Ukupna ocjena
Sadržaj
Dizajn
Ažurnost
Diode su ocjene
Kategorija: Kultura
Urednik: Nenad Prelog
Dizajn: Novena d.o.o.
Presence provider: CARNet
Server: Sun radna stanica, UNIX, linija 33.400 bps
Datum: 05.09.1999
Na ulazu u stranice Leksikografskog zavoda stoji Krležin citat: "Kutija olovnih slova, a to nije mnogo, ali je jedino što je čovjek do danas izumio kao oružje u obranu svog ljudskog ponosa." Bilo bi zanimljivo čuti Krležino viđenje Interneta i u kojoj mjeri bi Internet mogao zamiljeniti "kutiju olovnih slova". Site Leksikografskog zavoda nije velik, ali na primjeren način predstavlja jednu od najznačajnijih hrvatskih znanstvenih institucija i sva njena izdanja. Na stranici Narudžbe nalazi se cjenik izdanja, no bez mogućnosti on-line narudžbe. I još jedna dragocjena stranica - Linkovi - na kojoj se nalazi popis najvažnijih enciklopedija na Webu.
Dizajn je "mek" i ugodan za pregledavanje. Također pozdravljamo angažiranje provjerenih profesionalaca (Novena) za izradu stranica. I dok je prezentacija Zavoda sasvim solidna, prezentacije enciklopedijskog sadržaja na Webu na žalost nema, a u današnje doba prirodni medij za leksikografiju je svakako Internet (ili CD), jer je izrada papirnatih izdanja produkcijski i distribucijski vrlo složena, s dugim rokovima izlaska i prerijetkim osvježenjima. Stoga smo o Internetu i leksikografiji razgovarali s urednikom Web stranica i pomoćnikom ravnatelja Zavoda, prof. dr. sc. Nenadom Prelogom, zaduženim za informatizaciju djelatnosti Zavoda.
- Kakve su ambicije Leksikografskog zavoda na Internetu?
- Internet je postao globalni medij koji koristi nekoliko stotina milijuna stanovnika planete i nekoliko stotina tisuća stanovnika Hrvatske. Mi pred tom činjenicom jednostavno ne možemo zatvarati oči. Ako sve ostale velike lek sikografske i enciklopedičke kuće u svijetu malo pomalo omogućavaju pristup informacijama koje su do sada bile sadržane samo na tiskanom mediju i putem mreže, onda i mi ne možemo ostati usamljeni "proizvođači" samo izdanja na papiru. Mi smo već ranije krenuli s elektroničkim publikacijama, objavili smo na primjer Ekonomski leksikon na CD-ROMu, uskoro na tom mediju izlazi i Turistički vodič. Dakle mi nikako nismo novi na ovom području. No, u situaciji kada dijelom živimo i od prodaje naših izdanja, a komercijalno koriš tenje Interneta u nas još neko vrijeme nije izgledno morat ćemo zadržati i konvencionalna izdanja kao temeljnu djelatnost.
- Koliko je LZ iznutra okrenut prema Internetu?
- Zavod posljednjih godina počeo intenzivno koristiti informacijsku tehnologiju u gotovo svim fazama svog rada. Kompletno smo umreženi, svi urednici imaju osobna računala i priključak na Internet, a mrežu koristimo i u pripremi naših edicija. One se danas rade kao baze podataka, a papir zamišljamo samo kao jedan od izlaza. Urednici u svakodnevnom radu koriste Internet za provjeru podataka, za komunikaciju sa suradnicima i sl. Nedavno smo izradili i projekt jednog "rječnika mreže", koji bi bio javno dostupan na našem serveru i koji bi nudio hrvatske i engleske definicije najkorištenijih pojmova u "cyberspace-u". CARNET je načelno prihvatio taj projekt no za realizaciju se čekaju bolja (financijska) vremena.
- Koliko enciklopedija se proda godišnje, koje su najprodavanije i koja je to količina knjiga u volumenu i težini?
- Ove godine je naravno najprodavanija knjiga bila prvi svezak Hrvatske enciklopedije. Govorimo o tisućama prodanih primjeraka i o tonama i kubnim metrima papira. Nikada nisam pokušavao to točno izračunati, no jasno je da prijenos informacija putem mreže nudi goleme prednosti, u to nikoga ne treba posebno uvjeravati.
- Da li je uopće moguće zamisliti da leksikografski site bude isplativ?
- Polaziti od toga da će se leksikonske ili enciklopedičke stranice na mreži financirati reklama u našim je uvjetima besmisleno. Mislim da sustav pretplate isto tako ne obećava mnogo, prema tome neki oblik "pay per view" sustava - kada profunkcionira jedini bi dao kakav-takav financijski povrat.
- Kako se financira Leksikografski zavod "Miroslav Krleža"?
- Veći dio daje država iz proračuna za fianciranje pojedinih programa, a pripremu, tisak i distribuciju finacira Zavod iz svojih prihoda iz prodaje. Prošle godine je to bilo oko 10 milijuna kuna.
