Najteže je nastradao KBC Zagreb, šteta iznosi vrtoglavih 600 milijuna kuna. Klinički bolnički centar Sestre Milosrdnice štetu procjenjuje na 120 milijuna kuna, Klinika za infektivne bolesti Dr. Fran Mihaljević na 150, KB Merkur na 25 milijuna kuna, Klinika za dječje bolesti u Klaićevoj – 2 milijuna kuna, a Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo bit će potrebno 30 milijuna kuna. Jutarnji…
Prije godinu dana Zagreb je pogodio potres jačine 5,5, a godinu dana poslije napravljeno je vrlo malo, kako svjedoči ova foto-galerija.
Komentari na Forum.hr. Komentari: 3,50R Letovanić na 10km dubine
Obnova nakon potresa je jedan mega projekt za Republiku Hrvatsku koji stoji 42 milijarde kuna, a samo za Zagreb potrebno je godišnje 100 tisuća ljudi koji će raditi na obnovi – rekao je Stjepan Lakušić, dekan Građevinskog fakulteta u Zagrebu, koji se nada da će obnova potaknuti povratak ljudi u Zagreb. Kaže i da se kasni s početkom obnove.
Euro-parlament je odobrio pomoć Hrvatskoj iz Europskog fonda solidarnosti za saniranje posljedica razornog potresa u Zagrebu u visini od 683,7 milijuna eura. Predujam u iznosu od 88,9 milijuna eura, najviši ikad iz Europskog fonda solidarnosti, već je isplaćen u kolovozu. Novi list
Europska komisija isplatila je 88,9 milijuna eura iz Fonda solidarnosti Europske unije u kolovozu ove godine kao pomoć Zagrebu nakon potresa. To je manji dio – Komisija je predložila još 683,7 milijuna eura, što trebaju odobriti Europski parlament i Vijeće. Jutarnji
Novinar Boris Orešić snimio je i objavio dokumentarni film ‘Ukradeno proljeće’ o zagrebačkom potresu. Cilj mu je bio da film “ne bude samo priča o tužnim sudbinama, već da pokažemo kako se iz svega može raditi nešto bolje”.
Mi moramo jednostavno navesti ljude da budu odgovorni za svoju nekretninu…. Što se tiče Zakona o obnovi Zagreba, ne možemo mi otimati od ljudi imovinu, točnije uzimati novac od poreznih obveznika, i siliti nekoga da država ulaže novac u tuđu nekretninu, upozorio je u emisiji Otvoreno zastupnik Fokusa Dario Zurovec.
Index u zanimljivom članku postavlja pitanje trebaju li trošak štete od potresa snositi vlasnici stanova ili država. Saša Cvetojević na Facebooku je komentirao slučaj ovako: Da, ja sam kreten koji plaća osiguranje. I koji je za štetu od potresa već dobio lovu. Ne čekam izbore, stranke i političare da mi donesu zakon i da mi riješe problem. Ovako, kad to riješi država, svi vi koji ste platili osiguranje platit ćete štetu onima koji to nisu učinili. Ovako ćete i vi, sirotinja iz Like i Slavonije, biti solidarni s onima koji imaju stanove u centru Zagreba, vrjednije nekoliko puta od vaših kuća. U čemu je problem imati osiguranje od potresa ako si vlasnik nekretnine?
Gledam sad policu osiguranja moje kuće. Podsljemenska zona. Ogromna kuca, vrijednost neprilicna za iskazati u…
Gepostet von Saša Cvetojević am Freitag, 24. Juli 2020
Prvo pitanje odnosi se na perspektivu „bogatih“ spram „siromašnih“ i Zagreba spram ostatka Hrvatske. Drugo pitanje odnosi se na perspektivu odgovornih spram neodgovornih građana. Treće pitanje odnosi se na činjenicu da se to dogodilo u „Bandićevom gradu“, pri vjerojatnome kraju njegove duge vladavine, k tome u jednoj izrazito centraliziranoj državi. Četvrto pitanje odnosi se na zagrebačku političku priču koja se proteže od poslijeratnih nacionalizacija nekretnina, preko činjenice da niti jedna od dvije dominantne političke struje već 20 godina nije u stanju kontrolirati Zagreb, do aktualnog političkog obračuna koji se tek zahuktava, a čiji se rasplet očekuje na sljedećim lokalnim izborima. Ekonomski lab