19.04.1999, ponedjeljak
Dr. Zdravko Tomac, potpredsjednik SDP-a Hrvatske gostovao u Varaždinu
Tomac: Ako oporba ne dobije dvotrećinsku većinu, neće ništa promijeniti
Posjet posebnog izaslanika za Dayton
Robert Gelbard kod dr. Tuđmana
Vlada priprema veliki zaokret u upravljanju državnom imovinom
Državna revizorica Šima Krasić preuzima kontrolu privatizacije
Procjene vrijednosti BDP-a Državnog zavoda za statistiku i Ministarstva financija
Škegrina procjena nacionalnog dohotka veća od službene za iznos državnog proračuna
Promjene u vladi
Gdje su završili ministri imenovani u prvu vladu Zlatka Mateše
Bombardiranje Jugoslavije
Opasni plinovi približavaju se Beogradu iz Pančeva
Vojni analitičari Jutarnjeg lista analiziraju mogućnost kopnene intervencije Sjevernoatlantskog saveza u SR Jugoslaviji
Kopnena intervencija nikad bliža
Snježni travanj
Zbog iznenadne mećave policija zatvorila Sljemensku cestu
Nakon preksinoćnjeg happeninga na Trgu Francuske Revolucije, tulum se preselio u klub na Jabukovcu
Mladi SDP-a na jednu večer otvorili Jabuku za svoj privatni after party
Otvoreni Marulićevi dani
Splitski gradonačelnik Ivan Škarić svečano otvorio devetu kulturnu manifestaciju Marulićevi dani
Procjene vrijednosti BDP-a Državnog zavoda za statistiku i Ministarstva financija
Škegrina procjena nacionalnog dohotka veća od službene za iznos državnog proračuna
Je li hrvatski bruto društveni proizvod (BDP) lani iznosio 134,5 ili 179,6 milijardi kuna, te hoće li on ove godine biti 146,6 ili 195,8 milijardi kuna? Razlike nisu baš zanemarive i iznose, što je vrlo zanimljivo, otprilike onoliko koliko i proračuni za pojedinu godinu.
Prva, niža brojka jest računica Državnog zavoda za statistiku, dakle službene i mjerodavne institucije, koja i postoji zato da bi pratila sve relevantne brojke i davala relevantne procjene. Druga, daleko veća brojka kolokvijalno se naziva Škegrinim BDP-om, a riječ je o procjeni Ministarstva financija. Taj je BDP, koji bi, dakle, za ovu godinu trebao iznositi gotovo 200 milijardi kuna, izračunat na temelju prihoda od PDV-a.
Naime, iskustva europskih zemalja su pokazala da, u prosjeku, svaki postotak PDV-a odgovara 0,4 posto BDP-a. Hrvatski je PDV 22 posto, što znači da bi prihodi od PDV-a zapravo donijeli 8,8 posto BDP-a.
Ključne brojke BDP-a
Dakle, ako je PDV lani donio 20,228 milijardi kuna, prema europskom prosjeku tih 20 milijardi kuna bilo bi oko 8,8 posto BDP-a. Takvom je operacijom Ministarstvo financija došlo do BDP-a koji je mnogo veći od procjene službenih statističara. Veličina nacionalnog dohotka nije samo matematička igra, nego ključna brojka na temelju koje se računaju porezna opterećenja i sva druga davanja.Stoga je Ministarstvo financija i izišlo s procjenom da će nacionalni dohodak u Hrvatskoj ove godine biti 198,5 milijardi kuna. Prema toj brojci, državni proračun od 49 milijardi kuna i ne izgleda tako zastrašujuće jer zahvaća otprilike četvrtinu nacionalnog dohotka.
No, ako je BDP 146,6 milijardi kuna, to znači da proračun zahvaća nešto više od trećine nacionalnog dohotka, a zajedno s fondovima mirovinskog i zdravstvenog osiguranja državna se potrošnja penje osjetno iznad polovice BDP-a. A to je omjer koji je neprihvatljiv i domaćoj javnosti i međunarodnim financijskim institucijama, koje naglašavaju da udio državne potrošnje u BDP-u mora padati, a nipošto rasti.
Uloga PDV-a
Inače, Škegrinu su računicu BDP-a temeljenu na prihodima od PDV-a oštro kritizirali neovisni ekonomisti čim se prvi put pojavila u javnosti. Jer u toj je računici, naglasili su, Škegro zaboravio na bitnu činjenicu: PDV se naplaćuje i na uvoznu robu, a Hrvatska je kudikamo veći uvoznik nego izvoznik.Dakle, više je robe oporezovano PDV-om pri uvozu nego što je oslobođeno PDV-a pri izvozu. A uvozna roba nije hrvatski nacionalni dohodak. Čini se da se stvarnost ipak uspjela probiti i u nedodirljive računice državnih financijera pa je najavljen rebalans proračuna. Proračun će se, pretpostavlja se, smanjivati za udio investicija, premda se neće moći smanjiti za svih osam milijardi kuna, koliko je ove godine predvišeno investicija.
U tih su osam milijardi kuna i investicije koje se financiraju inozemnim novcem i na temelju čvrstih ugovora sa svjetskim institucijama, pa ih se sada ne može jednostavno izbrisati. S druge strane, proračunu slijede i nove obveze. Jedna je od njih oko tri milijarde kuna za isplatu osigurane štednje u propalim bankama.
Borislav Škegro priznao je za CNN "negativni trend u hrvatskom gospodarstvu". Naravno, Škegro za to okrivljuje "blizinu sukoba u SRJ", a ne domaću gospodarsku politiku. No, i to je Škegrino priznanje napredak u odnosu na opitimizam koji je cijelo vrijeme slao u javnost, čak i onda kad su brojke govorile suprotno.
Uzroci negativnog trenda
I najokorjeliji optimisti priznaju da će hrvatski nacionalni dohodak - BDP biti manji nego lani. Prvu procjenu dao je dr. Žarko Miljenović, glavni ekonomist Zagrebačke banke, o padu BDP-a od 0,8 posto. S njim se slaže i viši ekonomist Svjetske banke mr. Zoran Anuđić. Dakle, ovogodišnja su očekivanja Svjetske banke i MMF-a za Hrvatsku pesimističnija nego prijašnjih godina jer te institucije predviđaju realni pad BDP-a.Nacionalni će dohodak, možda, nominalno biti veći nego u 1998., ali kad se tome doda inflacija, dohodak će realno biti nešto manji. Kad je, pak, riječ o inflaciji, Svjetska banka i MMF rade na kreiranju programa koji će spriječiti rast inflacije u Hrvatskoj.
Branka Stipić
