- Monitor.hr
08.02.2019. (23:00)

Zašto 3,4 milijuna Nijemaca rade više poslova? Pa zato, jer im jedna plaća nije dovoljna. I jer nema poreza na mini-zaposlenja


Slične vijesti

19.02. (11:00)

Možda mu ide ratovanje

Olaf Scholz: od kočničara do predvodnika u Europi

Dugo se njemačkog kancelara smatralo neodlučnim kada je u pitanju isporuka oružja za Ukrajinu. Ali on je sada okrenuo ploču: Olafu Scholzu je naoružavanje postalo prioritet. Po njemu je iskovana i riječ „šolciranje”, koja označava glasne najave bez realizacije. Ali sada se preobrazio u praktičara. Kancelar kojem su ranije strani bili i njemačka vojska Bundeswehr i oružje postao je kancelar koji vidno dobro raspoložen sudjeluje na svečanosti polaganja kamena temeljca za novu tvornicu streljiva. Čini se da prekretnica koju je najavio u govoru u parlamentu prije dvije godine, nakon početka ruske invazije na Ukrajinu, sada postaje njegovom konkretnom politikom. DW

16.02. (09:00)

Traže se ljudi s drugačijom diplomom

U Njemačkoj traju valovi otkaza i potraga za stručnjacima odjednom

Čitav niz njemačkih tvrtki već ukida na tisuće radnih mjesta – ali istovremeno ne prestaje kuknjava kako „nedostaju stručnjaci“. Obrazloženje za otkaze je uvijek slično: „opći okviri gospodarenja su se promijenili“. Tvrtke i čitave industrijske grane se moraju promijeniti ako žele ostati konkurentni. S jedne strane su tu i troškovi energije koja je u Njemačkoj sve skuplja, a tu je i politika koja traži klimatski neutralnu proizvodnju. Sve to traži i drugačiju stručnost, sposobnosti i tehnološku spremu zaposlenih. Kako se čitavim tehnološkim rješenjima – kao što su motori s unutarnjim sagorijevanjem više ne proriče nekakva budućnost, tako su i stručnjaci s tih područja postali višak. No istovremeno se upravo panično traže stručnjaci koji će naći odgovor i tehnološka rješenja budućnosti, od umjetne inteligencije do tehnologije vodika. DW

24.01. (11:00)

Skupljaju poene

Raos: U Njemačkoj vrije – Koliko su realne radikalne ideje ekstremne desnice i tko se na njih zakačio?

Weidel i AfD pitanje imigracije i integracije vide kao pitanje svih pitanja u suvremenoj Njemačkoj, stoga periodično u javnosti podižu buru idejama kao što je zabrana nošenja islamskog vela u javnosti (bilo koje vrste, uključujući puku maramu na glavi), kao i komentarima koji daju naslutiti da stranka podržava skup ideja i objašnjenja geopolitičkih implikacija skoka u izvaneuropskim migracijama prema Europskoj uniji posljednjih godina, a što se među teoretičarima zavjera počesto naziva ‘velika zamjena stanovništva’.

Pored toga, AfD ima vrlo egzotične ideje oko europske politike, od izbacivanja pojedinih članica iz eurozone (primjerice, Španjolske i Portugala) do povratka na zlatni standard te – naposljetku izlaska same Njemačke iz eurozone. Ako Scholz i Lindner ubrzo ne smisle način da zaokrenu njemački brod u neke mirnije vode, najesen će AfD biti na vlasti u barem jednoj istočnonjemačkoj pokrajini, a lukavac iz Kremlja moći će zadovoljno trljati ruke zbog toga što je uspio dati poticaj urušavanju europskog jedinstva iznutra. Višeslav Raos za tportal.

17.01. (15:00)

Tako su i Nietzschea pogrešno tumačili...

Najgora riječ 2023. u Njemačkoj je „remigracija“, a popularizirali su je ekstremni desničari

Sociolozi pojam „remigracija” promatraju kao fenomen kada se ljudi vraćaju u svoju zemlju podrijetla nakon što su određeno razdoblje života proveli u inozemstvu. Ovo se može dogoditi kao odgovor na promjenu lokalnih političkih prilika, na primjer kada završi rat ili kada režim bude smijenjen. Remigracija može biti i prisilna, odnosno rezultat deportacije ili protjerivanja. Izvorno pojam “remigracija” ne znači: državno kontroliran proces u kome se pojedinci istrgnu iz svog uobičajenog okruženja protiv njihove volje, čak i silom, kako bi bili izbačeni iz zemlje. A upravo to traže desni ekstremisti, koji su u studenom tajno raspravljali o takvim planovima. DW… rasprava dolazi u jeku sve veće popularnosti AfD-a, ultradesničarske stranke u Njemačkoj, koja bi mogla doći i na vlast.

16.01. (20:00)

Slabo se prilagođavaju

Vizek: Od europskog motora do bolesnika: Što se to dogodilo s Njemačkom?

Za početak, treba razumjeti to da je njemački model rasta dominantno zasnovan na održavanju konkurentnosti i snažnom rastu izvoza. Takva ekonomska strategija sjajno je funkcionirala u ekonomski otvorenom svijetu, u kojem je temeljna poslovna strategija troškovna učinkovitost te s učinkovitim globalnim lancima vrijednosti. No nakon nastupanja pandemije i ruske agresije na Ukrajinu, svijet je postao ekonomski puno više zatvoren, sve je izraženija podjela na ekonomske blokove, a sve veći naglasak u poslovanju stavlja se na ekonomsku samodostatnost i otpornost, ne na troškovnu učinkovitost. Novi trendovi, odnosno novi geopolitički odnosi, koji su na snazi od 2020. godine, smanjili su cjenovnu konkurentnost njemačkog izvoza i značajno ograničili mogućnost njegova daljnjeg rasta. U ovim novim normalnim uvjetima na vidjelo su izašle sve slabosti njemačke strategije ekonomskog rasta. Maruška Vizek za tportal.

15.01. (08:00)

Povišena temperatura i suho grlo

Starešina: Njemačka je ušla u fazu otvorene vrućice

Kad Njemačka kihne, cijela se Europa osjeća bolesno. To je tek jedna od varijanti poznate uzrečice koja pokazuje na fatalnu ovisnost Europske unije, odnosno njezinih država članica, o zdravlju njemačke države i poglavito njemačkoga gospodarstva. Nakon niza neugodnih najava – gospodarske recesije, unutarnje nesigurnosti, političke radikalizacije – Njemačka je ovoga tjedna ušla u fazu otvorene vrućice. Upravo zbog svoje racionalne i strukturirane prirode i vrlo specificiranih zahtjeva njemački prosvjedi pokazuju svu dubinu krize (do)sadašnjega gospodarskog modela, kojem je nužno resetiranje, i pokazuju smjer kojim bi se ta promjena mogla događati. Njihovi prosvjedi usmjereni su prije svega protiv međunarodnih zelenih lobija koji uz asistenciju birokratskih struktura EK-a i država članica donose i provode politike koje uništavaju domaću poljoprivrednu proizvodnju. Ne samo u Njemačkoj već i u drugim državama EU-a. Višnja Starešina za Lider.

06.01. (00:00)

Problemi u obećanoj zemlji

Kriza u Njemačkoj: Nezadovoljstvo vladom, štrajkovi zbog niskih plaća, gospodarstvo u padu…

Europska sila Njemačka bori se sa snažnom mješavinom kratkoročnih i dubljih strukturnih problema koji su – zajedno s podijeljenom i izgleda neučinkovitom vladom – potaknuli ekonomiste da govore o “europskom bolesniku”. Međunarodni monetarni fond predviđa da će Njemačka biti jedino gospodarstvo u skupini G7 čiji će BDP pasti 2023. godine. Dijelom su problemi posredni i stoga su vjerojatno privremeni: slabije kinesko gospodarstvo i utjecaj ruskog rata protiv Ukrajine. Očekuje se i pad proizvodnje. Prijetnje su i konkurentni kineski električni automobili i troškovi postizanja neto nule. Kaskaju i u digitalizaciji. Čak 82 posto birača nije zadovoljno Scholzovom vladom, a državu pogađaju i štrajkovi željezničara, vozača i poljoprivrednika. Index

27.12.2023. (20:00)

Zato je važna povijest, da se od nje nešto nauči

Ekstremna desnica u Njemačkoj kupuje zemljišta i stvara zasebne zajednice koje bi bile neovisne o državi

Vlasti i nevladine organizacije koje prate krajnje desničarske skupine kažu da članovi pokreta Reichsbürger, koji odbacuju njemačku državu kakva je stvorena nakon 1945., ciljano pokušavaju uspostaviti paralelna društva i infiltrirati se u postojeće strukture, uključujući škole, klubove i javne urede. Desničarske skupine kupuju kuće, ugostiteljske objekte i poljoprivredna imanja koja je teško prodati, a potom ih koriste za sve – od životnog prostora do rodilišta, sportskih dvorana i mjesta za zabave. Kao svoje ekspanzionističke ciljeve navodi stjecanje onog što naziva “nacionalnim teritorijem”, i to kupnjom zemlje i nekretnina. Njemačke vlasti koriste izraz Reichsbürger (građani carstva) kao krovni naziv za krajnje desničarske skupine koje odbacuju Saveznu Republiku Njemačku i imaju za cilj svrgavanje vlade. Index

08.12.2023. (19:00)

A što bi vi na njegovom mjestu?

Nijedan kancelar nije bio tako nepopularan kao Olaf Scholz

Samo 20 % ispitanih trenutno je zadovoljno radom Olafa Scholza. To je najniža vrijednost za nekog kancelara od kada se radi anketa „Njemački trend”, odnosno od 1997. Doduše, skoro svaki drugi ispitanik (48 %; -16 od travnja 2022.) smatra da se Olaf Scholz ponaša razborito. Međutim, samo četvrtina ga trenutno vidi kao dobrog kriznog menadžera (23 o%; -14). Samo 12 % potvrđuje njegovu sposobnost da uvjerljivo komunicira (-15), a samo 27 % smatra da je on dorastao poslu kancelara (-20). SPD, Zeleni i FDP već dvije godine čine saveznu vladu. Prošli su kroz nekoliko kriza, ali nijedna nije bila tako duboka kao trenutna proračunska. U ovoj situaciji od kancelara se očekuje da izvede vladu iz krize. Ali, gdje bi moglo biti rješenje? Na to pitanje ni građani nemaju jedinstven odgovor. DW

21.11.2023. (23:00)

Nichts od herzlich willkommena

Njemačka ne želi izbjeglice: nema stanova, nema integracije

Savezna Vlada u Berlinu već je donijela paket mjera, ističući kao cilj smanjivanje broja došljaka u Njemačku. Produljene su granične kontrole, otežano doseljavanje obitelji, smanjena su socijalne povlastice za tražitelje azila. Kancelar Olaf Scholz kaže da je vrijeme da se „konačno u velikom stilu deportiraju oni koji nemaju pravo na ostanak u Njemačkoj“. Osam godina nakon što je kancelarka Angela Merkel rekla čuveno „Uspjet ćemo!”, primajući migrante koji su stizali Balkanskom rutom – ton u Njemačkoj potpuno se promijenio. Načelnica okruga Bad Kreuznach primjećuje da je i građanima dosta. Sve je to povezano: što više došljaka, to je sve lošije raspoloženje prema izbjegličkoj politici. U Njemačkoj je ove godine do listopada podneseno 286.000 zahtjeva za azil – najviše od 2016. godine koja je sa 745.000 zahtjeva bila rekordna. Međutim, od početka rata u Ukrajini u veljači prošle godine u Njemačku je stiglo i preko milijun ukrajinskih državljana. Oni se ne broje u tražitelje azila jer, odlukom Europske unije, odmah stječu privremenu zaštitu. DW