17.04.1999, subota
Klik za veliku naslovnicu

Ekskluzivni intervju iz Bruxellesa: Jamie Shea, glasnogovornik NATO-a
Morat ćemo od Kosova napraviti protektorat

Ekskluzivno: Eduard Leonidovič Kuzmin, novi veleposlanik Ruske Federacije u Hrvatskoj, u nastupnom intervjuu
Rusija je spremna upotrijebiti nuklearno naoružanje u zaštiti dostojanstva nacije

Ivica Ropuš, glasnogovornik HDZ-a
Oporba prekida bojkot Sabora

Pavao Miljavac i William Montgomery posjetili Glavni stožer američkog zapovjedništva za Europu
SAD poštuje napredak Hrvatske u izgradnji demokratske vojske

Rekonstrukcija Vlade: Bivši ministar useljeništva o ukidanju svojeg resora
Marijan Petrović: Da bih državi uštedio novac putovao sam ekonomskom klasom

Tvornica duhana Rovinj kukpila novih 10,9 posto dionica TDZ-a
BAT neće uložiti 17 milijuna DEM u Zadar jer je TDR kupio kontrolni paket dionica

Čelnici Udruge seljaka Đakovštine inicirali su smjenu predsjednika Udruge seljaka Slavonije i Baranje
Antun Laslo: Samo su Matija Brlošić i Slavko Novaković protiv mene

Sjednica Uprave HRT-a o financijskom stanju kuće
HTV otkazuje suradnju vanjskim suradnicima i umirovljenicima

Intervju: Ministar zdravstva prof.dr. Željko Reiner
O Sveučilišnoj bolnici, krizi u zdravstvu i dugovima HZZO-a prema ljekarnama

  Internet Monitor | Indeks | Jučer | Sljedeća vijest

Ekskluzivni intervju iz Bruxellesa: Jamie Shea, glasnogovornik NATO-a
Morat ćemo od Kosova napraviti protektorat

Jamie Shea, glasnogovornik NATO-a Vjerojatno vam je poznata ona kineska kletva koja kaže: Dabogda ti se dogodilo da živiš u zanimljivim vremenima. Meni se ostvarilo to prokletstvo. Postao sam glasnogovornik Saveza 1993. godine, upravo u trenutku kada se NATO uključio u sukob u bivšoj Jugoslaviji. Uslijedila je prva vojna akcija NATO-a, prva "crisis menagement" uloga NATO-a u rješavanju krize koja se odvijala uživo, a nije bila samo vježba.

Normalno da je uslijedio golemi interes medija za Savez, koji je trajao tijekom cijelog razdoblja rješavanja bosanske krize. I onda, kada se situacija u BiH malo smirila, dogodilo se Kosovo." Tako je razgovor započeo Jamie Shea, dugogodišnji glasnogovornik NATO-a u njegovu sjedištu u Bruxellesu, koji je početkom NATO-ovih udara od osobe dobro poznate novinarima koji prate Savez postao planetarna medijska zvijezda. "Zvijezda koja pada", odgovara na tu tvrdnju. A pada, naime, od umora.

Iako smo ga željeli predstaviti drugačije nego što je javnost navikla, nismo uspjeli jer su upravo kada smo razgovarali počele pristizati kontradiktorne informacije o napadnutom izbjegličkom konvoju koji su, navodno, bombardirale NATO-ove snage. A trebali smo predstaviti osobno tog 46-godišnjeg Londončanina i oca dvoje djece, koji je, osim što je glasnogovornik NATO-a, na mnogim europskim i američkim studijima studente podučavao međunarodnim odnosima i ulozi NATO-a u novom svjetskom poretku. Novinari stalno akreditirani u Bruxellesu tvrde da je upravo on taj koji održava najbolje background briefinge. Ne postoji ništa, kažu, o čemu Solana može više reći nego Shea.

No, Jamie Shea toga je dana bio onaj koji se uime NATO-a ispričavao za moguće civilne žrtve, ali, rekao je, ma što da se doista dogodilo, NATO neće zaustaviti svoju zračnu kampanju protiv srpskih snaga. Ne možemo zbog jednog incidenta, ma koliko ozbiljan bio, prekinuti našu operaciju i tako u konačnici ugroziti mnogo više života, ustvrdio je. Toga dana gorjela su sela na sjeverozapadu Kosova, srpske snage čistile su Prizren. Od početka NATO-ovih napada na Kosovu, prema nekim informacijama, ubijeno je između tri i četiri tisuće ljudi. Jeste li ikad, u najčudnijem snu, mogli očekivati da će upravo ovako NATO dočekivati svoju pedesetogodišnjicu?

- U NATO sam došao davne 1980. godine, za koju mi se sada čini kao da je bila u nekom drugom stoljeću. Tada je još bio hladni rat. Radio sam različite poslove, ali NATO-ov glasnogovornik postao sam u srpnju 1993. godine, pred kraj mandata Manfreda Wernera. Zbog uključenja Saveza u sukob - prvo u BiH, pa sada i na Kosovu - u mojih šest godina koliko sam na toj dužnosti uglavnom su dominirali ratovi u bivšoj Jugoslaviji.

Jeste li slutili tada, u osamdesetima, što će se dogoditi s Berlinskim zidom? Bi li tada bilo zamislivo da će prva NATO-ova akcija biti u Jugoslaviji, odnosno protiv ljudi kakav je Milošević?

- Ne, nisam mogao takvo što zamišljati. Uvijek sam iskreno vjerovao da će se komunizam raspasti. Definitivno nisam mislio da je to sustav koji se može iznutra održavati. Ali i kada znaš da će se nešto neminovno dogoditi, uvijek te iznenadi trenutak u kojem se to dogodi. Taj trenutak u pravilu uvijek dođe kao iznenađenje. Postojale su različite progoze o stabilnosti bivše Jugoslavije, ali kada se stvar 1991. godine dogodila, iznenadila je sve. S diplomatima je uvijek isti problem - imaju dobre prognoze, ali uvijek pogriješe timing.

Sada kada je NATO uključen u svoju prvu pravu vojnu operaciju, kako prognozirate da će ona završiti?

- Vjerujem da ćemo na kraju uspjeti prekinuti nasilje na Kosovu. Kao što znate, to nam do sada nije išlo lako. Vodimo dugu zračnu kampanju. Naravno da bismo više voljeli da smo to mogli provesti bez izbjeglica i bez izgubljenih života, ali moramo biti realistični. Potrebno je dosta vremena da bi se zaustavio netko poput Miloševića, ali uvjeren sam da ćemo na kraju uspjeti. Tada ćemo, naravno, morati od Kosova napraviti neku vrstu zaštićenog područja, protektorata, makar na određeno vrijeme, vratiti izbjeglice i tako pokušati promijeniti situaciju, poništiti etničko čišćenje. Kada bismo uspjeli poništiti etničko čišćenje, bila bi to velika pobjeda, koja bi svima napokon pokazala da se rezultati ne mogu postići silom, da se gotovi čin može ponovno vratiti na početak. To bi dugoročno imalo pozitivnog utjecaja i na BiH. Potom ćemo morati početi razmišljati o dugoročnoj integraciji cijele regije u europski mainstream. Ne možemo više podnositi situaciju u kojoj trčimo iz jedne vatre u drugu. Moramo početi izvlačiti regiju iz sukoba u suradnju, otvoriti je prema vanjskome svijetu i stvoriti nekakvu politiku stabilnosti. To neće biti lako, trebat će nam mnogo novca i političke volje. Morat će biti uključene sve postojeće institucije, ali moramo vratiti cijelo područje Balkana natrag u europske tokove...

Sanja Despot