Vožnja po lijevoj strani: kako je sve počelo - Monitor.hr
25.04.2023. (13:00)

Duga priča, ali ukratko...

Vožnja po lijevoj strani: kako je sve počelo

Vožnja lijevom stranom ceste bila je tradicija nastala u kolonijalnoj Britaniji. Kad bi vitezovi jahali na konjima, desnom rukom vitlali bi mačem. Stoga bi jahali s lijeve strane kako bi mogli bolje napadati svoje neprijatelje. Budući da su Britanci usvojili jahanje/vožnju lijevom stranom, zemlje kao što su Australija, Novi Zeland, Indija i druge nacije koje su Britanci kolonizirali uglavnom voze lijevom stranom. Vozilo se u svijetu lijevom stranom sve do prijelomnog trenutka – u SAD-u. Bilo je to vrijeme sjevernoameričke kolonizacije i potrebe za prijevozom pšenice golemim prostranstvima. Sve više vozila prisililo je vlasti u Pennsylvaniji da zakonom promijene i reguliraju smjer putovanja. Revija HAK


Slične vijesti

03.03. (12:00)

Kad tipkaš, ne vozi

Što će se dogoditi svaki put kad pogledate mobitel dok vozite

S aktivnostima potrebnima da pozovemo telefonski broj na mobitelu pri približnoj brzini od 100 km/h, prijeći ćemo 140 metara prije nego što podignemo pogled s mobitela i nagazimo kočnicu te nam treba još 155 metara za zaustavljanje vozila. Zamislite što se sve može dogoditi u tom trenutku nepažnje. Ako tome dodamo činjenicu da sustavi pomoći u vožnji vozila još nisu savršeni, imamo potencijalno opasnu situaciju. Revija HAK

18.02. (19:00)

Svijet je prebrz i prežestok

Amaksofobija – strah od boravka u automobilu

Ova fobija uključuje i sam proces vožnje, ali i vožnju u automobilu ili nekom drugom obliku prijevoza kao putnik. Etimološki, riječ dolazi od grčkog amaxos (kočija) i fobos (strašni strah). Uzroci ovih fobija mogu biti proživljena prometna nesreća, ali i neodređeni strah od vožnje ili putovanja. Simptomi koje osoba s amaksofobijom ima su znojenje, vrtoglavica, nelagoda u želucu, stezanje u prsima, ubrzani rad srca, nagon za plačem ili vriskom, napetost mišića i panika, koje prate negativne misli, briga, nesigurnost, strah i iščekivanje opasnosti. Revija HAK

02.12.2023. (00:00)

Loš DJ na radiju

Istražili koja glazba najviše ometa vozače

Istraživanje su proveli uz pomoć Spotifya i njegovih najslušanijih playlista namijenjenih za slušanje u vožnji. Potom su najčešće reproducirane pjesme s tih popisa rangirali prema četiri karakteristike: brzini ritma, energičnosti, plesnosti i glasnoći. Popis predvodi Dragostea Din Tei (koju mnogi znaju pod “Numa numa jej”), slijedi globalni hip-hop hit Empire State of Mind (Jay-Z i Alicia Keys), potom su se našli Pump It (Black Eyed Peas), Wanna Be Startin’ Somethin’ (Michael Jackson) te na petom mjestu All About That Bass (Meghan Trainor). S druge strane, najmanje mogućnosti da vam prouzroče probleme u vožnji su skladbe poput Circle of Life iz filma Kralj Lavova (Carmen Twillie), Wonderful Tonight (Eric Clapton) ili Brothers In Arms (Dire Straits) – redom lagane, tihe i opuštajuće melodije. Autonet

02.11.2023. (11:00)

U psihi je stvar

Neobuzdani za upravljačem: Moraju znati da vožnja nije pravo, nego privilegija

Visoko agresivne i impulzivne osobe oblikuju stil vožnje kojim dominiraju traženje uzbuđenja u vožnji, nestrpljivost, razdražljivost, ljutnja, natjecateljsko ponašanje, sklonost rizičnim postupcima i ignoriranje tuđih potreba. Postoje nekoliko stilova vožnje prema karakteru vozača: strpljivi i pažljivi, rizični (koji traže uzbuđenje), anksiozni, disocijativni i ljutiti stil. Karakteristike ličnosti povezane s rizičnim ponašanjem u vožnji i većom vjerojatnosti događanja nesreća u prometu su: ekstrovertiranost, emocionalna nestabilnost, anksioznost, agresivnost, ljutnja, preuzimanje rizika i impulzivnost. Ne bi se trebalo generalizirati ponašanje vozača prema dobi, ali zato rješenje vide u sustavnom i kontinuiranom prometnom odgoju i obrazovanju od najranije životne dobi, kažu iz Sekcije za prometnu psihologiju Psihološkog društva. Revija HAK

29.09.2023. (14:00)

Jeza noćne vožnje

Alkoholizirani i neosvijetljeni biciklisti noću: Bitno je uvijek biti na oprezu…

Ključno je pitanje što je uopće moguće uočiti, a što nije i na kojoj udaljenosti. Nije to stvar nagađanja! Egzaktni podaci eksperata jasno ukazuju na ekstremnu razliku u mogućnosti uočavanja osvjetljenih i neosvijetljenih sudionika u prometu. Pravilno osvijetljen bicikl, sa uključenim prednjim svjetlom, je vidljiv s udaljenosti od najmanje oko 200 metara. Prema publiciranim podacima osoba koja nosi odjeću s reflektirajućom materijom je vozaču s uključenim kratkim svjetlima vidljiva na udaljenosti oko 136 metara. Neosvijetljeni bicikl i osoba bez odjeće s reflektirajućim svojstvima u noćnim uvjetima vožnje predstavlja neosvijetljenu zapreku na kolniku koja je vozaču s uključenim kratkim svjetlima vidljiva sa udaljenosti oko 35 m, a za vožnju s uključenim dugim svjetlima sa udaljenosti od najmanje oko 100 m. Revija HAK

10.08.2023. (21:00)

Treba papati

Oporavak hranom u 120 minuta nakon vožnje ili treninga

Ono što jedete odmah nakon vožnje ili treninga jednako je važno kao i ono što jedete prije. Tijelo zahtijeva nadoknadu te izgubljene energije, kako bi se oporavilo, te adaptiralo za buduće pojačane napore. No prije nego što besciljno zgrabimo prvo što nađemo u frižideru, imperativ je da razumijemo što određena hrana čini za naš oporavak. Konzumiranje ugljikohidrata u prvih 30-60 minuta nakon vježbanja mnogo efikasnije nadopunjuje zalihe glikogena nego kad obrok dođe na red tek dva sata nakon vožnje. U isto vrijeme štednja na proteinima poslije napora produljit će osjećaj umora i bolova u mišićima, te usporiti oporavak. Prvi korak je svakako – hidratacija. Drugi korak je priprema obroka, čiji je optimalan omjer ugljikohidrata i proteina4:1, što će reći oko 20-25 gr proteina, te 60-80 gr ugljikohidrata, ovisno o tjelesnoj težini. Biker

12.05.2023. (12:00)

Samo da se ne ljulja

Mučnina u vožnji: Zašto se javlja i kako je spriječiti

To se najčešće događa kada centar za ravnotežu nije uparen s vidom. Odnosno, pokreti tijela i sile koje djeluju na tijelo nisu sinkronizirani s onime što vidite. Uglavnom, oči i vestibularni sustav primaju proturječne informacije o položaju tijela u prostoru. Djeca u dobi od šest do 12 godina su osjetljivija nego odrasli, ali i kod njih situacija zna biti dramatična. Jedini savjet je vozačima da uspore u zavojima koliko mogu, a putnicima na stražnjoj klupi da pokušavaju gledati kroz vjetrobransko staklo. Inače, tvrtke poput ZF-a već rade na novim sustavima, koji bi trebali smanjiti razvoj mučnine u autonomnim automobilima u kojima će svi putnici čitati knjige, novine, gledati sadržaje na infotainmentu ili mobitelu. Revija HAK

06.03.2023. (12:00)

Ili vozi po mraku

Kako reducirati zasljepljivanje zbog sunčeve svjetlosti tijekom vožnje

U jesenskim, zimskim i proljetnim mjesecima je Sunce nisko na obzoru pa nije loše u automobilu uvijek imati sunčane naočale – jer baš u tom razdoblju direktna Sunčeva svjetlost može zaslijepiti vozača. Dobro je i povisiti poziciju sjedenja i spustiti sjenilo. Savjetuje se povećati sigurnosni razmak zmeđu svog vozila i vozila ispred. Problem često predstavlja prljavo vjetrobransko staklo – u kombinaciji sa Sunčevom svjetlosti značajno smanjuje vidljivost. Dobro je održavati stakla u automobilima čistima. Također, provjerite i stanje brisača na vozilu. Oni moraju biti u dobrom stanju i funkcionirati bez greške… Revija HAK

24.11.2022. (11:00)

Kad kišeš, ne vozi

Lijekovi i pad koncentracije: Vožnja s gripom nije preporučljiva

Kad imate prehladu ili jaku gripu, umor, nedostatak koncentracije i oslabljena percepcija ograničavaju sposobnost vožnje. Čak i rani simptomi mogu biti opasni, odnosno simptomi prehlade već izazivaju reakcije koje mogu negativno djelovati u prometu. Na primjer, kad kihnete, instinktivno zatvorite oči, otprilike na sekundu. To znači vožnju na slijepo otprilike 14 metara pri 50 km/h ili 30 metara pri 100 km/h. Postoji i drugi problem, a to su lijekovi. Posebno kombinirani pripravci koji djeluju na sve simptome prehlade sadrže pravi koktel aktivnih sastojaka. Kada učinak prestane koncentracija u vožnji vam dramatično pada te se može produžiti i vrijeme reakcije. Revija HAK

01.08.2019. (20:30)

Ležeći policajac - koji leži u getribi

Od 2022. sva nova vozila u EU morat će imati ograničavanje brzine i blokadu ako je vozač pijan

Od 2022. svi novi automobili u Europi morat će biti opremljeni nizom elektroničkih upravljačkih sustava, poput inteligentne prilagodbe brzine, koji će spriječiti vozače da prekorače brzinu (auto će sam prepoznati ograničenje, na temelju digitalnih mapa ili prepoznavanja znakova). Auti će imati i sustav zadržavanja vozila u traci, imobilizatore koji blokiraju pokretanje vozila u slučaju prekomjerne konzumacije alkohola, te sustave upozoravanja vozača na umor ili ometanje. Kamioni i autobusi dobit će senzore za prepoznavanje pješaka i biciklista. T-Portal