihov moralni razvoj, savjetuje Medijska pismenost kako izabrati dobar TV sadržaj za djecu.

    21.10.2017. (15:17)

    Sindrom nemirnih nogu: Ljudi koji lupkaju nogama ne rade to jer žele živcirati ostale ili što već, nego zato što imaju taj gen

    Iscrpnije...
    30.08.2017. (15:26)

    Stvaranje nadljudi

    Dvije trećine Amerikanaca odobrava editiranje gena s ciljem liječenja bolesti

    Oko dvije trećine Amerikanaca podržava ideju modificiranja ljudskih gena s ciljem liječenja bolesti, otkrilo je istraživanje provedeno prošlog prosinca i siječnja u kojem je sudjelovalo 1.600 odraslih Amerikanaca. Studija je ranije ovog mjeseca objavljena u časopisu Science. Cilj ove studije bilo je ispitivanje javnog mijenja o revolucionarnoj tehnologiji koja strahovito brzo napreduje, objasnio je ko-autor studije Dietram Scheufele. The Verge

    03.08.2017. (10:15)

    Brisanje bolesti

    Uspjeh znanosti: Iz embrija uklonjena smrtonosna mutacija gena

    Američki i korejski znanstvenici preuredili su gene u ranom stadiju razvoja ljudskih embrija u cilju zaustavljanja prenošenja nasljedne bolesti kroz generacije obitelji u velikom uspjehu medinice, piše Nature. Spermatozoide muškarca s hipertrofičnom kardiomiopatijom korigirali su koristeći tehnologiju uređivanja gena CRISPR, a potom su njima oplodili zdravo jajašce IVF tehnikom. 72 posto embrija oslobođeno je mutacija koje donose ovu bolest, najčešći uzrok iznenadne smrti kod inače zdravih sportaša. Popular Mechanics

    19.07.2017. (13:18)

    Blagodati meditacije

    Zanimljivi rad mlade psihologinje Ivane Burić: Vezu uma i tijela proučava na – genima

    “Naši geni koje smo naslijedili od roditelja mogu mijenjati aktivnost, što znači da mogu proizvoditi svoje proteine u različitim količinama ili potpuno prestati s proizvodnjom. Kada gen prestane proizvoditi proteine, onda nema nikakvog utjecaja na naše tijelo i smatra se ‘isključenim’. Još uvijek nije poznato što sve iz naše okoline i životnog stila utječe na koje gene i u kojoj mjeri. Ovim istraživanjem smo otkrili da meditacija, joga i srodne tehnike imaju isti utjecaj na ekspresiju gena na način da smanjuju aktivnost gena koji su zaslužni za stvaranje upalnih procesa. Rezultati pokazuju da joga ili meditacija ne poboljšavaju samo mentalno, nego i fizičko zdravlje, te da je čak i 15 minuta dnevno dovoljno da se stvori ovaj efekt na gene”, kaže Ivana Burić, hrvatska psihologinja koja trenutno radi doktorat na programima engleskog sveučilišta u Coventryju i nizozemskog sveučilišta u Radboudu. Novi list

    04.05.2017. (17:43)

    Znanstvenici otkrili 4 gena koji su krivi za Touretteov sindrom, neobično neurološko stanje gdje osoba ima stalne fizičke i verbalne tikove

    Iscrpnije...
    13.03.2017. (15:09)

    Znanstvenici identificirali gen koji bi mogao spriječiti iznenadnu smrt tinejdžera

    Iscrpnije...
    08.02.2017. (14:51)

    Bez naknadnih iznenađenja

    U Hrvatskoj rođeno prvo dijete bez defektnih gena

    Dvoje zagrebačkih roditelja platilo je specijalno testiranje u Bruxellesu kako bi njihova druga beba, još kao embrij, bila podvrgnuta predimplantacijskoj genetskoj dijagnostici. Tako su mogli biti sigurni da njihova beba neće imati nikakve nasljedne bolesti. Njihova prva beba umrla je od rijetke smrtonosne bolesti. Test je koštao nekoliko tisuća eura, kako piše Jutarnji.

    12.12.2016. (12:20)

    ‘Ljudi bez empatije su užasno problematičan društveni činilac’

    “Ako zaista želimo sistemsku promenu i pravedno održivo društvo, onda se promena mora misliti holistički, a ne ekonomistički. Konačno, kada govorimo o novom društvu, nisu važni samo ekonomski odnosi, koji su svakako jedna od ključnih determinanti svih drugih praksi – važni su nam i ljudi kao takvi. Kada je o tome reč, onda ne smemo smetnuti s uma da su ljudi bez empatije užasno problematičan društveni činilac”, kaže sociologinja Marija Jakovljević u intervjuu za Slobodni Filozofski.