Opservatorij Vera Rubin objavio prvu snimku: Polje COSMOS otkriva više od 650.000 galaksija - Monitor.hr
05.08. (19:00)

Ali živi stotinama boja, galaksija u mom oku

Opservatorij Vera Rubin objavio prvu snimku: Polje COSMOS otkriva više od 650.000 galaksija

Prva znanstvena snimka opservatorija Vera C. Rubin, pod vodstvom hrvatskog astrofizičara Željka Ivezića, prikazuje polje COSMOS. Vidno polje promjera tri lučna stupnja – što odgovara širini triju ispruženih prstiju ili šest punih Mjeseca, zabilježilo je više od 650.000 galaksija i 75.000 zvijezda. Pozicionirano izvan ravnine Mliječne staze, ovo područje pruža čist pogled u duboku prošlost svemira. Zahvaljujući desetljećima ranijih promatranja, COSMOS služi kao savršena osnova za provjeru preciznosti opservatorija i nastavak projektiranog desetogodišnjeg istraživanja Legacy Survey of Space and Time. Bug


Slične vijesti

04.06.2025. (19:00)

Galaktički obračun odgođen: nebo nas neće progutati... još

Teorija o kraju svijeta: sudar galaksija ipak manje vjerojatan

Iako se dugo vjerovalo da će Mliječna staza i Andromeda sudariti za 4,5 milijardi godina, nova studija pokazuje da je ta vjerojatnost samo 2%. Uz pomoć 100.000 simulacija i novih podataka s Hubblea i Gaie, znanstvenici sada procjenjuju 50% šanse za sudar u idućih 10 milijardi godina. Gravitacijski utjecaji manjih galaksija, poput Velikog Magellanovog oblaka i M33, mijenjaju kretanje Mliječne staze i otežavaju predviđanja. Sudar, ako se i dogodi, stvorit će novu galaksiju – bez spirala, ali s puno svemirske drame. Index

04.12.2024. (17:00)

Majstor za modne dodatke galaksija

Teleskop James Webb i pogled kroz ‘sombrero’

NASA-in svemirski teleskop James Webb snimio je novu spektakularnu fotografiju galaksije Messier 104, poznate kao Sombrero. Smještena u zviježđu Djevice, 30 milijuna svjetlosnih godina udaljena galaksija fascinira gustoćom središta i širokim diskom, no Webbove infracrvene snimke otkrivaju dotad nevidljive tamne rubove. Premda bogata zvjezdanim klasterima i supermasivnom crnom rupom od 9 milijardi Sunčevih masa, galaksija je relativno pasivna u stvaranju novih zvijezda. Usporedbe sa snimkama teleskopa Hubble i Spitzer ističu preciznost Webbova pogleda, koji otkriva svemirske tajne s dosad neviđenim detaljima. Bug

26.09.2023. (00:00)

Science, bitch!

Hrupec: Debeli plašt tamne tvari nužan je za rad kvazara

Šezdesetih godina prošlog stoljeća u mikrosvijetu otkriveni su kvarkovi, a u makrosvijetu kvazari. Ti kva* objekti postali su, i do danas ostali, fascinacija ljubiteljima prirodoznanstvenih spoznaja. Danas znamo da je kvazar galaksija i to posebna galaksija koju nazivamo aktivnom. Njezino središte je malo, veličine zvjezdanog sustava, ali sjaji poput 10 tisuća običnih galaksija. Tajna ogromne snage zračenja kvazara djelom se krije u usmjerenoj emisiji. Umjesto da zrače izotropno, kao što to čine zvijezde, kvazari energiju u okolni prostor odašilju unutar uskog mlaza, poput svjetionika. Nadalje, proces u kojem se oslobađa energija nije termonuklearna fuzija, kao u zvijezdama. Proces je netermički, povezan s padanjem materije prema crnoj rupi. Nova spoznja japanskih istraživača nalaže da je masa tamne tvari u halou svih kvazara otprilike ista: oko 100 bilijuna masa Sunca. A to ukazuje da je za aktivaciju kvazara potrebna određena, karakteristična masa tamne tvari u halou. Osim što znamo kako aktivirati nuklearnu bombu, sad znamo i kako aktivirati cijelu galaksiju. Bug