BCG: Agentski AI i podaci preoblikuju globalni prehrambeni sustav - Monitor.hr
24.07. (14:00)

I traktori će mislii svojom glavom

BCG: Agentski AI i podaci preoblikuju globalni prehrambeni sustav

Novo izvješće Boston Consulting Groupa pokazuje da umjetna inteligencija i automatizacija pokreću novu eru u poljoprivredno-prehrambenom sektoru. Suočene s klimatskim promjenama, geopolitičkim poremećajima i strožim regulativama, kompanije moraju prijeći na odlučivanje temeljeno na podacima u stvarnom vremenu. Agentski AI povezuje stvaranje novih bioloških rješenja, prikupljanje podataka s terena, donošenje odluka i automatiziranu provedbu. Poljoprivredna inteligencija mijenja tradicionalne poslovne modele, pa konkurentska prednost prelazi s fizičke opreme i ekspertize na podatkovnu infrastrukturu. Istočna Europa pritom ima značajan potencijal za rast kroz ubrzanu digitalizaciju. Lider


Slične vijesti

Prekjučer (08:00)

Jeftinija energija ispred egzotičnog jelovnika

Tehnologija i vode, a ne avokado: Kako spasiti hrvatsku poljoprivredu od suša

Profesor Ivo Grgić s Agronomskog fakulteta ističe da Hrvatska ne treba mijenjati poljoprivredne kulture, već tehnologiju proizvodnje, obradu tla i sortiment te bolje gospodariti vodom. Umjesto egzotičnih biljaka poput avokada ili banana, ključno je unaprjeđenje postojećih uzgoja. Rast cijena hrane ove godine ne očekuje se zbog ratarskih proizvoda, već zbog energenata, no ponove li se suše, rizik od poskupljenja raste. Držačke strategije i struka nude rješenja, ali glavne prepreke ostaju usitnjenost poljoprivrednih gospodarstava i izostanak okrupnjavanja koje moraju pokrenuti sami proizvođači. Poljoprivreda mora postati profitabilna kako bi privukla mlade. Net.hr, Index

Ponedjeljak (16:00)

Vrati majčici što joj je oduzeto

Između suše i nade: Kako poljoprivrednici na Kreti vraćaju život iscrpljenom tlu

Dokumentarni film redatelja Nikosa Pantermarakisa “2258 – Priča o obnovi zemlje” donosi priču iz srca Krete, gdje mala zajednica poljoprivrednika pokušava pokazati da se tlo može obnoviti. Na otoku djeluje oko 87.000 poljoprivrednih gospodarstava, a uz masline važnu ulogu imaju vinova loza, povrće, agrumi, voće, stočarstvo i pčelarstvo. Dokumentarac prikazuje pokušaj prijelaza prema regenerativnoj poljoprivredi – pristupu koji tlo ne promatra samo kao sredstvo proizvodnje, već kao živi sustav kojemu su potrebni zaštita i obnova. U filmu sudjeluju lokalni poljoprivrednici, istraživači i stručnjaci koji govore o važnosti zdravog tla, očuvanja vode i promjene načina proizvodnje hrane. Agroklub

24.05. (22:00)

Nije u šoldima sve, ima nešto i u kupusu

EU poljoprivreda u 2025.: Izvoz cvjeta, uvoz buja

Europska unija je u 2025. godini ostvarila suficit od 24,7 milijardi eura u trgovini poljoprivrednim proizvodima, uz rekordan izvoz od 238,2 milijarde eura. Iako izvoz stabilno raste (1,6%), uvoz je zabilježio znatno snažniji skok od 9,3%. Velika Britanija ostaje glavni izvozni adut EU-a (55,6 milijardi eura), dok je Brazil vodeći izvor uvoza. Zbog uvođenja carina, izvoz u SAD blago je pao, dok je uvoz iz Ukrajine pao na pet posto nakon ukidanja privremenih trgovinskih olakšica. Unatoč globalnim napetostima, europski agrarni sektor zadržao je snažnu poziciju na svjetskom tržištu. Agroklub

08.03. (18:00)

Pa ti jedi sve što raste iz tla

Tisuće hektara u Francuskoj moguće kontaminirane ‘vječnim’ PFAS kemikalijama

Mulj iz pročistača otpadnih voda koji sadrži ove spojeve godinama se koristi kao gnojivo. Analiza više od 400.000 uzoraka industrijskih otpadnih voda pokazala je da su desetci tvornica ispuštali PFAS dok su pročišćeni mulj slali na poljoprivredna polja. PFAS su povezani s ozbiljnim zdravstvenim rizicima i teško se uklanjaju iz okoliša. Francuska zasad nema posebne granične vrijednosti za PFAS u tlu ili hrani, dok EU priprema strože praćenje od 2027. godine. Agroklub

22.01. (17:00)

Poljoprivrednici i dalje na iglama

Sporazum Mercusor zaustavljen: Europski parlament šalje tekst na provjeru Sudu EU

Europski parlament tijesnom je većinom odlučio uputiti trgovinski sporazum EU–Mercosur na provjeru zakonitosti Sudu Europske unije, čime je proces ratifikacije privremeno zamrznut. Sporan je mehanizam koji bi državama Mercosura omogućio osporavanje europskih propisa, uključujući buduće zakone o okolišu i sigurnosti hrane. Odluka je donesena uz snažne prosvjede poljoprivrednika u Strasbourgu. Ako Sud utvrdi pravne probleme, sporazum će se morati mijenjati, što znači nove pregovore i dodatno odgađanje. Agroklub

16.01. (20:00)

Tišina s farme, buka s blagajne

Njemačka poljoprivreda pod pritiskom trgovaca, kriza i slobodne trgovine

Njemačka poljoprivreda suočena je s nestankom malih i srednjih gospodarstava, rastom cijena hrane i snažnom koncentracijom maloprodaje. Prema Atlasu korporacija 2026., četiri trgovačka lanca dominiraju tržištem i diktiraju cijene, dok prihodi poljoprivrednika stagniraju unatoč rastu cijena hrane od 35 posto od 2020. Krize pandemije i rata dodatno su ogolile krhkost sustava. Novi Mercosur sporazum otvara tržišta, ali izaziva strah od nelojalne konkurencije i snižavanja standarda. Socijalna rješenja ostaju politički sporna. DW

13.01. (21:00)

Uvoz na tanjuru, minus na selu

Hrvatska poljoprivreda pod pritiskom vremenskih nepogoda, bolesti i sporazuma Mercosur

Predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore Mladen Jakopović upozorio je na velike štete u plasteničkoj proizvodnji i poljoprivrednoj infrastrukturi zbog zimskog nevremena te potrebu za novim modelom osiguranja kroz poseban fond. Istaknuo je i rast broja bolesti u stočarstvu te nemogućnost izolacije Hrvatske. Posebno problematičnim smatra sporazum Mercosur, koji ocjenjuje „nužnim zlom“ jer otvara tržište jeftinijim proizvodima nižih standarda, dok europska poljoprivreda snosi najveći teret liberalizacije. HRT, Index

31.12.2025. (11:00)

Ili subvencije ili Mad Max

Nikola Borić o prosvjedima poljoprivrednika: Kao da gledam reprize loše meksičke sapunice

Kod nas na Papuku ništa ne raste jer je “isplativo”. Raste jer ima smisla. Koza nemam da bih dobio šarene papiriće po grlu, trava ne raste da bi dobila subvenciju, a ja više ne glumim da je normalno živjeti od plaće do plaće. Samoodrživost je moj tihi bijeg iz kolektivne nervoze. Moj način da kažem “ne” svijetu koji misli da je normalno uništiti tlo da bi proizveo jeftinu hranu, da je normalno bacati umjetna gnojiva i špricati otrove 8x u sezoni. Ne spašavam planet, ne glumim proroka, samo pokušavam živjeti kao zdravorazumna životinja u društvu koje je očito izgubilo instinkt za preživljavanje.

Ne uzgajam vlastitu hranu jer mi je dosadno. Uzgajam je jer mi je dosta laži. Laži sistema koji mi prodaje plastiku kao obrok i uvjerava me da je to normalno. Nije normalno da ne znam tko mi je proizveo hranu. Nije normalno da ona putuje duže nego prosječni balkanski gastarbajter. Nije normalno da ovisim o lancima koji me drže gladnim, bolesnim i poslušnim. Ja sam odlučio prekinuti taj krug. Nikola Borić za Agroklub

10.12.2025. (20:00)

Eko je in… samo još da netko nešto proizvede

Ekološka poljoprivreda u Hrvatskoj: statistika raste, stvarnost tavori

Iako Hrvatska postupno povećava površine pod ekološkom proizvodnjom, stvarna ponuda domaće eko hrane ostaje minimalna. Većinu “eko” hektara čine krški pašnjaci i ekstenzivni voćnjaci bez prinosa, dok pravih proizvođača povrća, mesa i mlijeka kronično nedostaje. Mnogi ulaze u sustav radi potpora, a izlaze zbog birokracije, nedostatka tržišta i slabe motivacije. Potrošači pak nemaju povjerenja u oznake, pa je potražnja slaba. Rezultat: statistike izgledaju pristojno, ali police i tržnice – gotovo prazne hrvatskih eko proizvoda. Agroklub