16.04.1999, petak
Hrvatsku metropolu jučer zahvatio val radničkog nezadovoljstva
Demonstranti nadmudrili policiju
Protestni marš radnika drvne i papirne industrije
Uz jaku policijsku pratnju petsto radnika drvne industrije prodefiliralo Zagrebom
Sjednica Vlade: Jučer najavljeno uvođenje reda u cijene komunalnih usluga
Inspektor Jordanić: Zabranit ćemo poslovanje svima koji zapošljavaju radnike na crno
Miljenko Marinović, voditelj operativne jedinice za nadzor Benkovac i poštanskog ureda HPT-a
Zapečatili su mi stan jer sam istupio iz HDZ-a i prešao u HSLS
Rebelens proračuna: Stručnjaci Instituta za javne financije analizirali ovogodišnji proračun Vlade RH
Čak 37 posto proračunskog novca prolazi kroz Ministarstvo financija, MORH i MUP
U sjeni ratnog okružja: Dubrovnik najveći stradalnik
Zbog Kosova štete veće od 30 milijuna dolara
Suđenje Kordiću i Čerkezu: Zasad traje tajni proces u Haagu
Svi svjedoci optužbe protiv Darija Kordića i Čerkeza su zaštićeni
Žarko Andrić, zamjenik Tihomira Blaškića za djelatni sastav HVO-a srednja Bosna
Ne priznajem sud u Haagu!
Razgovor s Krstom Cviićem
Znanstveni suradnik Kraljevskog instituta za međunarodne odnose u Londonu o krizi na Kosovu
Promocija hrvatskog izdanja brošure "Europska unija u 10 lekcija"
Per Vinther: Prirodni partner Hrvatske je EU, a ne Amerika
Suđenje Šakiću: Jučer svjedočio Ljubomir Šarić
U logoru 3C bilo je i kanibalizma
Rebelens proračuna: Stručnjaci Instituta za javne financije analizirali ovogodišnji proračun Vlade RH
Čak 37 posto proračunskog novca prolazi kroz Ministarstvo financija, MORH i MUP
ZAGREB - Ovogodišnji proračun određen je u visini od 49,047 milijardi kuna prihoda i rashoda, no prema analizi stručnjaka Instituta za javne financije Katarine Ott i Ante Baje, ni u fazi donošenja nije riješio značajna pitanja na koja u svakom trenutku moraju biti poznati odgovori.
Iako Ministarstvo financija radi i funkcionalnu analizu proračuna, saborski zastupnici dobivaju samo njegovu administrativnu varijantu. Takav proračun prikazuje raspodjelu sredstava prema administrativnim korisnicima, te posebnim namjenama, ali ne precizira koliko se novca troši i za što.
Drugi je problem, smatraju stručnjaci Instituta za javne financije, što ne postoji odredba o ograničenju rasta proračunskih rashoda u skladu sa stopom rasta bruto domaćeg proizvoda (BDP), a nije jasno ni jesu li u proračun ugrađena inflatorna očekivanja. Ministarstvo financija također bi trebalo uz proračun definirati načela fiskalne politike za najmanje tri godine.
Ukupni proračunski rashodi iz godine u godinu rastu. Ako se pogledaju planirani rashodi za ovu godinu i oni ostvareni u 1997., rast iznosi čak 40,11 posto. Rashodna strana proračuna obuhvaća 44 korisnika koji predstavljaju različita ministarstva i institucije koje se izravno financiraju iz proračuna, ali samo njih 12 troši više od 90 posto svih proračunskih izdataka.
Kroz tri ministarstva izravno ili neizravno prolazi 37 posto sredstava: to su Ministarstvo financija, Ministarstvo obrane i Ministarstvo unutarnjih poslova. Ministarstvo rada i socijalne skrbi, Ministarstvo prosvjete i športa, Ministarstvo zdravstva, te Ministarstvo hrvatskih branitelja. Zajedno troše oko 31 posto proračuna.
Analiza Instituta pokazuje da se više od 50 posto proračuna troši na opće javne usluge (administrativne) i otplatu stranog duga i kamate.
Odustajanje od investicija
Zanimljivo je da su, primjerice, rashodi Ministarstva prometa i veza samo 10 posto, a još su beznačajniji troškovi Ministarstva gospodarstva, koji iznose 0,95 posto i niži su čak i od proračunskih rashoda za Ministarstvo kulture, koje dobiva 1,04 posto.Analiza pokazuje upitnost održavanja vrlo visokih prihoda od poreza, kao i očekivanih prihoda od privatizacije javnih poduzeća. Ako ne pristignu najavljena financijska sredstva iz inozemstva, još jedna vrlo značajna stavka proračuna također ostaje upitna. - Sada smo u iščekivanju prijedloga Vlade, no prema posljednjim izjavama u tisku smatramo kako će se za 20-ak posto 'dirati' u Ministarstvo obrane, te MUP - kaže Mladen Vilfan, predsjednik Odbora za gospodarstvo LS-a.
Premijer nije htio precizirati za koju će se svotu preraspodijeliti budžet, već je samo najavio smanjenje javnih rashoda. Premda je premijer za rebalans okrivio intervencije NATO-a te nove "odnose s MMF-om i Svjetskom bankom", u to je, prema riječima nezavisnih stručnjaka, teško povjerovati. Prema riječima Mate Crkvenca, takva je izjava smiješna.
- Taj budžet je bio prenapet od kada je usvojen. Treba priznati da NATO-ove intervencije nanose neke štete hrvatskom gospodarstvu, no i bez njih taj je budžet bio neprihvatljiv - tvrdi on. - Od svega toga realna je priča bankrot banaka zbog kojeg je trebalo ići u rebalans - istaknuo je Vilfan...
J. Šević, A. Koščec i M. Brkanić
