Svijet se bori za zaštitu podmorskih kabela, ključne infrastrukture za modernu ekonomiju i AI bum. Dok NATO pojačava patrole na Baltiku, a Tajvan uvodi strože kazne, fizička zaštita ostaje gotovo nemoguća – od sidara teretnih brodova do sofisticirane sabotaže “flota u sjeni”. Zbog geopolitičkih napetosti i kineskih uređaja za rezanje na velikim dubinama, fokus se seli na tehnološku otpornost. Umjesto puke straže, kompanije razvijaju laserske senzore za detekciju vibracija i planiraju alternativne rute kako bi osigurale protok podataka čak i u slučaju fizičkog prekida veze. tportal

Misija Artemis II uspješno je vratila čovječanstvo u duboki svemir, postavivši rekord udaljenosti od Zemlje (preko 406.000 km). Prema astronomu Anti Radoniću, primarni cilj nije bio samo prelet, već kritični test rakete SLS i broda Orion s posadom. (tportal)

Ključni naglasci:

• Tehnološki poligon: Provjereni su sustavi održavanja života i manevriranja za buduće spuštanje na površinu.
• Povratak je izazov: Ulazak u atmosferu pri 40.000 km/h ostaje najopasnija etapa.
• Geopolitika i budžet: Unatoč ambicijama i utrci s Kinom, NASA-in budžet stagnira.
• Cilj: Mjesec je tek baza za međunarodnu suradnju i neophodna stepenica prema Marsu.

• Trump u idućim danima očekuje konkretne obveze – poput slanja ratnih brodova ili drugih vojnih kapaciteta iz Europe, zahtjev ima obilježja ultimatuma (Jutarnji)
• Sindikati pozivaju na prosvjed: ‘Prosječna neto plaća trebala bi biti 2200 eura‘ (tportal)
• Grad koji ne postoji na Google Kartama: Tajno skrovište bogataša o kojem se malo zna (Index)
• Polufinale Svjetskog prvenstva u nogometu 2026. godine odigrat će se na stadionu AT&T u Dallasu, koji bi za tu priliku mogao primiti čak 105.000 gledatelja i tako postaviti novi rekord posjećenosti. Trenutni rekord drži finale iz 1994. godine na stadionu Rose Bowl u Pasadeni, koje je pratilo 94.194 gledatelja, piše The Sun. Tamo će Engleska igrati protiv Hrvatske (Index)
• Podforum Aktualno i na Monitorovom forumu je aktivan

Moj dida i njegov frend Tonino su ukrcali se na kajić i upalili su pentu. Onda su oni zaprdecali se sa kajićom prema pučini. Onda je za deset minuti dida pitao: „Šta je ono tamo crno i veliko?“ Barba Tonino je rekao: „To ti je Đerald Ford, najveći nosač avijona na svitu!“ Dida je pitao: „Pa šta se nasra taman na našu poštu?“ Barba Tonino je rekao: „Neam blage! Al nema šanse da bacimo parangal dok je on uparkiran!“ Dida je rekao: „E saćemo mu jebat mater!“

Onda su dida i barba Tonino doprdecali se sa kajićom do Đeralda Forda. Dida je ustao i viknijo je: „Alo, Đeralde! Zašto si nan se nasra na poštu?“ Barba Tonino je viknijo: „Dišmo mi bacit parangal?“ Dida je viknijo: „Potira si nan sve mole i ugore! O lubinima da ne pričan!“ Barba Tonino je viknijo: „Nećemo mi zbog neke američke karampane ostat bez obida!“ Dida je viknijo: „Aj hitro briši odavde! Nemoj nas tirat da primjenimo silu!“

Onda su na palubu od Đeralda Forda izašle tri face u uniformama. Prva faca je pitala: „Šta oće ona dva fosilca u kajiću?“ Druga faca je gledala kroz kanoćal. Onda je viknila: „Asti iruda, pa ono je Robijev dida!“ Treća faca je rekla: „Nemoj me jebat?!“ Onda je ona uzela kanoćal od druge face. Onda je skriknila: „Je, čoviče, on je!“ Prva faca je pitala: „Ko je Robijev dida?“ Druga faca je rekla: „Nemoj brumavat da ne znaš? Oni mrga šta je u drugon svjeckon ratu sa svojin kajićen potopija njemačku krstaricu Vilhelm Treći!“ Prva faca je pitala: „Šta je to drugi svjecki rat? I ko je Vilhelm Treći?“ Treća faca je rekla: „Dok ti učiš gradivo iz povjesti, bolje da mi brišemo odavde!“ Druga faca je rekla: „Slažen se! Pali motore!“ Novo poglavlje Bilježnice Robija K...

Riječ je o 3D animiranom obiteljskom filmu koji nastaje u hrvatsko-češkoj koprodukciji pod redateljskom palicom Arsena Antona Ostojića. Radnja filma Kristalni planet prati 11-godišnju Reu koja s ocem stiže na udaljeni, novonaseljeni planet. Otac dobiva posao u postrojenju za proizvodnju robotskih životinja, no ubrzo otkriva da postrojenje i nemilosrdni Guverner koji njime upravlja zagađuju podzemni svijet u kojem žive izvanzemaljska bića. Film ima impresivnu glasovnu ekipu predvođenu dobitnicima Oscara Jeremyjem Ironsom, Vanessom Redgrave i Michaelom Yorkom. U Hollywoodu postoji šala da, ako Akademija ikada zapne i ne zna koga još nominirati, postoji jednostavno rješenje – nominiraj Diane Warren, skladateljicu koja se pridružila ovoj impresivnoj ekipi. Journal

Iako oporbeni čelnik Márki-Zay nije obožavatelj Magyarove osobnosti, koju smatra “arogantnom” i “egocentričnom”, hvali njegovu hladnokrvnu političku pronicljivost i sposobnost da izvuče ključne pouke iz oporbenog neuspjeha 2022. godine. Magyarovoj popularnosti uoči izbora pridonose i gospodarske slabosti zemlje te snažna percepcija javnosti da su korupcija i klijentelizam proželi Orbánovu vladu. “Ljudi vide da ovo nije funkcionalna vlast, to se promijenilo. Jako su ljuti i toliko mrze Fidesz, što nije bio slučaj prije četiri godine”, rekao je Márki-Zay, inače gradonačelnik Hódmezővásárhelyja, piše Politico. Péter Magyar, nekadašnji insajder Fidesza i bivši suprug Orbánove ministrice pravosuđa, trudi se izbjeći kao proukrajinski nastrojenog, a na skupovima ponavlja iste govore, dok komunikaciju svodi uglavnom na Facebook i odabrane medije. Fokusira se na koaliciju većih oporbenih stranaka, budući da se prijašnja strategija široke opozicije pokazala katastrofalnom. Index

Martin Gillow, tvorac projekta Virtual Colossus, uspješno je izradio autentični digitalni 3D model stroja SG-41 (Schlüsselgerät 41). Ovaj nasljednik Enigme, poznat kao “Hitlerov mlin”, bio je vrhunac njemačke kriptografije Drugog svjetskog rata. Kroz “inženjersku arheologiju”, Gillow je surađivao s muzejima i agencijom GCHQ kako bi precizno rekonstruirao složenu mehaniku i logiku stroja. Projekt, započet krajem 2024., kulminirao je funkcionalnom web simulacijom. Kako bi osigurao trajnost svog rada, Gillow planira pohraniti digitalne modele u CERN-ov podatkovni centar, čuvajući povijest od zaborava i tehnološkog zastarijevanja. Mreža

Hrvatska kinematografija ostvarila je rekordan početak godine s više od 1,5 milijuna posjetitelja u kinima, što je rast od 78,6% u odnosu na lani. Glavni pokretač ovog fenomena je hit “Svadba” Igora Šeregija, koju je pogledalo nevjerojatnih 780.779 ljudi. Uz bok holivudskim blockbusterima stoji i dječji film “Glavonja“, dok ljestvicu najgledanijih domaćih naslova upotpunjuju Sedlarovih “260 dana“, “Drugi dnevnik Pauline P.” te dokumentarac “Fiume o Morte“. Ovim rezultatom domaći film dominira tržištem, ostavljajući iza sebe čak i brojne strane hitove. tportal

• Krhko dvotjedno primirje između SAD-a i Irana ugroženo je nakon što je što je Izrael pokrenuo snažno bombardiranje Libanona. Prema libanonskoj Civilnoj zaštiti, u izraelskom bombardiranju poginule najmanje 254 osobe (Index)
• USKOK razotkrio veliku muljažu: 20 ljudi izvuklo čak 16 milijuna eura, radi se o neovlaštenoj proizvodnji i prometu drogama te pranju novca (tportal)
• EU od 10. travnja u potpunosti uvodi novi Sustav ulaska/izlaska (EES), čime završava razdoblje postupne prilagodbe i prelazi se na isključivo digitalno evidentiranje prelazaka vanjskih granica schengenskog prostora. Za putnike to znači ukidanje pečatiranja putovnica državljana trećih zemalja (Poslovni)
• Počelo uklanjanje dijela katova zgrade Vjesnika (N1)
• Tomašević obećao pomoć za uništene grobove na Mirogoju: 50 posto u odnosu na štetu i u maksimalnom iznosu od tri tisuće eura (Poslovni)
• Primirje donijelo drugi najviši skok hrvatskih dionica ove godine (Lider)

Doc. dr. sc. Frane Marković za Reviju HAK objašnjava razliku između “običnih” vulkana, poput Etne, i supervulkana čije erupcije (VEI 8) izbacuju preko 1000 km3 materijala. Dok obični vulkani poput islandskih utječu na lokalnu klimu i promet, supererupcije se događaju svakih $100.000$ godina i mogu ugroziti opstanak čovječanstva. Iako susjedna Italija krije opasna Flegrejska polja, Hrvatska je sigurna od lave, ali povijesno bogata naslagama vulkanskog pepela. Unatoč razornoj moći, vulkani daruju plodno tlo i geotermalnu energiju, podsjećajući nas da su oni arhitekti, ali i krvnici našeg planeta.

Nova studija MIT-a na 11.000 zadataka otkrila je da AI modeli (ChatGPT, Claude, Gemini) u 65% slučajeva postižu tek “minimalno prolaznu” kvalitetu rada. Iako su korisni za rutinu, modeli drastično zakazuju kod složenih i kreativnih zadataka — ocjenu “izvrsno” postižu u manje od 50% slučajeva. Istraživači ih uspoređuju s razočaranim pripravnicima: obavit će osnovno, ali uz stalne faktografske pogreške i halucinacije. Dok narativ o eksponencijalnom napretku buja, podaci ukazuju na plafon; AI zasad ne može zamijeniti stručnjake, već samo automatizirati najjednostavnije prve korake karijere. Bug

Psiholog Nikola Erceg s Filozofskog fakulteta u Zagrebu ističe da je teško očekivati da će ljudi koji ne vjeruju u let na Mjesec lako prihvatiti dokaze i logiku jer glavni razlog zašto vjeruju u teorije zavjera nije nedostatak informacija, nego to što im takve teorije ispunjavaju važne psihološke potrebe. “Teorije zavjera pomažu ljudima da razumiju svijet, da osjete barem neku kontrolu nad stvarima koje ih plaše i očuvaju pozitivnu sliku o sebi i skupini kojoj pripadaju”. Erceg kaže da je jedan sustavni pregled iz 2023. pokazao da pokušaji ispravljanja zavjereničkih uvjerenja daju slabe i nedosljedne rezultate jer ne pogađaju razloge zašto ljudi u njih vjeruju. U jednoj studiji AI je razgovarao s njima i donekle uspio smanjiti zavjerenička uvjerenja za oko 20%, ali zbog personaliziranog pristupa, što putem komentara na društvenim mrežama nije izvedivo. Iako i na svako validno pitanje dobiju stručan odgovor, skepsa ostaje. Index

Svijet je u 2026. ušao s rekordnim brojem povezanih kriza koje prijete globalnoj stabilnosti. Dok rat u Ukrajini iscrpljuje Europu, Bliski istok ostaje tempirana bomba: krhko primirje SAD-a i Irana nije smirilo regiju, a Hormuški tjesnac i dalje drži svjetsku energetiku u šaci. Napetosti u Tajvanskom tjesnacu, nuklearne ambicije Irana i Sjeverne Koreje te nestabilnost u Sahelu i na Balkanu (Kosovo-Srbija) stvaraju savršenu oluju. Stručnjaci upozoravaju da istodobnost ovih žarišta, uz nadmetanje velesila, čini međunarodni sustav osjetljivijim nego ikad, pretvarajući lokalne sukobe u izravne udare na globalno gospodarstvo i sigurnost. tportal

Zbog političke klime, strašnih požara 2025. i zasićenja franšiznom kulturom, brojne zvijezde poput Georgea Clooneyja, Angeline Jolie i Aarona Paula napuštaju Los Angeles. Francuska, od milja prozvana “Frollywood”, privlači ih mirom, privatnošću i kreativnom slobodom, ali i konkretnim financijskim motivima. Od 2026. godine zemlja nudi izdašne porezne olakšice (do 40 %) na filmsku produkciju, što je udvostručilo ulaganja u industriju. Bilo da bježe od drame ili traže bolju kvalitetu života za djecu, holivudski teškaši u Parizu i Provansi pronalaze novi dom i inspiraciju. Le Monde, Index

• Podvožnjak kod Vjesnikova nebodera na Slavonskoj aveniji trebao bi biti otvoren do kraja ovog tjedna (N1)
• Kupite dio Pariza: Komad Eiffelova tornja ide na dražbu – riječ je o segmentu stubišta, cijena bi mogla dosegnuti između 120.000 i 150.000 eura (tportal)
• Artemis II: Astronauti snimili rijetku pomrčinu Sunca i nepoznatu stranu Mjeseca (HRT), projekt je do sada koštao oko 93 milijarde dolara, a većinu plaćaju američki porezni obveznici (Poslovni), misiju ovdje komentiraju na Forumu
• FBI: Amerikanci su izgubili milijarde dolara zbog kripto prijevara (Lider)
• Svaki treći Hrvat ima povišen krvni tlak i šećer – preventivni pregledi su ključni (HRT)
• Vedran Pavlek nakon Turske odletio je u središnju Aziju, točnije u Kazahstan (RTL Danas, Jutarnji)

Ovogodišnji, 22. ZagrebDox otvara se 19. travnja filmom “Sintetičko suosjećanje“ Marca Isaacsa, koji istražuje granice umjetne inteligencije. Umjetnički direktor Nenad Puhovski najavio je bogat program od 112 filmova u 16 cjelina, odabranih među dvije tisuće prijava. Međunarodna i regionalna konkurencija fokusiraju se na goruće teme: od ratova u Ukrajini i traumatičnih migracija do položaja žena i ekoloških kriza. Festival, koji je dio prestižnih asocijacija poput Cannes Docs, nudi hibridne dokumentarce, osobne ispovijesti i socijalno angažirane priče, a zatvara se filmom o ekološkim posljedicama rata, “Divia”. Program traje do 26. travnja u Kaptol Boutique Cinema. Link na službene stranice. HRT

Većina filmskih projekata u Hrvatskoj financira se kroz javne pozive koje raspisuju Hrvatski audiovizualni centar i HRT. HAVC raspisuje natječaje za različite faze i formate – od razvoja ideje do produkcije, od eksperimentalnog do igranog. Najvažnija su dva velika godišnja poziva za produkciju, uz koje raspisuje i nekoliko malih. HRT, kao javni servis, zakonski je obvezan najmanje 15% svojeg godišnjeg programskog proračuna osigurati za nabavu od neovisnih proizvođača, što naravno koristi nezavisnim producentima. Također raspisuje javne pozive, od kojih je najveći onaj za ulaganje u proizvodnju. U praksi to znači da su upravo HAVC i HRT ključni stupovi financiranja. Ako ne dobijete sredstva iz tih izvora, vrlo ćete teško zatvoriti financijsku konstrukciju za projekt

Nakon produkcije, koja je sufinancirana javnim sredstvima, bačen si u realni sektor gdje i dalje jedva držiš glavu iznad vode. Domaći filmovi se natječu s velikim holivudskim naslovima, a kazališne predstave sa stand-upom i lakšim komercijalnim sadržajem. U tom prostoru pokušavaš pronaći publiku, a na kraju distribucije često ne uspiješ pokriti sve troškove. Jelena Hadži-Manev prenosi razgovor s Ljubom Zdjelarevićem u kolumni za Večernji.