17.03.1999, srijeda Susret predsjednika Tuđmana i poglavara SPC-a Patrijarh Pavle: Srbi moraju prihvatiti Hrvatsku kao svoju domovinu Autocentar Zubak nije platio 18,5 milijuna kuna poreza za 1997. i 1998. god. Pavo Zubak: Sve porezne dugove platit ću do kraja ožujka Terorizam: Eksplozija službenog bijelog Golfa 3 u Sarajevu u 7.30 sati U atentatu teško ranjen doministar MUP-a Federacije BiH Jozo Leutar Stotinjak radnika ispriječilo se ispred direktora, sudskih izvršitelja i policije Vozači Zagrebačkih transporta spriječili pljenidbu kamiona Enron u Hrvatskoj: Dr. Mirko Matić, član Hrvatskoga gospodarskog foruma i energetski stručnjak U 20 godina na TE Jertovec Enron će zaraditi 600 milijuna dolara Suđenje Baraču i Obrvanu: Saslušan sanacijski upravitelj banke Koncul : Tanora AG iz Liechensteina dužna je Dubrovačkoj banci 15 milijuna DEM Vlaho Bogišić, jedini član Vijeća HRT-a koji je glasovao protiv izbora Marije Peakić-Mikuljan za glavnu urednicu HTV-a Posljedice Tuđmanove odluke o imenovanju Marije Peakić.Mikuljan snosit će Ivica Vrkić Pravaška stranačka scena: Nakon dugih nagađanja jučer i službena potvrda Prkačin osniva novu stranku Intervju: Dr. Ljubomir Antić, povjesničar, publicist, novinar i nedavno imenovani direktor Hine Antić: Pašalić nema nikakve veze s mojim imenovanjem za direktora Hine Nestašica lijekova: Ministar zdravstva najavio rigorozne mjere protiv ljekarnika Reiner: Zatvorit ćemo sve ljekarne bez lijekova s liste		Internet Monitor | Indeks | Jučer | Prethodna vijest | Sljedeća vijest Enron u Hrvatskoj: Dr. Mirko Matić, član Hrvatskoga gospodarskog foruma i energetski stručnjak U 20 godina na TE Jertovec Enron će zaraditi 600 milijuna dolara Nepristrani energetski stručnjaci izračunali su da bi američka tvrtka Enron, s kojom Vlada RH još nije potpisala ugovor, za vrijeme 20-godišnjeg korištenja termoelektrane Jertovec u Hrvatskoj mogla zaraditi oko 600 milijuna dolara. - U energetici je uvijek poželjno da se uloženi novac otplati u razdoblju do deset godina, a pošto je ugovor s Enronom napravljen na 20, pružena im je mogućnost za višestruku zaradu - kaže ugledni znanstvenik dr. Mirko Matić, član Hrvatskog gospodarskog foruma i autor nekoliko knjiga o razvitku energetike u Hrvatskoj. Uz pomoć energetsko-ekonomske analize dr. Matić objašnjava kako je došao do zarade Enrona u iznosu od gotovo 600 milijuna dolara. - Kada se oduzmu troškovi plina, plaća, troškovi održavanja i goriva, godišnja zarada Enrona u Jertovcu iznosila bi 7,6 milijuna dolara. Ako se taj zarađeni novac svake godine uloži uz kamatu od osam posto, za prvih deset godina Enron bi zaradio čistih 111 milijuna dolara i pritom bi otplatio investiciju. U preostalih deset godina, njihovi bi troškovi, dakle, bili samo gorivo, pogon i održavanje, pa bi zarada uz kamatu u tom razdoblju iznosila ukupno još 478 milijuna dolara. Kada se zbroji zarada u tih 20 godina, riječ je o točno 589 milijuna dolara koje bi Enron iznio iz Hrvatske prije nego što bi sa svojim predstavnicima napustio Hrvatsku - kaže dr. Matić čije stavove dijele i drugi nezavisni stručnjaci. HEP je službeno priopćio javnosti da Enron želi termoelektranu graditi svojim novcem. Riječ je o investiciji o 170 milijuna dolara u samu gradnju objekta uz obavezu dovođenja plina do termelektrane. Analize pokazuju da će TE Jertovec - s kapacitetom od 240 megavata godišnje - proizvoditi 1,56 milijardi kilovatsati struje. Nakon 20 godina korištenja i prodaje električne energije, Hrvatska bi i zakonski postala vlasnikom objekta. Međutim, HEP nikad nije objavio po kojoj bi cijeni otkupljivao struju iz TE Jertovec. Prema našim izvorima, riječ je o 4,33 američkih centi po kilovatsatu. Ako znamo - a to je objavljeno - da je HEP ponudio Nuklearnoj elektrani Krško za otkup električne energije pola od te cijene, točnije 2,05 centi po kilovatsatu, ostaje upitno kome je onda u interesu gradnja TE Jertovec. Hrvatskom potrošaču sigurno nije. Čak se i prema izjavama čelnika HEP-a dade zaključiti da bi ugovorom o gradnji TE Jertovec Enron dobio visoku zaradu, a potrošači električne energije u Hrvatskoj - skuplju struju. Dokaz za takvu tvrdnju može se naći i u izjavi inženjera Milana Bobetka, člana Uprave HEP-a i direktora Direkcije za upravljanje i prijenos, koji ocjenjuje "da Hrvatskoj prijeti kolonizacija elektroenergetike". Ostaje nejasno kako i čime je HEP mislio braniti svoj posao s Enronom? Kontakti s američkim partnerom otišli su u tri godine vrlo daleko i potrošeno je mnogo novca, no HEP prethodno nije dao odgovor na temeljno pitanje: je li Hrvatskoj zaista potrebna termoelektrana? Ako jest, tada je možda manje važno tko će je graditi, ali jest presudno po kojim uvjetima. Prije nego što se donese bilo kakva odluka, hrvatska javnost mora znati što potencijalni partneri doista nude i po kojoj cijeni jer Hrvatski potrošač ni struju, kao uostalom niti bilo što drugo, zasigurno ne želi plaćati nekoliko puta skuplje nego što je nužno... Nada Kolega-Gril