08.04.1999, četvrtak
Konferencija za novinare ministra obrane Pavla Miljavca
Iz ministarstva obrane otpustit ćemo nekoliko tisuća ljudi
Jednoglasna odluka Državnog sudbenog vijeća
Berislav Živković novi državni odvjetnik
Nakon prekjučerašnjeg prenošenja računa hrvatskih banaka iz ZAP-a u HNB
Banke više ne mogu u minus bez znanja HNB-a
U postupku protiv Dinka Šakića jučer svjedočio Derviš Sarać
Sarać: Šakić je dr. Boškovića ubio s tri metka
Prosvjed željezničara: Tristotinjak sindikalaca okupilo se u dvorištu uprave HŽ-a
Pavičević: Uprava radi sve da uništi HŽ
Izbjeglička kriza
Albanija prognane želi držati što bliže Kosovu
Zločini protiv čovječnosti
SAD upozorio devet srpskih časnika na ratne zločine
Reakcije na prijedlog zajedničkog programa šestorke koji je ponudio Dražen Budiša
HDZ prihvaća 90 posto Budišina programa i nudi mu koaliciju
Prva simulacija novog izbornog modela
Šestorka osvaja 76, a HDZ 41 mjesto u Saboru
Intervju: Antun Malbašić, gradonačelnik Županje, govori o posljedicama stečaja Županjske banke
Osim u društvenom sektoru, u Županji više nitko ne prima plaću
Na zagrebačkom velesajmu otvoren sajam automobila s 337 izložaka
Počeo Zagreb Auto Show
Prva simulacija novog izbornog modela
Šestorka osvaja 76, a HDZ 41 mjesto u Saboru
ZAGREB - Primijeni li se razmjerni izborni sustav u deset izbornih jedinica SDP bi na sljedećim izborima osvojio 42 mandata, HDZ 41, HSLS 16, HSS 10, LS 4, HSP 3, IDS 3, a HNS 1 mandat. To su sažeti rezultati Globusova istraživanja objavljeni u posljednjem broju tog tjednika. Politički najvažniji nalaz istraživanja je da HDZ ne može više steći apsolutnu većinu mandata neovisno o tome koji bi od dva razmjerna izborna sustava bio primijenjen (cijela država jedna izborna jedinica ili podjela države na deset izbornih jednica). Isto tako, budu li velike oporbene stranke - SDP, HSLS i HSS - odlučile koalirati u bilo kojemu obliku HDZ nema izgleda niti za osvajanje relativne većine. Razmjerni izborni sustav u više izbornih okruga omogućio bi da devet stranaka uđe u parlament, i to bez izbornih saveza. Male nacionalne stranke koristile bi potporu birača i u određenim dijelovima države osvojile mandate.
Četiri ključne stranke
Izdvojile bi se četiri stranke s najviše mandata - SDP, HDZ, HSS i HSLS - koje bi odlučno oblikovale politički život zemlje. Blizu parlamentu, pokazuje istraživanje, su još LS i HSP, dok budućnost svih ostalih stranaka nije izvjesna. One privremeno mogu preživjeti uz pomoć koalicija, ali njihova mogućnost dugoročnog opstanka u parlamentu vrlo je skromna. Ako i opstanu djelovat će kao male stranke rubnog političkog utjecaja. Ukratko, nakon sljedećih parlamentarnih izbora Hrvatsku čeka smjena stranaka na vlasti bez obzira na izborni sustav koji će biti primijenjen. Istraživanje je koncipirala i za Globus komentirala dr. Mirjana Kasapović, članica stručne skupine koja je polovicom ožujka predložila temeljna načela i institute izbornoga zakona. Globus je to istraživanje proveo krajem ožujka, a ispitivao se rejting političkih stranaka na uzorku od 1920 ispitanika iz svih hrvatskih županija, te su na temelju toga došli do mogućih izbornih rezultata. Istraživanje je proveo tim sociologinje Snježane Beroš, a ispitivale su se izborne opcije birača preme pojedinačnim strankama, te prema najvjerojatnijim oblicima izbornih koalicija.Simulacija izbornih jedinica
Testirane su sklonosti birača preme koaliciji oporbene šestorke, Porečkoj skupini - LS, IDS i HNS, te izbornom saboru hrvatske desnice - HSP, HČSP i HKDU. Globus je, objasnila je Kasapović, napravio simulaciju podjele Hrvatske na deset izbornih jedinica, na temelju popisa birača na posljednjim paramentarnim izborima za Županijski dom Sabora 1997. Izborne jedinice skrojene su tako da svaka ima približno jednak broj birača, a pri podjeli u najvećoj mjeri uzeli su se u obzir interesi vladajuće stranke. Dakle, Globusova podjela Hrvatske na izborne jedinice predstavlja jednu od najnepovoljnijih varijanti za oporbu...Tina Lakić-Prizmić
