02/04/2026 - Monitor.hr
02.04. (23:00)

Patuljci s opasnim namjerama

Patuljaste galaktike: Neočekivani “upaljači” ranog svemira

Znanstvenici su pomoću teleskopa James Webb i Hubble otkrili da su za kozmičku reionizaciju – proces koji je svemir učinio prozirnim za svjetlost – zaslužne male, ali iznimno aktivne patuljaste galaktike. Iako se ranije vjerovalo da su “kozmičku maglu” rastjerale masivne galaktike ili crne rupe, podaci iz skupa Abell 2744 pokazuju da su upravo ovi mali sustavi proizvodili nevjerojatne količine ionizirajućih fotona. Ovo otkriće ključno je za razumijevanje rane evolucije svemira i pretvaranja mračnog, neutralnog plina u prozirnu plazmu. Science Alert, Index

03.04. (00:00)

AI zamišlja bolju prošlost

Restauracija fotografija uz pomoć AI: Tehnologija ubija autentičnost

Smatra autor na portalu PetaPixel. Kroz iskustvo iz firentinskog instituta Opificio delle Pietre Dure kritizira modernu upotrebu AI alata (poput ON1 Restore AI) u obradi starih fotografija. Dok talijanski stručnjaci zagovaraju konzervaciju – zaštitu zatečenog stanja bez dodavanja stranih elemenata — AI procese vidi kao nasilnu restauraciju. Problem leži u tome što AI ne “vraća” detalje, već ih izmišlja i umeće, čime nepovratno mijenja identitet osoba i povijesnu istinu. Zaključuje da tehnologija, bez obzira na kvalitetu, djeluje kao “tupi instrument” koji brisanjem nesavršenosti zapravo uništava dušu i autentičnost izvornog djela.

02.04. (23:00)

Brze i kratke

  • Trump: Najveći most u Iranu je srušen, slijedi još mnogo toga, Iranska revolucionarna garda: Napali smo Amazonov centar u Bahreinu (Index)
  • Od idućeg utorka cijene goriva mogle bi ponovno porast, očekuje se da će Vlada ponovno intervenirati (tportal)
  • Nakon Uskrsa mogući gotovo ljetni dani, neki krajevi i blizu plus 30 (Nacional)
  • Google uskoro predstavlja pametnu narukvicu bez zaslona (Bug)
  • Nikad više milijunaša: 10 posto u Hrvatskoj drži pola imovine (Lider)
02.04. (21:00)

Da ostanemo optimistični, možda će trebati posao nadzornika

Želimir Periš: Kad je umjetna inteligencija došla po programere

S pojavom UI-ja mnogi su se ljudi počeli bojati za svoje poslove. Ne i programeri – nedodirljiva bogomdana kasta tehnoloških stručnjaka. Ironičnim kopernikanskim obratom umjetna inteligencija prvo je došla po programere. No neće na njima i stati, podsjeća Želimir Periš za Novosti. U veljači 2026. odlučio sam napraviti eksperiment: sljedeći projekt u potpunosti prepustiti UI-ju. Davao sam zadatke, agent je pisao kod. Prvog ožujka 2026. dogodilo se nešto neobično – ja, programer plaćen za kreiranje programskog koda, dobio sam plaću za mjesec u kojem nisam napisao ni jednu liniju koda. Moju je plaću zaradio UI. Posao mi se preokrenuo preko noći. Od onoga koji kreira, postao sam onaj koji orkestrira.

Svaka budućnost plaši, jer čovjek nikad uistinu ne zna što ga čeka. No razlika je u brzini. Budućnost koja dolazi za dvadeset godina plaši nas odmjereno. Budućnost koja dolazi u travnju vrlo je uznemirujuća. Budućnost koja jaše na umjetnoj inteligenciji galopirajuća je. Mjera stvari nije više dogodine već – sutra…

02.04. (19:00)

Ako ste vi gladni kad ih gledate, zamislite kako je tek kamermanima

Gastro tražilica: Youtube kanal dvojice entuzijasta prerastao u jednu od vodećih regionalnih destinacija za gastro recenzije

U šest je godina iz YouTube kanala izrasla u jednu od vodećih regionalnih platformi s više od 600.000 pratitelja na svim društvenim mrežama. Iako značajno utječu na promet restorana, sebe ne vide kao klasične influencere niti stručnjake, već kao iskrene gurmane kojima publika vjeruje. Ključ njihovog uspjeha je stroga selekcija: oko 30% restorana odbijaju reklamirati, a čak 80 % YouTube sadržaja je nekomercijalno. Uz recenzije restorana u regiji, većinom u ex-Yu državama, voljeli bi posjetiti i druge svjetske destinacije (premda su snimali i u Grčkoj, Italiji, Švicarskoj, pa čak i SAD-u), te razvoj travel-vlog formata, ostajući vjerni autentičnosti i edukaciji kroz zabavu. Drava.info

02.04. (18:00)

Detektiv u prozirnom kaputu

Mit o privatnosti: Što anonimni način rada zapravo (ne) skriva

Inkognito ili privatni način rada značajka je svakog preglednika, no što ako je to zapravo laž i vaša se aktivnost i dalje može pratiti? U videu na Privacy Guides otkrivaju ključne probleme s privatnim pregledavanjem te otkrivaju što možete učiniti umjesto toga kako biste ostvarili stvarnu privatnost. Doznajte zašto vaša povijest možda nije toliko tajna koliko mislite i koje alate koristiti za potpunu zaštitu podataka.

02.04. (17:00)

Brze i kratke

  • Zbog blokade Hormuškog tjesnaca brodovi su izgubili luku gdje su punili gorivo. Troškovi brodara porasli su za 4,6 milijardi dolara (Jutarnji)
  • Razvoj trenutnih događaja na geopolitičkoj sceni i posljedično na financijskim tržištima doista podsjeća na 2022. godinu kada su ruske snage napale Ukrajinu, samo što centralen banke sada imaju teži zadatak zbog sporijeg rasta i visoke inflacije… stagflacija kao realan scenarij (Lider)
  • Vlada na Malti nudi 25 tisuća eura vozačima koji dobrovoljno predaju svoju vozačku dozvolu i da obećaju kako pet godina neće sjesti za volan, to im je mjera za smanjenje prometnog kolapsa (Poslovni)
  • Poljaci pripremaju gradnju svoje prve nuklearne elektrane (Mreža)
  • Ustavni sud odbacio tužbu zbog dočeka rukometaša, Tomašević najavio nastavak pravne borbe (Index)
02.04. (16:00)

Mozgovi u poreznom raju

Patenti po glavi stanovnika: Između stvarne inovacije i pravnih trikova

Ljestvica patentne aktivnosti otkriva raskorak između mjesta gdje nastaju ideje i onih gdje se registriraju. Monako i Luksemburg predvode popis, no to je primarno rezultat povoljnog poreznog okruženja za intelektualno vlasništvo, a ne fizičke proizvodnje. Među tehnološkim silama dominira Južna Koreja (2.536 patenata na 100.000 ljudi), dok Kina, unatoč najvećem apsolutnom broju, zbog veličine populacije pada na niže mjesto. Hrvatska se drži na solidnoj 37. poziciji s 349 patenata, dok SAD zaostaje za većim dijelom zapadne Europe u ovom specifičnom omjeru. Mreža

02.04. (15:00)

Visoke cijene nitko nije zvao, ali one žele ostati

Vizek: Izgleda da smo na početku nove ekonomske ere s trajno višim cijenama

Stanovanje, hrana, energija i prijevoz, ono što je donedavno činilo osnovu standarda, sve češće postaje izvor financijskog pritiska i nesigurnosti. Čak i kućanstva s relativno stabilnim dohotkom sve teže održavaju životni standard na koji su navikla, dok mlađe generacije sve češće odustaju od vlasništva nad stanom, dugoročnog planiranja i stvaranja financijske sigurnosti. Inflacija se tako iz makroekonomskog pokazatelja pretvara u pitanje kvalitete života. Upravo u tom prijelazu iz apstraktnog u osobno krije se i snaga njezine političke destruktivnosti. U svijetu u kojem inflaciju potiču fragmentacija tržišta, geopolitičke napetosti i ograničenja u trgovini, politički odgovori često dodatno zatvaraju ekonomije, povećavaju troškove i produbljuju iste procese koji su do inflacije i doveli. Time se stvara začarani krug u kojem ekonomski pritisci hrane politički radikalizam, a političke odluke dodatno pogoršavaju ekonomske prilike. Maruška Vizek za tportal

02.04. (14:00)

Uštediš cente, ali zato potrošiš živce

Zablude o jeftinoj struji i “omotnicama” s TikToka – kako se ne štedi novac

Mnogi potrošači žive u zabludi prakticirajući metode štednje koje donose više stresa nego novca. Najapsurdniji primjer je fanatično pranje rublja iza 21 sat navečer; zbog razlika u tarifama, godišnja ušteda često iznosi zanemarivih 48 eura, uz ogroman narušen komfor. Jednako je upitna metoda “omotnica” s TikToka (prema kojoj se unaprijed razvrstava gotovina za fiksne troškove), koja zbog rigidnosti graniči s kompulzivnim poremećajem. Tekst razbija i mit o gotovini kao boljem pregledu troškova, naglašavajući da digitalno bankarstvo nudi precizniju statistiku. Zaključak? Prava štednja leži u pametnom ulaganju (dionice, satovi) i oprezu pri lažnim popustima, a ne u noćnom dežuranju uz perilicu. Velika škrtica za Jutarnji

02.04. (13:00)

Lisice za kleptokrate

Goldstoneova inicijativa: Osnivanje svjetskog suda protiv korupcije

Richard Goldstone, bivši haški tužitelj, zagovara osnivanje Međunarodnog antikorupcijskog tribunala (IACC) sa sjedištem u Haagu. Sud bi imao dva ogranka: jedan za kazneni progon visokih dužnosnika i njihovih mreža (bankara, brokera), a drugi za zamrzavanje i povrat ukradene imovine. Iako 187 zemalja podržava UN-ovu konvenciju protiv korupcije, Goldstone upozorava na nedostatak provedbenog mehanizma. Tribunal bi djelovao kada nacionalna pravosuđa zakažu, ciljajući na “pranje” novca u stabilnim demokracijama. Inicijativu su već politički podržale Kanada, Nizozemska i još četiri države, videći u njoj alat za kraj nekažnjivosti globalnih moćnika. Poslovni

02.04. (12:00)

Derrick-atna arhitektura

Tekući temelji: Nafta kao nevidljivi urbanist

Iako je arhitektonski diskurs često ignorira, nafta je stvarni projektant modernog svijeta. Ona ne pokreće samo automobile, već diktira prostornu logiku kroz mreže cjevovoda, rafinerija i luka koje redefiniraju pojam teritorija. Od „crnog grada“ Bakua do Houstona, ekstrakcija resursa oblikuje gradove bez jasnog plana, podređujući život logistici energije. Osim urbanizma, nafta prožima i samu materiju gradnje kroz plastiku, izolaciju i asfalt. Suvremena arhitektura, unatoč prividnoj lakoći, ostaje duboko ukopana u fosilna goriva, čineći zgrade neraskidivim dijelom globalne geopolitičke i ekološke mreže. Arch Daily

02.04. (11:00)

Brze i kratke

  • Nova naslovnica The Economista prikazuje Xi Jinpinga i Trumpa uz poruku: “Nikada ne prekidaj neprijatelja kada čini pogrešku“… Kina se svjesno drži po strani po pitanju rata u Iranu (Jutarnji)
  • Vojni analitičar Redžepović: nabava oružja koristi Aleksandru Vučiću kao propagandni materijal da bi pokazao da će Srbija biti sigurna ako je napadne neprijatelj, to mu nosi političke bodove kod kuće, Srbija sada neće napasti Hrvatsku, o tome nema govora, ali morate imati neki balans (N1)
  • Zvonimir Mršić, bivši predsjednik Podravke: Puknu li lanci opskrbe, nećemo imati hrane ni za sebe ni za turiste (N1)
  • HBOR uvodi moratorij na otplatu kredita za poljoprivrednike i prijevoznike goriva (Poslovni)
  • Koliko košta okvirna košarica za Uskrs? Skromna oko 23 eura, srednja oko 51,5, a obilnija 170-ak eura (Index)
02.04. (10:00)

Malo bliže zvijezdama, malo dalje od šefa

NASA je uspješno lansirala misiju Artemis II, astronauti se vraćaju na put prema Mjesecu

Iz Svemirskog centra Kennedy poletjela je raketa SLS s kapsulom Orion, noseći posadu koju čine Reid Wiseman, Victor Glover, Christina Koch i Jeremy Hansen. To je prva misija koja uključuje Mjesec nakon pola stoljeća. Tijekom desetodnevnog putovanja, ovaj američko-kanadski kvartet testirat će sustave upravljanja i izvoditi znanstvene eksperimente u lunarnoj orbiti. Misija je ključni korak programa Artemis za uspostavu trajne prisutnosti na Mjesecu i pripremu za buduće pohode na Mars, nastavljajući tamo gdje je Apollo 17 stao 1972. godine. Index

02.04. (09:00)

Friško iz rerne

Filmski vodič kroz 2026.: Što gledati do kraja godine?

Filmska 2026. godina nudi pravi vatromet na velikim platnima, spajajući nostalgične povratke, biografske drame i epske vizije vrhunskih redatelja. Najveću prašinu podiže Christopher Nolan sa svojim povijesnim epom The Odyssey, u kojem Matt Damon predvodi impresivnu glumačku postavu, dok se Steven Spielberg vraća korijenima u znanstvenofantastičnom trileru Disclosure Day. Za ljubitelje spektakla, prosinca donosi završetak Villenueveove trilogije Dune: Part Three, a kralj popa oživljava u biografskom filmu Michael.

Modni svijet uzbuđeno iščekuje nastavak klasika Vrag nosi Pradu 2, u kojem se Miranda Priestley suočava s novim vremenima, dok nas Aaron Sorkin uvlači u mračne tajne tehnološkog diva u filmu The Social Reckoning. Neće nedostajati ni akcije: Brad Pitt se vraća kao legendarni kaskader u The Adventures of Cliff Booth, a Tom Cruise surađuje s Iñárrituom na misterioznom projektu Digger. Uz povratak omiljenih igračaka u Toy Story 5 i mračnu atmosferu novog uratka Roberta Eggersa, Werwulf, pred nama je godina koju će obilježiti vrhunsko pripovijedanje. Journal