28/03/2026 - Monitor.hr
28.03. (23:00)

Veliki brat čuva malog

Zemljin magnetski “zagrljaj” čuva Mjesec i tamo gdje nismo očekivali

Nova studija temeljena na podacima kineskog landera Chang’E-4 otkrila je da Mjesec uživa dodatnu zaštitu od opasnih galaktičkih kozmičkih zraka (GCR) čak i kada je izvan Zemljine magnetosfere. Znanstvenici su uočili pad zračenja od 20%, prvenstveno kod protona niže energije, tijekom dva dana svakog lunarnog ciklusa. Uzrok leži u dosegu Zemljinog magnetskog polja koje, iako oslabljeno, i dalje zakrivljuje putanje čestica (žiro-radijus). Ovo otkriće “džepa zaštite” ključno je za planiranje budućih lunarnih misija, jer omogućuje bolje predviđanje sigurnijih razdoblja za astronaute i osjetljivu opremu. Mreža

28.03. (23:00)

Brze i kratke

  • Hutisti prvi put od početka rata napali Izrael, Iran prijeti razornim odgovorom ako opet bude napadnuta energetska infrastruktura (Index)
  • Anušić ipak želi s Izraelom dogovoriti kupnju ‘Davidove praćke’ za obranu Hrvatske od raketa ‘Zagrepčanki’ kojima se Vučić nedavno razmetao (Nacional)
  • Proizvođači čipova u problemima zbog nestašice helija (Poslovni)
  • U noći na nedjelju pomaknite kazaljke s dva na tri sata, počinje ljetno računanje vremena (Nacional)
  • Veliki Dudu za tportal: Brazil ubija borba ega. Hrvatska na prvenstvu uvijek bude ona prava
  • Novi trend Gen Z-ja? Dala otkaz na poslu od 108k eura da bi pronašla smisao u životu (Index)
28.03. (22:00)

Uvijek vjerni, i prije poljoprivrede

Najstariji pas na svijetu: Genetički dokazi pomaknuli granice povijesti

Nova istraživanja u časopisu Nature otkrila su da su psi bili vjerni pratitelji ljudi tisućljećima prije poljoprivrede. Genetičkom analizom identificiran je najstariji poznati pas iz Pinarbasija (Turska), star 15.800 godina, što je 5.000 godina više od prijašnjih rekorda. Znanstvenici pretpostavljaju da su se psi odvojili od vukova prije više od 24.000 godina. Nalazi potvrđuju da su drevni lovci-sakupljači cijenili svoje ljubimce: pokapali su ih uz ljude i hranili ribom. Ovi “alarmni sustavi” ledenog doba genetski su preci današnjih pasmina poput boksera i salukija. Index

28.03. (21:00)

Samo da im ne iscuri prije reda

Otkriveno gigantsko nalazište “bijelog vodika” u srcu Europe

U francuskom bazenu Moselle potvrđeno je postojanje vjerojatno najvećeg svjetskog rezervoara bijelog vodika, s procijenjenih 34 milijuna tona. Za razliku od onog dobivenog elektrolizom, ovaj se vodik prirodno nalazi u tlu. Nalazište se proteže prema Njemačkoj, Belgiji i Luksemburgu te nudi ogroman energetski potencijal. Iako je otkriće spektakularno, tehnologija za masovno i isplativo vađenje još je u razvoju. Uspije li ekstrakcija, ovaj jeftini i održivi energent mogao bi ponovno vratiti vodik u fokus autoindustrije i postati ključan faktor u globalnoj energetskoj tranziciji. FCW, Revija HAK

28.03. (20:00)

Ne morate više pod nož

Magnetski mikroroboti: Nova nada za regeneraciju leđne moždine

Znanstvenici su razvili hibridne meke robote (SCASRs) koji bi mogli preokrenuti sudbinu paraliziranih osoba. Ovi “roboti” su zapravo pametne kapljice sastavljene od matičnih stanica, magnetičkih čestica i silicija. Pomoću oscilirajućeg magnetskog polja, liječnici precizno navode kapljice do mjesta ozljede leđne moždine. Tamo matične stanice potiču regeneraciju živčanog tkiva. Testovi na štakorima pokazali su fascinantne rezultate: životinje s potpuno prekinutom moždinom ponovno su prohodale nakon samo tri tjedna. Ova metoda nudi budućnost u kojoj oštećenja živčanog sustava više neće značiti doživotnu nepokretnost. Nenad Raos za Bug

28.03. (19:00)

Pripremite maramice

Train Dreams: Lak i lijep film o teškom i tužnom životu

Netflixov hit-film lijepa je, nježna i tužna priča o životu jednog usamljenog čovjeka u turbulentno doba ranog dvadesetog stoljeća, ali daleko od svih zbivanja – među drvećem, životinjama i kraj dvije tekućice – rijeke i željezničke pruge. Clint Bentley pri adaptiranju je ove novele Denisa Johnsona iz 2011. godine pokazao laku redateljsku ruku i talent da jedan mali ljudski život, proživljen u jednom od najturbulentnijih razdoblja u ljudskoj povijesti – prikaže istodobno epski i lirski, emotivno i promišljeno. Daleko od svih zbivanja, ratova, historijskih prevrata, tehnoloških revolucija i društvenih previranja, njegov je junak – kojeg s dirljivom suptilnošću glumi sjajan Joel Edgerton – proživio svoju osobnu verziju tog promjenjivog i turbulentnog stoljeća, uzdižući se, tonući i mireći se sa životom koji prolazi tako brzo, toliko je pun tuge i samoće, a ipak te povezuje s nečim većim od sebe samoga.. Zrinka Pavlić za tportal. Bio je nominiran za 4 Oscara, nije dobio nijedan. Još jedan osvrt na Journalu.

28.03. (18:00)

Odaberi jedan broj. Sigurno ćeš pogriješiti...

Krušelj: SDP je pokazao izniman talent za katastrofalan izbor lidera

Vladajuća stranka godinama gomila afere i skandale. Velike i još veće. Kriminal, korupcija i klijentelizam ne posustaju, a svakodnevno se suočavamo s nebrojenim gospodarskim i socijalnim obmanama i cinično interpretiranim statistikama. Pozorno odabranim brojkama koje milozvučno dolaze iz Banskih dvora vrijeđa se inteligencija prosječnog građanima, kamoli informiranijeg intelektualca. Ponovno ubrzava inflacija koja je već odavno premašila rast plaća i kronično premalih mirovina, po čemu pretendiramo na neslavni europski rekord.

Mogu li za hrvatsku oporbu postojati bolji argumenti i pogodniji uvjeti za političko demontiranje vladajućeg HDZ-a? Teško. Gotovo nezamislivo. Plenkovićeva ekipa kao da je pitala SDP kao oporbenog lidera što sve još mora činiti da bi mu olakšala taj očekivani zaokret. HDZ i njegovi u doslovnom smislu tragikomični partneri naprosto se nude za brzi silazak s desetogodišnjeg trona. Hoće li biti izvanrednih izbora? Neće. Što je situacija lošija, za neke i beznadna, vladajuća je stranka sigurnija u svoj status. Jedini je prihvatljivi zaključak SDP-ovog posrtanja, budući da nemaju izvršnu vlast zbog koje bi se zamjerali građanima, da prosječni birač ne vjeruje da bi ta stranka lijevog centra mogla nešto promijeniti u pozitivnom smjeru. Željko Krušelj za Danicu

28.03. (17:00)

Brze i kratke

  • DHMZ: udari vjetra iznad 115 kilometara na sat očekuju se u razdoblju duljem od 100 godina, srušen je rekord, puhalo je i do 120 km/h (najviše dosad u Zagrebu izmjereno je 94 kilometara na sat, i to 2008.) (Index)
  • Die Welt: Rusija stvara sve veću prijetnji Njemačkoj i Europi, Putin bi mogao pojačati napade na Ukrajinu zahvaljujući većim prihodima od nafte (tportal)
  • Završeni Porini u Splitu: Ovo su dobitnici večeri – Album godine Parni Valjak – Kažu pčele umiru…, pjesma godine Kapetan bez broda, nagradu za najbolji ženski vokal posthumno je dodijeljen Gabi Novak, Porin za najbolju mušku vokalnu izvedbu pripao Marku Tolji, najbolja vokalna suradnja Vojko V i Baby Lasagna, Goran Končar dobitnik Porina za životno djelo… (HRT), kao i Vlatko Stefanovski (HRT)
  • Otvaranjem izložbe “Stotinu cvjetova u mom domu” u Ključu kod Novog Marofa, rodnom mjestu našeg poznatog slikara, počeli su 10. Rabuzinovi dani. U mjesec dana posjetitelje očekuju izložbe, radionice, književni susreti i edukativni sadržaji (HRT)
  • Filip Hrgović se vraća u ring, odmjeriti snage s 34-godišnjim britanskim boksačem Daveom Allenom 16. svibnja u Doncasteru (tportal)
28.03. (16:33)

Vlada odobrila 5 milijuna eura za ogrjevna drva građanima

28.03. (16:31)

Zadar, Rijeka i Čakovec srušili rekord Najduže špage na svijetu

28.03. (16:00)

Tamo gdje kokice jedete s dignutim malim prstom...

Najljepša kina u Europi: Pariški Lincoln, amsterdamski Pathé Tuschinski, Londonski Electric Cinema i madridsko Kino Doré

Europska povijesna kina podsjećaju nas na doba kada je odlazak na projekciju bio svečani društveni ritual, a ne samo konzumacija sadržaja. Pariški Lincoln nudi rafiniranu francusku eleganciju u srcu palače, dok amsterdamski Pathé Tuschinski očarava kao najljepši svjetski spoj art décoa i secesije. Londonski Electric Cinema u Notting Hillu redefinira luksuz udobnim kožnim foteljama i krevetima, zadržavajući vintage duh iz 1910. godine. Konačno, madridsko Kino Doré, dom španjolske kinoteke, čuva romantični ambijent s ornamentalnim detaljima. Ova zdanja dokazuju da prostor, svjetlo i dekoracija mogu biti jednako uzbudljivi kao i film na platnu. Jutarnji

28.03. (15:00)

Digitalna močvara

Društvene mreže evoluirale su iz platformi za druženje u sustave za političku i ekonomsku manipulaciju

Društvene mreže danas povezuju internetske bizarnosti i političku manipulaciju u sustav u kojem algoritmi, umjetna inteligencija i monetizacija oblikuju našu percepciju stvarnosti, kažu na Kulturpunktu. Autor Vlado Vince ističe kako Facebook danas prioritet daje bizarnom, AI-generiranom sadržaju (poput “Shrimp Jesusa”) radi čiste monetizacije, dok je X (bivši Twitter) pod Elonom Muskom postao poligon za radikalnu ideologiju i nekontrolirane AI botove poput Groka. Sve je počelo s Facebook feedom – Facebookova taktika manipulacije formatom sadržaja već je tada počela utjecati na distribuciju vijesti, sve kako bi zadržali korisnike na mreži. Prioritizacija video sadržaja radikalno je transformirala novinske redakcije, koje su stihijski ulagale velika sredstva u produkciju videa kako bi se bolje pozicionirale na društvenim mrežama… a nismo još ni došli do pojave ChatGPT-a…

28.03. (14:00)

Samo u fotošopu

Svi proizvođači fotoaparata se slažu: generativni AI nema što raditi u fotićima

Vodeći svjetski brendovi – Canon, Nikon, Sony, Fujifilm, Sigma, OM System i Panasonic – zauzeli su zajednički stav protiv ugradnje generativne umjetne inteligencije u fotoaparate. Za razliku od proizvođača pametnih telefona koji forsiraju “izmišljanje” detalja, čelnici ovih tvrtki ističu važnost autentičnosti i užitka u procesu stvaranja. Iako podržavaju AI za poboljšanje autofokusa ili smanjenje šuma, odlučno odbijaju alate koji kreiraju lažni sadržaj. Fokus ostaje na zaštiti integriteta autora i razvoju sustava za provjeru izvornosti (C2PA), jer, kako kažu, prava fotografija zahtijeva stvarni subjekt i ljudski element. PetaPixel

28.03. (13:00)

Mladi, nemojte nas razočarati (opet)

Generacija Z u ovogodišnjem fokusu Magnum Photos

Agencija Magnum Photos 2026. godine pokreće projekt Magnum Chronicles: GenZ, moderan nastavak ambicioznog pothvata Roberta Cape iz 1951. godine. Dok je originalni projekt dokumentirao poslijeratnu mladež (“Generation X”), novi rad istražuje digitalne domoroce u više od 10 zemalja, uključujući Tajvan, Libanon i Brazil. Fotografi kroz portrete i prilagođene upitnike bilježe strahove od klimatskih promjena, nepovjerenje u institucije i osobne snove mladih. Cilj je očuvati tradiciju neovisnog dokumentarizma i dati glas onima koji će naslijediti posljedice današnjih globalnih kriza. Publikacija izlazi u ljeto 2026. Magnum Photos

28.03. (12:00)

Zatim gase kompjuter

Uskoro zadnji koncert legendarnih Denis & Denis

Posljednji program tvog kompjutera zatresla je obožavatelje koji će imati zadnju priliku vidjeti ih. Turneja obuhvaća nekoliko gradova u regiji, u punom je tijeku, a nakon čega duo više nikada neće nastupati zajedno. Davor i ja već dulje vrijeme osjećamo veliki napor i stres prilikom svakog odlaska na koncert, tako da smo dočekali proljeće da odradimo oproštajnu turneju. Kad si u našim godinama, nije ti svejedno u koje doba godine ćeš se izložiti većem naporu, rekla je Marina Perazić za Muziku. Najupečatljiviji trenutak joj je prvo pojavljivanje u emisiji “Hit meseca” s pjesmomProgram tvog kompjutera” davne 1984. Domaća publika imat će priliku oprostiti se s njima u Rijeci 28. ožujka (danas) u Exportdrvu, dok se zadnji koncert ikad održava u Zagrebu 10. travnja u Laubi.

28.03. (11:00)

Brze i kratke

  • Više od 5000 vatrogasaca bilo je angažirano na više od 1600 intervencija diljem Hrvatske nakon snažnog nevremena koje je pogodilo zemlju (Index), Tomašević: Oštećeno 39 vrtića, 27 osnovnih i 16 srednjih škola (N1), direktor zagrebačkog groblja naveo da su otkazani pokopi (tportal)
  • Subota većinom manje vjetrovita i hladna, ali još lokalno kiša, snijeg (HRT), meteorolog najavio novo nevrijeme: “Smirivanje je samo privremeno, vrlo slična situacija čeka nas već u utorak i srijedu” (Nova TV, Index)
  • Vedranu Pavleku u Turskoj oduzet mobitel, čeka se izručenje (Nacional)
  • Iranski hakeri upali u Gmail šefa FBI-ja, objavili njegove privatne fotografije (Index)
  • Putin zabranio izvoz zlata i gotovine iz Rusije (Index), od 1. travnja zabranjuju i izvoz nafte (Reuters)
  • Junetina će u Hrvatskoj poskupjeti, ali razlog za to nije rat na Bliskom istoku, nego visoki troškovi i nedostatak teladi (tportal)
  • Još gori na Zvučnom zidu u Dubravi – samo neka gori, kaže Zoran Stajčić u reportu za Ravno do dna
28.03. (10:00)

Kako smršavjeti 10 mjesta u godinu dana

Indeks ekonomske slobode: Hrvatska bilježi pad

Hrvatska je u 2026. pala s 39. na 49. mjesto ljestvice ekonomskih sloboda (Heritage Foundation) zbog rigidnog tržišta rada i rasta poreznog opterećenja, unatoč boljem fiskalnom zdravlju. Izvješće za 2026. otkriva zanimljive trendove: Male europske države (poput Irske i Češke) dominiraju vrhom, dok veliki igrači poput SAD-a (22. mjesto) i Njemačke zaostaju. Amerika bilježi blagi rast zahvaljujući deregulaciji, ali Trumpove carine guše puni potencijal slobodne trgovine. Argentina pod Mileiem bilježi najveći skok, dok Kina ostaje pri dnu zbog državne kontrole i represivnog sustava. Ekonomski lab

28.03. (09:00)

Bez Wi-Fija, ali s pogledom od milijun zvjezdica

Život u jurti: luksuz nomadskog stila u srcu Kirgistana

Jurte su tradicionalne prijenosne kuće koje koriste nomadski narodi u srednjoj Aziji, posebno u zemljama poput Mongolije, Kazahstana i Kirgistana. Jurta je okrugli šator napravljen od drvene konstrukcije i prekriven filcom (od ovčje vune). U sredini se obično nalazi peć ili ognjište, a na vrhu otvor za dim i svjetlo. U Kirgistanu, primjerice, postoji cijela mala “industrija” tzv. yurt campova (nešto između kampa i eco-resorta), posebno oko planinskih jezera i u prirodi. Na jednog je nabasao mladi Švicarac iz videa, kojeg možete pratiti na Instagramu i TikToku. On je putovao 8 tisuća km biciklom od Švicarske do tamo, kako bi skijao. Na svom je putu prošao i Hrvatskom. Klikaj

28.03. (08:00)

Ukrašavanje s razlogom

Znamen na koži: Kako je drevno ‘sicanje’ postalo aktualna tema zahvaljujući Lelek

Grupa Lelek ove godine na Euroviziju donosi sicanje – tradicionalni običaj tetoviranja Hrvatica katolkinja iz BiH, nastao kao zaštita od osmanske asimilacije. Ovaj svjetski fenomen, star stoljećima, proživljava renesansu među mladima, što potvrđuju rasprodane izložbe i nova izdanja knjige “Znamen na koži”. Središnji motiv od 317 zabilježenih je križ, a nekadašnja bolna procedura čađom i majčinim mlijekom danas je postala simbol identiteta i povezanosti. Čak 40% ispitanika spremno je nositi ove drevne simbole, čime tradicija s bakinih ruku službeno osvaja globalnu pop-kulturnu scenu. HRT