• 05.01. (20:30)

    Tri slijeda - kruh, šunka, kruh

    Matpakke – norveška umjetnost pakiranog ručka

    Oko podneva svaki će Norvežanin – bio on doktor, građevinac ili student – rastvoriti zamotani papir i unutra pronaći sendvič s mesom, ribom ili sirom, a, ako je napravljen kako treba, bit će suh, bez okusa i bež boje. “U Norveškoj se ne trebate veseliti ručku”, kaže Ronald Sagatun koji ima YouTube kanal o norveškoj kulturi. “Strogo je to. Jednostavno ga je napraviti, lako ga je nositi, lako jesti, ali trebao bi biti razočaranje”, objašnjava on, a BBC piše da je matpakke nacionalna institucija, podcijenjeni izvor kulturnog ponosa. Ručak u vrijednosti od otprilike 3 kune u jednoj od najbogatijih država svijeta zaista puno govori…



  • Slične vijesti

    03.01. (23:30)

    Sob lakše diše

    Rekord: Svaki treći prodani auto u Norveškoj – na električni pogon

    Lani je u Norveškoj prodano 148.000 novih vozila, od čega je 31 posto bilo s pogonom na struju (godinu prije 21 posto), što je novi svjetski rekord. Najprodavaniji model bio je Nissan Leaf. Norveški plan je da do 2025. potpuno prestanu s prodajom vozila s motorima s unutrašnjim sagorijevanjem. Osim što imaju novaca i ekološku svijest, kupci e-auta ondje su oslobođeni velikog dijela poreza, imaju besplatan parking i mjesta za punjenje baterija. al Jazeera / Electrec

    20.12.2018. (15:30)

    Varšavski geto

    Norvežanka emigrirala u Poljsku jer joj je “prestroga” socijalna služba htjela oduzeti dijete

    Silje Garmo (37) ušla je u povijest kao prva Norvežanka koja je dobila azil u jednoj bivšoj socijalističkoj zemlji – ona i njezina 23-mjesečna kći Eira otišle su u Poljsku, a kaže majka da su joj prestrogi socijalni radnici htjeli oduzeti djevojčicu jer da nije dovoljno dobra majka. Služba Barnevernet optužila je Silje da vodi kaotičan život, zloupotrebljava tablete protiv bolova i da pati od kroničnog umora. Jutarnji / LifeSite

    21.01.2018. (13:30)

    Kod kuće je najbolje

    Norveška nekada siromašna, a danas bogata zemlja sa sretnim ljudima

    Sredinom 18. stoljeća i Norveška se mogla nazvati “vukoj…nom” (po Trumpovom rječniku): stopa nezaposlenosti bila je visoka, uspon na društvenoj ljestvici gotovo nemoguć, a zemlju je mučio i nedostatak obradivih površina. Najviše je Norvežana u SAD-u bilo između 1825. i 1925. godine te nakon Drugog svjetskog rata, pa do 60ih godina. Nakon toga je broj počeo opadati i danas je vrlo nizak. To pokazuje kako se useljenici iz “dojučerašnjih vukoj…na” nakon nekoliko generacija u SAD-u obično obogate, a njihove zemlje izađu iz krize. Zašto se Norvežani ne sele u SAD opširno analizira Atlantic, prijevod Index.

    17.08.2017. (19:37)

    Prikriveni zagađivači

    Norveško licemjerje u zaštiti klime: čisti kod kuće, prljavi na Arktiku

    Norveška se često spominje kao pozitivni primjer zbog svoje politike zaštite okoliša i klime. No činjenica je da ta zemlja ne zaslužuje pohvale jer makar donosi propise koji ograničuju emisiju štetnih plinova kod kuće, ona izvozi deset puta više tih plinova nego što dopušta da se stvore kod kuće s njezinim izvozom fosilnih goriva iz Sjevernog mora. Norveška je po veličini 6. proizvođač plina i 15. proizvođač nafte na čitavom svijetu, a planiraju povećati obujam te eksploatacije. Deutsche Welle

    12.05.2017. (20:36)

    Sam svoj stroj

    Norveška gradi prvi autonomni brod

    Norvežani trenutno rade na Yara Birkeland, potpuno električnom, autonomnom brodu, koji će iduće godine biti predstavljen javnosti. Iako će brodom u početku upravljati ljudi, od 2019. godine brod bi trebao postati djelomično autonoman, a već 2020. godine će biti potpuno automatiziran. Radi se o teretnom brodu koji će prevoziti gnojiva između tri luke u južnoj Norveškoj i koji će zamijeniti dosadašnji transport kamionima, s tim da bi ovakav način transporta trebao pomoći u smanjenju emisije ugljikovih plinova za 678 tona godišnje. Bug, New Atlas

    28.03.2017. (13:11)

    Ambiciozan plan

    Norveška želi sagraditi prvi brodski tunel na svijetu vrijedan 250 milijuna eura

    Poluotok Stad u Norveškoj mjesto je spajanja Norveškog i Sjevernog mora, a burno vrijeme i nemirno more odnijeli su živote desetke mornara tijekom posljednjih nekoliko desetljeća. Norveška obalna agencija želi uložiti 250 milijuna eura kako bi izgradila 1,7 kilometara dug „brodski tunel” koji bi otvorio sigurniji prolaz za komercijalna plovila. Tunel bi bio gotovo 45 metara visok, 35 metara širok i skoro 2 kilometra dug. Ukoliko projekt dobije odobrenje vlade, izgradnja bi trebala početi već 2018. godine. Poslovni, Zimo

    18.03.2017. (19:17)

    Dinamičan dan

    Norveška: Dva puta srušen svjetski rekord u skijaškim letovima

    U samo pola sata dva puta je srušen svjetski rekord u skijaškim letovima. U norveškom Vikersundu postavljen je prije dvije godine rekord, a to je učinio Anders Fanemmel pred svojim navijačima 251,5 metara. Međutim, danas je na istom mjestu prvo Robert Johansson poletio 252 metra i srušio rekord za pola metra. No, pola sata kasnije Stefan Kraft iz Austrije je nevjerojatnim skokom letio 253,5 metra i uvjerljivo postavio novi svjetski rekord. Index

    08.02.2017. (07:31)

    I to na tom oblačnom sjeveru...

    Norveška: Prva u svijetu po broju električnih automobila

    Norveška ima najveći broj električnih automobila po broju stanovnika u svijetu – više od 5,2 milijuna e-auta u državi s 5,2 milijuna stanovnika. Broj im se povećava – lani je 40% novoregistriranih putničkih vozila bilo električnih. Država je prvo poticala prelazak s fosilnih goriva zbog zagađenja, prometnih gužvi i buke, sad je glavni razlog borba protiv klimatskih promjena. U Oslu električna vozila smiju u prometne trake za buseve, mnogo je stanica za punjenje, posebna pravila parkiranja vrijede za e-aute, a i oslobođeni su plaćanja cestarine. Sve skupa Norveška danas ima 500.000 električnih vozila, a Guardian ocjenjuje da je 2017. prekretna godina za električnu mobilnost u Europi.

    27.01.2017. (21:59)

    Za dlaku

    Horvat nije iskoristio sedmerac za pobjedu, Norvežani slavili u produžetku

    Hrvatska rukometna reprezentacija nakon nevjerojatne drame izgubila je od Norveške (25:28) i igrat će sa Slovenijom za treće mjesto na Svjetskom prvenstvu. Hrvatska je pet minuta prije kraja imala dva razlike, a onda u posljednjoj sekundi najveću priliku na utakmici. Horvat je imao sedmerac za pobjedu, ali je norveški vratar Torbjorn obranio udarac. I u produžetku je Hrvatska vodila, imali su 24:22, ali su Norvežani imali više snage. Napravili su seriju 3:0 i okrenuli utakmicu u svoju korist. Norvežani će se tako u svom prvom finalu za zlato boriti s Francuzima, dok će Kauboji sutra u 20:45 sa Slovenijom igrati za broncu. Večernji, Forum.hr

  • Slične vijesti

    03.01. (23:30)

    Sob lakše diše

    Rekord: Svaki treći prodani auto u Norveškoj – na električni pogon

    Lani je u Norveškoj prodano 148.000 novih vozila, od čega je 31 posto bilo s pogonom na struju (godinu prije 21 posto), što je novi svjetski rekord. Najprodavaniji model bio je Nissan Leaf. Norveški plan je da do 2025. potpuno prestanu s prodajom vozila s motorima s unutrašnjim sagorijevanjem. Osim što imaju novaca i ekološku svijest, kupci e-auta ondje su oslobođeni velikog dijela poreza, imaju besplatan parking i mjesta za punjenje baterija. al Jazeera / Electrec

    20.12.2018. (15:30)

    Varšavski geto

    Norvežanka emigrirala u Poljsku jer joj je “prestroga” socijalna služba htjela oduzeti dijete

    Silje Garmo (37) ušla je u povijest kao prva Norvežanka koja je dobila azil u jednoj bivšoj socijalističkoj zemlji – ona i njezina 23-mjesečna kći Eira otišle su u Poljsku, a kaže majka da su joj prestrogi socijalni radnici htjeli oduzeti djevojčicu jer da nije dovoljno dobra majka. Služba Barnevernet optužila je Silje da vodi kaotičan život, zloupotrebljava tablete protiv bolova i da pati od kroničnog umora. Jutarnji / LifeSite

    21.01.2018. (13:30)

    Kod kuće je najbolje

    Norveška nekada siromašna, a danas bogata zemlja sa sretnim ljudima

    Sredinom 18. stoljeća i Norveška se mogla nazvati “vukoj…nom” (po Trumpovom rječniku): stopa nezaposlenosti bila je visoka, uspon na društvenoj ljestvici gotovo nemoguć, a zemlju je mučio i nedostatak obradivih površina. Najviše je Norvežana u SAD-u bilo između 1825. i 1925. godine te nakon Drugog svjetskog rata, pa do 60ih godina. Nakon toga je broj počeo opadati i danas je vrlo nizak. To pokazuje kako se useljenici iz “dojučerašnjih vukoj…na” nakon nekoliko generacija u SAD-u obično obogate, a njihove zemlje izađu iz krize. Zašto se Norvežani ne sele u SAD opširno analizira Atlantic, prijevod Index.

    23.08.2017. (17:19)

    Norveški državni mirovinski fond, inače najveći takav fond u svijetu s 970 milijardi dolara imovine, sprema se u globalnu kupovinu; u prvih šest mjeseci zaradili rekordnih 63 milijarde dolara

    Iscrpnije...
    17.08.2017. (19:37)

    Prikriveni zagađivači

    Norveško licemjerje u zaštiti klime: čisti kod kuće, prljavi na Arktiku

    Norveška se često spominje kao pozitivni primjer zbog svoje politike zaštite okoliša i klime. No činjenica je da ta zemlja ne zaslužuje pohvale jer makar donosi propise koji ograničuju emisiju štetnih plinova kod kuće, ona izvozi deset puta više tih plinova nego što dopušta da se stvore kod kuće s njezinim izvozom fosilnih goriva iz Sjevernog mora. Norveška je po veličini 6. proizvođač plina i 15. proizvođač nafte na čitavom svijetu, a planiraju povećati obujam te eksploatacije. Deutsche Welle

    12.05.2017. (20:36)

    Sam svoj stroj

    Norveška gradi prvi autonomni brod

    Norvežani trenutno rade na Yara Birkeland, potpuno električnom, autonomnom brodu, koji će iduće godine biti predstavljen javnosti. Iako će brodom u početku upravljati ljudi, od 2019. godine brod bi trebao postati djelomično autonoman, a već 2020. godine će biti potpuno automatiziran. Radi se o teretnom brodu koji će prevoziti gnojiva između tri luke u južnoj Norveškoj i koji će zamijeniti dosadašnji transport kamionima, s tim da bi ovakav način transporta trebao pomoći u smanjenju emisije ugljikovih plinova za 678 tona godišnje. Bug, New Atlas

    28.03.2017. (13:11)

    Ambiciozan plan

    Norveška želi sagraditi prvi brodski tunel na svijetu vrijedan 250 milijuna eura

    Poluotok Stad u Norveškoj mjesto je spajanja Norveškog i Sjevernog mora, a burno vrijeme i nemirno more odnijeli su živote desetke mornara tijekom posljednjih nekoliko desetljeća. Norveška obalna agencija želi uložiti 250 milijuna eura kako bi izgradila 1,7 kilometara dug „brodski tunel” koji bi otvorio sigurniji prolaz za komercijalna plovila. Tunel bi bio gotovo 45 metara visok, 35 metara širok i skoro 2 kilometra dug. Ukoliko projekt dobije odobrenje vlade, izgradnja bi trebala početi već 2018. godine. Poslovni, Zimo

    22.03.2017. (11:54)

    Norveška će graditi prvi svjetski tunel za brodove: Spajat će dvije obale poluotoka Stad, trebao bi biti 1,7 kilometara dugačak, 37 metara visok i 26,5 metara širok, prvi brodovi trebali bi proći – 2029. godine

    Iscrpnije...
    18.03.2017. (19:17)

    Dinamičan dan

    Norveška: Dva puta srušen svjetski rekord u skijaškim letovima

    U samo pola sata dva puta je srušen svjetski rekord u skijaškim letovima. U norveškom Vikersundu postavljen je prije dvije godine rekord, a to je učinio Anders Fanemmel pred svojim navijačima 251,5 metara. Međutim, danas je na istom mjestu prvo Robert Johansson poletio 252 metra i srušio rekord za pola metra. No, pola sata kasnije Stefan Kraft iz Austrije je nevjerojatnim skokom letio 253,5 metra i uvjerljivo postavio novi svjetski rekord. Index