• 13.04.2018. (09:01)

    Kemijsko oružje

    Najviše pesticida – u jagodama i špinatu

    Jagode i špinat sadrže najveće količine ostataka pesticida – jagode su u testu potrošačkog vodiča Environmental Working Group bile pozitivne na 20 različitih pesticida, dok je špinat sadržavao gotovo dvostruko više ostataka pesticida od bilo kojeg drugog voća ili povrća (ovdje izvještaj). Osim njih, najkontaminiranije pesticidima su nektarine, jabuke, grožđe, breskve, trešnje, kruške, rajčice, celer, krumpir i paprike. Popis je identičan prošlogodišnjem, što znači da se u uzgoju navedenih vrsta voća i povrća malo što mijenja. Proizvodi za koje je najmanje vjerojatno da će sadržavati pesticide su avokado, slatki kukuruz, ananas, kupus, luk, smrznuti zeleni grašak, papaja, šparoge, mango, balancane, kivi, cvjetača, brokulaSlobodna, CNN

    21.02.2018. (13:26)

    Slatki otrov

    Francuska: Pesticidi na tri četvrtine voća, najviše na grožđu i mandarinama

    Tri četvrtine voća i dvije petine povrća iz neorganskog uzgoja u Francuskoj sadrži tragove pesticida, pokazalo je izvješće koje je provjerilo 19 vrsta voća i 33 vrste povrća. Kod voća su tragovi pesticida bili prisutni u 72,6 posto analiziranih uzoraka, najviše, 89 posto, kod grožđa, a slijede klementine i mandarine s 88,4 posto te trešnje s 87,7 posto. Kod povrća, u 41,1 posto uzoraka pronađeni su tragovi pesticida, kod celera 84,6 posto, svježih začina 74,5 posto i endivije 72,7 posto. Francuska je najveći proizvođač hrane u Europi. Euronews, TheLocal.fr

    23.01.2018. (07:30)

    Domaće u deficitu

    Uvezeno 71 kg voća i povrća po stanovniku

    U prvih deset mjeseci 2017. godine uvoz poljoprivredno-prehrambenih proizvoda rastao je 13%, na 2,46 milijardi eura, što je za 279 milijuna eura (2,1 milijardu kuna) više nego u istom razdoblju 2016., dok je izvoz bio 1,56 milijardi eura veći – 172 milijuna eura ili 1,3 milijarde kuna. Mesa i klaoničkih proizvoda uvezli smo za 307,9 milijuna eura, gotovo 40 milijuna eura više nego u godini prije. Trenutačno su nam najveći izvozni aduti šećer, čokolada i drugi proizvodi s kakaom te riba, poglavito tuna. Udio uvoznih sireva u ukupnoj hrvatskoj potrošnji iznosi 52% (svaki drugi). Voća smo uvezli 172.060 tona za 152,6 milijuna eura, a povrća 130.515 tona za 102,1 milijun eura – ukupno 71,1 kilogram po glavi stanovnika. Večernji

    22.11.2017. (21:30)

    Pljesnivo i trulo

    Inspektori zabranili prodaju lošeg uvoznog voća i povrća iz 23 trgovine

    Inspektori Ministarstva poljoprivrede proveli su kontrolu voća i povrća koje se prodaje u trgovačkim lancima. Inspektori su bili u 123 trgovine, a u 23 zabranili su prodaju pojedinih vrsta voća i povrća. Prekršajnom sudu bit će prijavljeno 13 slučajeva. Među ostalim bit će prijavljeni trgovci koji su prodavali ovo uvozno povrće i voće loše kvalitete: limun i nektarine iz Španjolske, paprika roga iz Srbije, paprika žuta i zelena iz Nizozemske, kivi i grožđe iz Italije, limun i naranča iz Argentine, rajčica grapolo iz Nizozemske. 24sata

    31.08.2017. (13:47)

    Divlje cijene

    Dva ključna razloga zbog kojih Hrvati jedu skupo voće i povrće

    Sve zemlje u našem okruženju počele su značajno više proizvoditi i po sve nižim cijenama, dok jedino mi u gotovo svim proizvodnjama stagniramo. A ako i ne, onda nemamo kontinuitet pa jedne godine imamo proizvodnju od 80.000 tona jabuka, a druge ispod 30.000, mandarine smo prošle godine proizveli negdje oko 100.000 tona, a ove ćemo godine imati oko 35.000 tona. Sve to dokaz je da imamo lošu poljoprivredu i da sami precjenjujemo ono što proizvodimo, pa mislimo kako je cijena od 40 kuna za kilogram smokava opravdana i da je tržište to koje će odrediti je li ona realna, komentira Poslovni.

    25.08.2017. (15:15)

    Slatki naš uvoz

    Lubenice stižu iz Makedonije, a grožđe iz BiH

    U 2016. godini u Hrvatsku je s teritorija trećih zemalja ušlo 45.708 tona voća i 41.774 tone povrća. Nakon egipatskoga, uvezli smo najviše bosanskog mladog krumpira (1000 tona), 1171 tona krastavaca te 424 tone grožđa. Iz Srbije nam je stiglo 1700 tona crvenog luka i mrkve, 1500 tona slatkih paprika, 1400 tona graha, 1200 tona graška, 699 tona mahunastog povrća, 1480 tona šljiva. Iz Makedonije Hrvatska uvozi najviše slatkih paprika – više od 3300 tona, te lubenica – 1258 tona. Zanimljivo je da čak polovinu ukupno uvezenog voća iz trećih zemalja čine banane iz Ekvadora, 22.612 tona. Slobodna

    26.07.2017. (06:00)

    Udar na susjede

    Hoće li zbog nove Tolušićeve mjere poskupjeti uvozno voće i povrće?

    Ministarstvo poljoprivrede proširuje popis voća i povrća koje se uvozi iz trećih zemalja (one što nisu u EU), a koje mora proći fitosanitarnu inspekciju. Novi pravilinik predviđa veću cijenu inspekcijskog nadzora ili kontrole voća i povrća prilikom uvoza iz trećih zemalja – umjesto sadašnjih 90 bit će 2.000 kuna. To će sigurno utjecati na cijenu uvezene robe pa se domaći poljoprivrednici nadaju da će im to dati prednost. T-Portal

    24.01.2017. (22:31)

    Ledena juha

    Hladnoća pojela povrće – kilogram zelene salate 50 kuna

    Zbog hladnoće, snijega, vjetra i kiše nastradalo je povrće u Dalmaciji, pogotovo zelena salata, blitva, špinat, mrkva, celer, peršin, poriluk zbog čega bi cijene povrća mogle rasti između 25 i 40 posto. Osim što ove sezone neće biti povrća iz Neretve, neće pomoći ni uvoz jer je slično loše vrijeme bilo i u zemljama izvoznicama – Španjolskoj i Italiji. U Zagrebu ili Osijeku za kilogram salate valja izdvojiti i do 50 kuna, no Stjepan Horvat iz predsjednik Zajednice povrćara grada Zagreba kaže – “ako netko želi jesti zelenu salatu umjesto kiselog povrća koje ima, onda neka to i plati”. T-Portal, Slobodna

    22.12.2016. (08:31)

    Veliki grešnici

    Hrvati su debeli, ovisni o cigaretama i ne jedu voće i povrće

    Istraživanje na razini EU pokazalo je da Hrvatska loše stoji po pitanju debljine, normalnu težinu ima 41% građana. Ipak, čini se da Slovenija ima lošije rezultate. Također, Hrvati jedu premalo voća i povrća, no tu su gori od nas Norvežani. U pušenju smo među najlošijima – svakodnevno puši 29,5% muškaraca i 20,8% žena, a skloni smo i alkoholu. Večernji

    04.09.2016. (07:54)

    Već posoljeno

    Italija: Uzgoj povrća – ispod mora

    Noli, gradić na zapadu pokrajine Ligurije, poznat je prije svega kao lijepo mjesto za ljetni odmor. Ali, usred ozračja godišnjih odmora događa se nešto nevjerojatno: pod morem, na dubini između šest i deset metara, nalazi se povrtnjak. Gianni Fontanesi već četvrtu sezonu u njemu uzgaja rajčice, grašak, salate, tikvice i bosiljak. Deutsche Welle

  • 13.04.2018. (09:01)

    Kemijsko oružje

    Najviše pesticida – u jagodama i špinatu

    Jagode i špinat sadrže najveće količine ostataka pesticida – jagode su u testu potrošačkog vodiča Environmental Working Group bile pozitivne na 20 različitih pesticida, dok je špinat sadržavao gotovo dvostruko više ostataka pesticida od bilo kojeg drugog voća ili povrća (ovdje izvještaj). Osim njih, najkontaminiranije pesticidima su nektarine, jabuke, grožđe, breskve, trešnje, kruške, rajčice, celer, krumpir i paprike. Popis je identičan prošlogodišnjem, što znači da se u uzgoju navedenih vrsta voća i povrća malo što mijenja. Proizvodi za koje je najmanje vjerojatno da će sadržavati pesticide su avokado, slatki kukuruz, ananas, kupus, luk, smrznuti zeleni grašak, papaja, šparoge, mango, balancane, kivi, cvjetača, brokulaSlobodna, CNN

    21.02.2018. (13:26)

    Slatki otrov

    Francuska: Pesticidi na tri četvrtine voća, najviše na grožđu i mandarinama

    Tri četvrtine voća i dvije petine povrća iz neorganskog uzgoja u Francuskoj sadrži tragove pesticida, pokazalo je izvješće koje je provjerilo 19 vrsta voća i 33 vrste povrća. Kod voća su tragovi pesticida bili prisutni u 72,6 posto analiziranih uzoraka, najviše, 89 posto, kod grožđa, a slijede klementine i mandarine s 88,4 posto te trešnje s 87,7 posto. Kod povrća, u 41,1 posto uzoraka pronađeni su tragovi pesticida, kod celera 84,6 posto, svježih začina 74,5 posto i endivije 72,7 posto. Francuska je najveći proizvođač hrane u Europi. Euronews, TheLocal.fr

    23.01.2018. (07:30)

    Domaće u deficitu

    Uvezeno 71 kg voća i povrća po stanovniku

    U prvih deset mjeseci 2017. godine uvoz poljoprivredno-prehrambenih proizvoda rastao je 13%, na 2,46 milijardi eura, što je za 279 milijuna eura (2,1 milijardu kuna) više nego u istom razdoblju 2016., dok je izvoz bio 1,56 milijardi eura veći – 172 milijuna eura ili 1,3 milijarde kuna. Mesa i klaoničkih proizvoda uvezli smo za 307,9 milijuna eura, gotovo 40 milijuna eura više nego u godini prije. Trenutačno su nam najveći izvozni aduti šećer, čokolada i drugi proizvodi s kakaom te riba, poglavito tuna. Udio uvoznih sireva u ukupnoj hrvatskoj potrošnji iznosi 52% (svaki drugi). Voća smo uvezli 172.060 tona za 152,6 milijuna eura, a povrća 130.515 tona za 102,1 milijun eura – ukupno 71,1 kilogram po glavi stanovnika. Večernji

    31.12.2017. (17:49)

    Bojite se demencije? Svakodnevno konzumirajte što više salate i lisnatog zelenog povrća

    Iscrpnije...
    22.11.2017. (21:30)

    Pljesnivo i trulo

    Inspektori zabranili prodaju lošeg uvoznog voća i povrća iz 23 trgovine

    Inspektori Ministarstva poljoprivrede proveli su kontrolu voća i povrća koje se prodaje u trgovačkim lancima. Inspektori su bili u 123 trgovine, a u 23 zabranili su prodaju pojedinih vrsta voća i povrća. Prekršajnom sudu bit će prijavljeno 13 slučajeva. Među ostalim bit će prijavljeni trgovci koji su prodavali ovo uvozno povrće i voće loše kvalitete: limun i nektarine iz Španjolske, paprika roga iz Srbije, paprika žuta i zelena iz Nizozemske, kivi i grožđe iz Italije, limun i naranča iz Argentine, rajčica grapolo iz Nizozemske. 24sata

    06.10.2017. (22:41)

    Kviz: Znate li gdje i kako rastu biljke?

    Iscrpnije...
    31.08.2017. (13:47)

    Divlje cijene

    Dva ključna razloga zbog kojih Hrvati jedu skupo voće i povrće

    Sve zemlje u našem okruženju počele su značajno više proizvoditi i po sve nižim cijenama, dok jedino mi u gotovo svim proizvodnjama stagniramo. A ako i ne, onda nemamo kontinuitet pa jedne godine imamo proizvodnju od 80.000 tona jabuka, a druge ispod 30.000, mandarine smo prošle godine proizveli negdje oko 100.000 tona, a ove ćemo godine imati oko 35.000 tona. Sve to dokaz je da imamo lošu poljoprivredu i da sami precjenjujemo ono što proizvodimo, pa mislimo kako je cijena od 40 kuna za kilogram smokava opravdana i da je tržište to koje će odrediti je li ona realna, komentira Poslovni.