13.04.1999, utorak
Klik za veliku naslovnicu

Sastanak ministara vanjskih poslova 19 zemalja članica NATO-a o rješenju kosovske krize
Kopnene snage za Kosovo pod zapovjedništvom NATO-a

Suđenje "Viteškoj skupini": Tužitelj Geoffrey Nice pročitao optužnicu protiv Kordića i Čerkeza
Da je Mate Boban živ, sudilo bi se i njemu

Poskupljenje benzina
Porges odbio Inin prijedlog poskupljenja benzina

Mediji na sudu: Odluka stečajnog vijeća Trgovačkog suda u Zagrebu protiv izdavača Media Press-a
Na zahtjev don Ante Bakovića sud pokrenuo stečaj Nacionala

Gospodarski savjet SDP-a Stručnjaci o gospodarskoj politici
Dr. Kalogjera: Banski dvori postali su hrvatski zid plača

Objavljeni poslovni rezultati najuspješnije hrvatske tvrtke za prošlu godinu
Čović: Usprkos krizi u regiji, povećali smo dobit za 14 posto

Rebalans budžeta: Nakon oštrog istupa savjetnika predsjednika Tuđmana za gospodarstvo
Ured Predsjednika ponovno demantirao ministra Škegru

Suđenje Šakiću: Jučer o stanju u jasenovačkom logoru svjedočio Gabrijel Winter
Masovne likvidacije u Jasenovcu događale su se nakon ofenzive na Kozari

Nuklearno skladište: Postoje sumnje da se Hrvatska priprema za uvoz opasnog otpada iz visokoindustrijaliziranih zemalja
Hrvatska će sagraditi odlagalište nuklearnog otpada koje nekoliko stotina puta prelazi njezine potrebe

Dvadesetog dana NATO-ove operacije Saveznička snaga gađani ciljevi u Srbiji i na Kosovu
U napadu NATO-a pogođen putnički vlak

  Internet Monitor | Indeks | Jučer | Prethodna vijest | Sljedeća vijest

Rebalans budžeta: Nakon oštrog istupa savjetnika predsjednika Tuđmana za gospodarstvo
Ured Predsjednika ponovno demantirao ministra Škegru

Ministar financija Početkom ožujka ministar financija Škegro decidirano je odbijao i samu pomisao na prekrajanje državnog proračuna. Za Jutarnji list tada je izjavio: "Ne planiram rebalans, ali bih volio vidjeti prijedlog onih koji zagovaraju njegovo smanjivanje".

Istog je mjeseca, nakon što je donijeta odluka o otvaranju stečaja nad četiri banke, Škegro promijenio mišljenje i na stranačkoj konferenciji za novinare ipak najavio rebalans. Za Škegru su stečajevi banaka i obveza od tri milijarde kuna prema osiguranim štedišama bile nepredviđene okolnosti, što je naveo i kao glavni razlog rebalansa.

Pero Jurković, Predsjednikov savjetnik za gospodarstvo, koji se posljednjih mjeseci nametnuo kao pouzdan glasnik novih poteza vlasti, u subotu je rekao da je skori rebalans državnog proračuna nužan. Jurković predlaže da se ovogodišnji budžet vrati na razinu prošlogodišnjeg: sa 49 na 44,5 milijardi kuna. Jurković je upozorio da će i takav, značajno smanjeni budžet biti teško ostvariti.

Za razliku od ministra Škegre, koji uzroke rebalansiranja budžeta vidi u nužnoj sanaciji bankarskog sustava, za koju u ovogodišnjem proračunu nisu bila predviđena sredstva, Jurković je otvoreno rekao da se razlog krije u neodrživo velikoj javnoj potrošnji koja odnosi čak 70 posto bruto domaćeg proizvoda.

PDV pokrio sivu ekonomiju

Te Jurkovićeve riječi, upućene bankarskim stručnjacima prilikom rasprave o ekonomskoj i monetarnoj politici, najrazornija su kritika koju je netko iz državnog vrha javno uputio ministru financija.

Predsjednikov savjetnik za gospodarstvo svojim je istupom u subotu pokazao da su "Zaključci" državnog vrha o stanju u gospodarstvu prelomljeni preko koljena te da sukobi u vrhu vladajuće stranke o ekonomskoj politici i dalje tinjaju.

Težina Jurkovićevih riječi može se razumjeti samo ako se prisjetimo objašnjenja koja je Škegro davao prilikom predlaganja ovogodišnjeg državnog proračuna.

Ministar financija tada je (u studenom prošle godine, dakle prije samo pet mjeseci) tvrdio da je predloženi budžet ambiciozan, ali da ga je uz dosta napora moguće ostvariti. Moramo podsjetiti da je za prošlu godinu usvojen budžet u visini od 39 milijardi kuna, ali je, nakon što se u proračun od PDV-a slilo neočekivano puno novca, povećan na 44,5 milijardi kuna. Škegro je odbacio brojna upozorenja da takav rast nije realan te da je iz gospodarstva istisnuo previše novca, ustrajavši na objašnjenju da je PDV pokrio veliki dio sive ekonomije.

Država plaća samo nužno

Ministar financija tvrdio je da će prihodi od PDV-a nastaviti rasti i u ovoj godini te da će rast biti oko devet posto. Protežući taj planirani rast na rast BDP-a, Škegro je tvrdio da će u ovoj godini BDP nominalno također porasti za devet posto. Bili su to temelji, pokazuje se sasvim pogrešni, za donošenje ovogodišnjeg budžeta od 49 milijardi. Računica da se u proračun u samo godinu dana može preusmjeriti dodatnih deset milijardi kuna, ovih dana, naime, pada u vodu.

U državni proračun u prva tri mjeseca ove godine uplaćeno je 8,27 milijardi kuna, samo 18,5 posto od planiranoga. Malo je poznato da država sada financira samo isplatu plaća i mirovina te samo ono što je nužno za funkcioniranje države, a sve ostalo odgađa se za neka bolja vremena.

Brojke koje ilustriraju stanje državnih financija, ali i ukupnog gospodarstva, porazne su: nenaplaćena potraživanja registrirana pri ZAP-u iznose 17 milijardi kuna, što je više nego ukupna novčana masa u zemlji, Ministarstvo financija emitiralo je već više od dvije milijarde kuna mjenica. Industrijska proizvodnja pada već mjesecima, a Mate Babić javnosti je otkrio da Hrvatska, s dvije tisuće dolara duga po stanovniku, ulazi u zonu visoke zaduženosti.

Osnovne socijalne funkcije države također se održavaju zaduživanjima. Da bi se mogle isplatiti mirovine, Ministarstvo financija zadužuje se kod centralne banke, Dunja Vidošević upozorava da će ukupno zaduženje Mirovinskog fonda ubrzo pojesti sav priljev, a kada se poklope te dvije stavke, u pitanje će doći isplata mirovina. Zdravstveni fond duguje oko 3,5 milijardi kuna, a otprilike toliko i potražuje.

Kao što je rekao, Jurković zagovara rebalans i stoga što je on preduvjet da središnja država otkupi mjenice koje je emitirala. Ministar financija još uvijek tvrdi da je država uredan platiša, odnosno da više potražuje nego što duguje. Predsjednikov savjetnik u subotu je odlučio demistificirati i tu tvrdnju, kazavši da je država bila, i još je, ozbiljan generator nelikvidnosti.

Nažalost, ni jedan ni drugi još nisu spremni otkriti konkretne brojke koje bi išle jednom ili drugom u prilog, među ostalim i zato što bi se pokazalo koliko su bile nerealne osnove na kojima su se krojile ovogodišnje državne financije...

Edita Vlahović