Jučer (23:30)

Bogovsko klanje

Dežulović: Vrijeme silovanja, vrijeme ubijanja

Siluje se tu, ubija, kolje, čereči, komada i kamenuje, i djevojčice i dječake, i žene i starčad, sijeku se uši, režu dojke i kopaju oči, puštaju divlje životinje da trgaju žive ljude i vrane da im kljucaju utrobu, ubijaju se cijeli gradovi i istrjebljuju narodi, krvi je i suza do koljena na svakoj stranici – piše Boris Dežulović o ovoj jednoj poznatoj knjizi, potaknut reakcionarnom inicijativom ‘Stop neprimjerenoj lektiri’ koja bi iz škola izbacila Harukija Murakamija, Kristiana Novaka, Olju Savičević Ivančević i Slavenku Drakulić.

Jučer (21:30)

Ježurka Mobić

‘Ježeva kućica’ po prvi put na mobitelima i računalima

Poznata basna Branka Ćopića po prvi je puta izdana prilagođena za mobitele i računala preko aplikacije book&zvook koju su osmislile Ljubica Letinić i Lana Deban, uz pomoć IT stručnjaka iz tvrtke Undabot. Popis glumaca je impresivan – narator je Sven MedvešekFilip Križan je jež, Jelena Miholjević dala je glas liji, Livio Badurina vuku, Filip Šovagović medi, Elizabeta Kukić divljoj svinji, a Lela Margitić sovi, dok je muziku komponirao Dubravko Robić. Zvučni zapis traje 15 minuta (gore ona stara, uglazbljena Hegedušićeva verzija). Novosti

09.06. (16:30)

O ljubavi i smrti

Život nakon gubitka ljubavi života

Telegram je objavio intervju s Irenom Vrkljan, našom najvećom živućom književnicom, u kojem ona govori o ljubavi i smrti. “Kad bi se u nas moglo, odmah bih odabrala programiranu smrt. Zalažem se za eutanaziju, zato sam da svatko može sam izabrati način na koji će umrijeti”, kaže Vrkljan, koja je apolitična, ali primjećuje jačanje antisemitizma i nacionalizma u Europi. “Nije mi jasno, uopće ne razumijem kako je moguće da danas neki ljudi veličaju ustaški ili fašističke režime, ne znam je li u pitanju zaborav ili neznanje o strahotama koje su se događale. O čemu god da se radi, jednako je zastrašujuće”, kaže.

09.06. (12:30)

Masovna kontrola

Sedamdeset godina od 1984. živimo u kapitalizmu nadgledanja

Ovoga mjeseca navršit će se 70 godina od objave 1984. Georgea Orwella. Iako je on upozoravao da se totalitarizam može pojaviti svugdje i da se protiv njega mora boriti, postavlja se pitanje jesu li njegova upozorenja bila uzaludna. Već 19 godina svjedočimo usponu tzv. “kapitalizma nadzora”, koji je započeo Google. Danas nije pretjerivanje ako kažemo da je Internet u vlasništvu privatnog kapitala nadzora, a moderni kapitalisti shvatili su da najkorisniji podaci dolaze ne samo od nadgledanja, nego i modificiranja te upravljanja ponašanjem korisnika. Time

04.06. (20:30)

Ispeci pa napiši djeci

Slavenka Drakulić: Virtualni lopovi umjesto kruha kradu knjige

Hrvatska spisateljica pobunila se protiv sajta Knjige svima (trenutno ne radi, na Facebooku posljednja objava iz sredine travnja) koji je zatražio autore i izdavače lektirnih naslova da im daju besplatno knjige. Drakulić ovo vidi kao ucjenu: Knjige svima – “krade knjige samo zato što je to lakše nego krasti robu po dućanima ili opljačkati banku. Ako je već riječ o obrazovanju, zašto u prodavaonicama ne otuđuju kompjutore pa ih poklanjaju učenicima?”.

01.06. (18:30)

Pjesnik i čuđenje svijeta

Danijelu Dragojeviću nuditi nagradu je ‘kao da vegetarijancu nudiš biftek samo da bi ga prodao’

Danijela Dragojevića smatraju najvećim živućim hrvatskim pjesnikom, a poseban je po tome što uporno odbija bilo kakva javna pojavljivanja i nagrade, pa je tako nedavno odbio najveću državnu nagradu. Odbio je i članstvo u HAZU, iako bi mu to donijelo unosan redoviti prihod. “Nestvarno mi je da ga se pokušava opteretiti i na ovaj način privesti sudu građanstva. Kao da vegetarijancu nudiš biftek samo da bi ga prodao”, komentirao je pjesnik Ivica Prtenjača za tportal.

31.05. (11:00)

Boutique sajam knjiga u zagrebačkoj Laubi od 31. svibnja do 2. lipnja

28.05. (19:30)

To su raja kulturna

Nagrade Vladimir Nazor – Dunji Vejzović, Šerbedžiji, Dolenčiću…

Dobitnici nagrada Vladimir Nazor za životno djelo: Dunja Vejzović za glazbu, Marija Sekelez za kazalište, Nevenka Arbanas za likovne i primijenjene umjetnosti, Rade Šerbedžija za film i Branko Silađin za arhitekturu i urbanizam, dok je nagrada za životno djelo na području književnosti dodijeljena Danijelu Dragojeviću, ali ju je odbio. Godišnje nagrade: za glazbu Dalibor Bukvić za koncert u Mimari ‘triptih …aeterna… za vokalni ansambl’, za književnost Ludwig Bauer za roman ‘Muškarac u žutom kaputu’, za likovne umjetnosti Matko Mijić za izložbu u Modernoj galeriji, za film Nebojša Slijepčević za dokumentarac ‘Srbenka’, za kazalište Krešimir Dolenčić za režiju opere ‘Čarobna frula’, za arhitekturu Tomislav Ćurković i Zoran Zidarić za zgradu Vinarije u Kutjevu. Novi list….